Događaji, Vijest

Teme ovog Savjetovanja sažete su u naslovu „Kmetijstvo in svetovanje pred novimi izzivi“ u prijevodu „Poljoprivreda i savjetovanje pred novim izazovima“. Na skupu sudjelovalo je oko 400 sudionika.

Po prvi puta javno su predstavljena slovenska stajališta o Zajedničkoj poljoprivrednoj politici (ZPP) u razdoblju nakon 2020. godine.

Nakon uvodnih riječi g. Dejana Židana, ministra poljoprivrede, i g. Cvetka Zupančića, predsjednika KGZS-a, slijedilo predstavljanje EU stajališta o ZPP-u nakon 2020. godine video porukom g. Jerzy Plewa, direktora Direkcije za poljoprivredu i ruralni razvoj EU Komisije, koji je naglasio da se izazovi ZPP-a u razdoblju 2020-2027 odnose na bolje upravljanje rizicima i povećanje otpornosti poljoprivrede na volatilnost cijena, povećanje učinkovitosti agrookolišnih mjera, te uvođenje inovacija i administrativna pojednostavljenja.

Analizu ZPP-a nakon 2020.godine i utjecaj na slovensku poljoprivredu predstavio je prof. dr. sc. Emil Erjavec s Biotehnološkog fakulteta u Ljubljani, koji je istovremeno i predsjednik Savjeta za poljoprivredu slovenskog Ministarstva za poljoprivredu. Profesor Erjavec je naglasio da slovenska rasprava o ZPP-u nakon 2020. nije radi utjecaja na rješenja, nego je svrha razgovora o ZPP-u razumjeti promjene, ciljeve i mjere programa te pravilno reagirati i primijeniti mjere ZPP-a.

Službena stajališta o ZPP-u nakon 2020. iznijeli su i gospođa Tanja Strniša, državna tajnica Ministarstva poljoprivrede, i Branko Ravnik, direktor KGZS, koji su istaknuli svoju nadu neće doći do dramatičnih promjena ZPP-a nakon 2020., ali da će vjerojatno biti naglašenije mjere vezane uz okoliš, klimu i dobrobit životinja uz definiranje konkretnih indikatora učinaka. Naglašeno je da se za nove okolnosti ZPP-a Savjetodavne službe već danas trebaju početi osposobljavati i specijalizirati.

U popodnevnom djelu prvog dana održavanja Savjetovanja, dr. Miroslav Rednak sa Poljoprivrednog instituta Slovenije iznio je statističke podatke o stanju poljoprivrede u 2015. te prve naznake o kretanjima u 2016. godini. Nakon toga je gđa. Natalija Vrbanc, profesionalna moderatorica, govorila o potrebnim znanjima i vještinama za moderatore diskusijskih grupa (Panožnih krožkov, Discussion Group, Arbeitskreis Beratung). Zamjenica direktora Savjetodavne službe, gđa. Olga Oblak, govorila je o prvim iskustvima uvođenja savjetovanja u diskusijskim grupama u Sloveniji. Trenutno u Sloveniji imaju „64 panožna krožka s udeleženih 1605 kmetij“

Hans Mikl, direktor Poljoprivredne komore iz Koruške, izložio je predavanje o iskustvima ove metode savjetovanja, te naglasio da je ova metoda u Austriji u primjeni već više od 10 godina i trenutno djeluje oko 300 diskusijskih grupa s oko 5 000 poljoprivrednika. Na ovom radi 47 savjetnika puno radno vrijeme, grupe se sastaju 4-8 puta godišnje, poljoprivrednici plaćaju 100-300 eura godišnje. Trošak rada diskusijske grupe je po poljoprivredniku/gospodarstvu od 600-1 200 eura  sufinancirano do strane države i pokrajina.

Savjetodavna služba Slovenije –Javna služba kmetijskoga svetovanja (JSKS)

Drugog dana Savjetovanja održan je okrugli stol na kojem su sudjelovali svi predavači od prethodnog dana. Tema okruglog stola bila je javna poljoprivredna Savjetodavna služba Slovenije nakon 2017. godine.

JSKS, na temelju Zakona o poljoprivredi, djeluje unutar KGZS-Kmetijsko Gozdarske Zbornice Slovenije (Poljoprivredna komora Slovenije). Savjetnici su, pravno i financijski, dio 8 regionalnih „Zavoda“ Poljoprivredne komore koji su zasebne pravne osobe. U sjedištu KGZS u Ljubljani nalazi se „Sektor za kmetijstvo in gozdarstvo“, na čijem čelu je „Vodja sektorja“ g. Igor Hrovatič, koji koordinira rad savjetodavne službe. Prema tome možemo smatrati da je Igor Hrovatič direktor Savjetodavne službe Slovenije.

Sektor za poljoprivredu i šumarstvo vodi, usmjerava i nadzire djelovanje poljoprivredne savjetodavne službe. Organiziran je u dva sektora (Sektor za poljoprivredno savjetovanje i Sektor za šumarsko savjetovanje) i u tri odjela (Odjel za biljnu i stočarsku proizvodnju, Odjel za ruralni razvoj i Odjel za šumarstvo i obnovljive izvore energije).

