Događaji, Hortikultura, Maslinarstvo, Vijest

Lunjski maslinici predstavljaju istinsku oazu mira i jedan su od najslikovitijih i najljepših kutaka Paškog otoka. To područje divlje masline, površine od oko 24 ha, jedino je takve vrste na Jadranu i ima veliku botaničku vrijednost. Zbog svojih je karakteristika 1963. zaštićeno i proglašeno botaničkim rezervatom. Između 80.000 stabala maslina svojom se jedinstvenošću posebno izdvaja oko 1.500 stabala divlje masline – Olea oleaster, visokih 5 – 8 m i promjera 20 – 80 cm. Projekt „Vrtovi Lunjskih maslina“ započeo je 2010., a tijekom 2013. je u potpunosti završen, s ciljem zaštite prirodnih i kulturnih vrijednosti te promocije jedinstvenog krajobraza. Najvećim je dijelom financiran nepovratnim sredstvima predpristupnih fondova EU.

Nakon nekoliko hladnih, kišovitih i vjetrovitih dana, u subotu je osvanuo lijep i sunčan dan, tako da se u cijelosti mogao doživjeti taj interesantan otok, stari maslinik, a moglo se i sudjelovati na stručnom skupu, koji je održan u novoizgrađenom turističkom centru. Na stručnom skupu održana su sljedeća izlaganja:

• mr. sc. Višnja Šimunović: Stanje maslinarstva i uljarstva u Hrvatskoj;
• dr. sc. Frane Strikić: Hrvatsko maslinarstvo jučer, danas, sutra;
• mr. sc. Srećko Gross: Utjecaj prerade maslina na kvalitetu maslinova ulja;
• Željko Peran, mag. ing. agr.: Različite mogućnosti proizvodnje i prerade poljoprivrednih proizvoda na Kvarnerskim otocima.

Pedesetak slušatelja iz Luna i okolice te grupa maslinara – članova udruge Zagrebački maslinarski institut iz Zagreba, koji su bili gosti Lunjskih maslinara, s pažnjom su pratili interesantna i korisna predavanja. Nakon toga, prisutni su obišli Lunjske maslinike, stara stabla, od kojih su mnoga starija od 1000 godina. Posjećena je i najstarija maslina, čija je starost od 1.600 godina potvrđena znanstvenim metodama.

Neka od najinteresantnijih stabala lunjskih maslina

Nakon toga je slijedila pokazna vježba cijepljenja/navrtanja plemki na podlogu divlje masline. Odabranom stablu divlje masline odrezana je jedna grana debljine 6-8 cm, cjepljarskim nožićem kora je malo odvojena te je u taj procjep umetnuta grančica plemke, prethodno zašiljena pri dnu. Sve je dobro omotano trakom te premazano voćarskim voskom. Na plemkama je bilo 3-4 pupa, iz kojih će nakon 2-3 tjedna potjerati listovi i grančice. Takva vrsta navrtanja se radi baš u ovo vrijeme, kad je maslina „u soku“, spremna za svoj proljetno-ljetni rast.

R. Badurina demonstrira navrtanje maslina, Jakišnica-Lun

Ispričana je i priča o povijesti tog starog maslinika, koji je u prošlosti bio u vlasništvu plemstva s Raba. Od 1834. Lunjani su izborili pravo da divlje masline cijepe, a potom je svaka plemenita maslina postala njihovo vlasništvo. To je rezultiralo time da su masline jednog vlasnika razbacane po masliniku, ovisno gdje je cijepio divljaku, što se ne poklapa s lokacijom. Još su vidljivi znakovi raznih boja na svakoj većoj maslini, a Lunjani točno znaju tko bere koju maslinu kada za to dođe vrijeme. Dakle, zemljište je jednog vlasnika ili zajedničko, a stabla su drugog vlasnika. Zgodan primjer običajnog prava.

Sve je završilo zakuskom na otvorenom, uz prigodnu muziku domaće klape. Tu se gostima, uz domaćine, pridružila grupa od stotinjak austrijskih, njemačkih i slovenskih turista s Raba te je tako sve preraslo u pravo međunarodno druženje.

mr. sc. Višnja Šimunović,
viša koordinatorica za hortikulturu