Međunarodni dan bioraznolikosti obilježen na poluotoku Pelješcu

Ujedinjeni narodi proglasili su 22. svibanj Međunarodnim danom bioraznolikosti kako bi utjecali na povećanje svijesti o važnosti bioraznolikosti u održivom razvoju i skrenuli pozornost na očuvanje bioraznolikosti kao temeljno međunarodno načelo u zaštiti prirode i zajedničku obvezu čovječanstva.

Prigodan događaj je počeo izlaganjem inicijatorice pokreta „Slow Food Pelješac“ Dubravke Šerković „Uvod u Slow food filozofiju“, kojoj je cilj spriječiti  nestanak lokalnih prehrambenih kultura i tradicija i suprotstavljanje širenju nekvalitetne brze hrane te brzog načina života.

Slow food je globalna, na osobitostima podneblja utemeljena organizacija osnovana 1989. u Italiji. Ciljevi su joj štićenje prehrambene bioraznolikosti i tradicije, stvaranje veza između proizvođača i potrošača, pravo na pristup hrani koja bi trebala biti:

  • Dobra (svježa i ukusna prehrana koja zadovoljava osjetila i pripada lokalnoj kulturi),
  • Čista (proizvodnja i potrošnja hrane koja ne škodi okolišu, dobrobiti životinja ili ljudskom zdravlju),
  • Pravedna (pravedni uvjeti i plaća za proizvođače te povoljne cijene za potrošače).

Naglašena je važnost bioraznolikosti, sakupljanja starih sorti sjemena povrća i čuvanja istih (banke sjemena) ali i „uzimanja“ iz prirode onoga što nam se nudi putem samoniklog jestivog bilja.

Upravo je to bila sljedeća tema kustosice i predavačice Sani Sardelić, ”Bioraznolikost samoniklog jestivog bilja”, gdje smo imali priliku čuti iskustva sa radionica koje se već nekoliko godina održavaju na otoku Mljetu. Prepoznavanje tih biljaka u prostoru, načini korištenja i SWOT analiza. Nužnost prijenosa znanja sa starijih na mlađe jer „hrana je medij kroz koji možemo progovoriti o očuvanju ukupne baštine“.

Odgovor na pitanje „Koja je razlika između industrijskog sladoleda i obrtničkog sladoleda?“ u svojoj prezentaciji nam je pojasnila Marija Antunović, „gellato“ specijalistica i vlasnica slastičarne u Orebiću.

Izvorni pelješki proizvod – Pelješki varenik kao Slow Food prezidij predstavio nam je vinar Ivan Miloš, a radi se o dragocjenom sirupu koji se dobiva dugotrajnim iskuhavanjem mošta najkvalitetnijeg grožđa autohtone hrvatske sorte Plavac mali, a uporabu danas kao i u prošlosti nalazi u kulinarstvu kao visokovrijedan dodatak raznim jelima.

Na kraju događaja ”Slow Food priče s Pelješca” smo imali priliku kušati Pelješki varenik u kombinaciji s „gelatom“ od lavande i na taj način pomiriti teoriju i praksu cjelokupne večeri.

Frano Mihlinić mag. ing. agr.

Pripremi za ispis