Na 70 000 slovenskih poljoprivrednih gospodarstava u 2016. godini, djeluje  310 poljoprivrednih savjetodavaca.

Rad službe:

• Provođenje tehnološko i ekonomsko savjetovanje u svim granama poljoprivrede,
• pružanje pomoći poljoprivrednicima kod podnošenja jedinstvenog zahtjeva za isplatu (potpora za 99,5 % od 57.406 podnesenih zahtjeva),
• pomaganje kod registracije dopunskih djelatnosti na gospodarstvu i savjetovanje poljoprivrednika koji već imaju dopunsku djelatnost,
• pripremanje tehnoloških upute, obavljanje poreznog savjetovanje te pomaganje pri uspostavljanju knjigovodstva, evidencija računa i evidencija za porezne svrhe i FADN,
• povezivanje poljoprivrednika u selu i uvođenje novih oblika poduzetništva (npr. socijalno poduzetništvo),
• provođenje pregleda i savjetovanja višestruke sukladnosti na poljoprivrednim gospodarstvima,
• procjenjivanje štete nastalih od prirodnih katastrofa te pružanje tehnoloških savjeta za obnovu nakon šteta,
• sudjelovanje na promotivnim aktivnostima i događajima (Tradicionalni slovenski doručak, Delicije slovenskih poljoprivrednih gospodarstva, kviz Mladi i poljoprivreda, odabir Inovativni mladi poljoprivrednik…),
• sudjelovanje u pripremi ključnih dokumenata za razvoj poljoprivrede i oblikovanje zakona u području poljoprivrede i ruralnog razvoja.

JKSS pomaže poljoprivrednicima kod prijave na sve natječaje Programa ruralnog razvoja, te ima info punkt za provedbu Mjera ZPP i korištenje potpora. Tako je za programsko razdoblje 2007-2013 ostvareno više od 2650 potpora za mlade poljoprivrednike, prosječne starosti 32 godine, koji su ostvarili 33 % svih investicija u poljoprivredna gospodarstva u tom razdoblju. Osim toga ostvarene su i potpore za preko 1.540 novogradnji s udjelom od 59 % vrijednosti svih investicija, odnosno udjela ukupno isplaćene potpore u razdoblju 2007-2013, preko 6.020 investicija u novu mehanizaciju s udjelom od 24 % svih isplaćenih potpora.

Slovenija je za razdoblje 2007-2013 iz EU fonda za ruralni razvoj iskoristila 916 milijuna eura, što je gotovo potpuna iskorištenost raspoloživog iznosa. Veliki doprinos ovom izvrsnom rezultatu dala je Savjetodavna služba Slovenije. Svi prisutni na Savjetovanju složni su s tom konstatacijom.

Posljednjih godina prisutan je trend sve većeg udjela tehnološkog savjetovanje pa je tako u 2015. godini ta aktivnost uznosila preko 50 % ukupnih aktivnosti.

Ostale ključne aktivnosti u 2015. su slijedeće:

• Sudjelovanje u podnošenju 99 % od 57 406 zahtjeva za plaćanja,
• provedeno je više od 200 000 individualnih savjetovanja,
• provedeno je 2000 predavanja i tečajeva,
• provedeno je 223 prethodna osposobljavanja za 18 220 poljoprivrednika uključenih u provedbu agrookolišnih mjera,
• provedena su 82 obavezna osposobljavanja za 5 719 uključenih u agrookolišne mjere,
• izrađeno je oko 4000 različitih priloga, tehnoloških uputa, brošura, letaka i knjiga,
• pomoć u dobivanju priznanja i oznaka kvalitete na sajmu „Dobrote slovenskog kmetij“ u Ptuju, (582 zlata, 319 srebra, 196 bronci, i 87 oznaka kvalitete),
• izrađena su 386 certifikata za nacionalnu klasifikaciju zanimanja,
• izrađeno je 12 200 planova gnojidbe.

Slovenska savjetodavna služba financira se 50 % iz javnih sredstava, a ostatak financiranja ostvaruje se na tržištu. Poljoprivredna komora Slovenije zahtijeva od Ministarstva poljoprivrede da se, radi značaja prijenosa znanja za razvoj slovenske poljoprivrede i uspješnost korištenja EU fondova, proračunsko financiranje podigne na 80 %.

Na taj način će se Savjetodavna služba Slovenije moći „pomladiti“, s obzirom da je prosječna starost savjetodavaca sada 54 godine, ali i povećati broj djelatnika.

Sve prezentacije sa Savjetovanja možete pronaći na sljedećem linku: http://www.kgzs.si/GV/Izobrazevanje/Strokovni-posveti/Posvet-Javne-sluzbe-kmetijskega-svetovanja-2016.aspx

mr. sc. Milan Husnjak, dr. vet. med
Letizia Antonella Vukorep, dr. vet. med