Događaji, Vijest

Organizatori radionice također su bili i Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba, Državni hidrometeorološki zavod, Bjelovarsko-bilogorska županija, Grad Bjelovar, i Vatrogasna javna postrojba Grada Bjelovara.

U prvom dijelu nakon otvaranja i pozdravnog govora, prvo predavanje održala je predsjednica Hrvatskog agrometeorološkog društva dr. sc. Višnjica Vučetić pod nazivom „Utjecaj ekstremnih vremenskih uvjeta na poljoprivredu i požare raslinja“ u kojem je govorila kako nastaje problem baviti se poljoprivrednom djelatnošću u ekstremnim vremenskim uvjetima poput vrlo sušnih razdoblja praćenim kišnim razdobljima koja uzrokuju poplave u posljednjih godina.

Istaknula je kako se ljudi nastoje što više prilagoditi tim uvjetima, i pokušavaju pronaći načine kako ublažiti posljedice elementarnih nepogoda. Kulture koje se obrađuju imaju sve raniji početak vegetacije a u tim razdobljima pojavljuje se mraz.

Ljeti se pojavljuje problema sa sušom, što dovodi do 25% manjeg uroda kukuruza ako se ne prilagodi tim uvjetima. Koliko su klimatske promjene prisutne govori i podatak da je u ovom stoljeću bilo čak 16 iznadprosječno toplih godina.

Predstavnica DHMZ bila je viša stručna savjetnica u Odjelu za istraživanje klime i biometeorologiju mr. sc. Lidija Srnec koja je govorila o klimatskim promjenama u budućnosti.

Istaknula je da će u budućnosti, točnije sredinom stoljeća, biti sve veći porast temperatura ljeti, dok će zimi biti povećana količina oborina.

Grozdana Grubišić-Popović, dipl.ing.agr. iz Hrvatske poljoprivredno-šumarske savjetodavne službe je održala predavanje na temu „Opažene promjene u voćarskoj proizvodnji i pčelarstvu“ u kojem je govorila kako kasni mrazevi utječu na plod i prinos, te kako bi se izbjegao mrazopuc (pucanje kore) potrebno je zaštiti biljke bijeljenjem.

Kada je riječ o klimatskim promjenama u biljnom i životinjskom svijetu postoji nekoliko rješenja, kao što je prilagodba koja traje sporije nego sam razvoj i mijenjanje staništa određenih vrsta, odnosno pomicanje prema sjevernijim područjima, koje je i najbolje rješenje jer će pojedine vrste izumrijeti zbog toga što se neće moći dovoljno brzo prilagoditi.

Kako suša i poplava utječu na odumiranje hrasta lužnjaka i poljskog jasena objasnio je doc. dr. sc. Damir Ugarković sa Šumarskog fakulteta u Zagrebu.

Prosječni intenziteti odumiranja (m³/ha) hrasta lužnjaka i poljskog jasena po dobnim razredima (Izvor: Damir Ugarković)

Usporedbom intenziteta odumiranja hrasta lužnjaka i poljskog jasena prema mikroreljefu značajno je veće odumiranje hrasta lužnjaka u odnosu na poljski jasen u dva tipa mikroreljefa, greda i niza.

Klimatski, hidrološki i strukturni čimbenici imaju veliki utjecaj na odumiranje hrasta lužnjaka i poljskog jasena. Hrast lužnjak osjetljiviji je na klimu i klimatske promjene u odnosu na poljski jasen.

Na odumiranje hrasta lužnjaka značajno je utjecao veliki broj klimatskih elemenata i indeksa kao što su maksimalna ljetna i srednja godišnja temperatura zraka, količina oborina u proljeće i godišnja količina oborina, godišnji i ljetni toplinsko vlažni indeks, evapotranspiracija i deficit vlažnosti klime.

Na odumiranje poljskog jasena utjecalo je jedino smanjenje godišnje količine oborina i povećanje evapotranspiracije. Učestalost sušnih i izostanak kišnih razdoblja također su značajno utjecali na odumiranje hrasta lužnjaka i poljskog jasena, s time da su korelacije veće za poljski jasen.

Božica Sliško, mag.ing.silv.