Klonska plantaža divlje trešnje

Klonske_tresnje1.jpg

Najbolji primjerci divlje trešnje prema zadanim karakteristikama (budući klonovi) odabrani su u šumama Hrvatskih šuma na više Uprava. Sa tako odabranih stabala (klonova) izvanrednih karakteristika uzimane su plemke, koje su nacijepljene na podlogu divlje trešnje i još neke podloge. Na širem području Uprave šuma Zagreb je nađeno 27 stabala – klonova koje je ispred Ministarstva poljoprivrede odobrila posebna komisija. Jedan od članova komisije bio je i pokojni akademik prof. dr. sc. Marko Vidaković. Cilj je da se u klonskoj plantaži proizvede sjeme od odabranih stabala koje bi se upotrijebilo za proizvodnju sadnica divlje trešnja visoke kvalitete. Te sadnice unosile bi se u šume Hrvatskih šuma ali i u privatne šume. Nekada je u šumama Hrvatske divlja trešnja bila zastupljena u većem postotku, ali nažalost, sada je zastupljena sa udjelom od 0,3 do 1%. Namjera je da u šumama Hrvatske divlja trešnja bude zastupljena sa udjelom do 15% (gdje to stanišne prilike dopuštaju). U tijeku narednih 5 do 6 godina potrebno je posaditi još 500 komada stabala divlje trešnje što bi ukupno iznosilo 1000 komada stabala za proizvodnju sjemena.

Klonske_tresnje2.jpg

Začetnik ove ideje u Hrvatskim šumama je mr. sc. Ivica Stožicki, dipl. ing. šum., pomoćnik upravitelja Šumarije Kutina. Oko odabira klonskih stabala divlje trešnje doprinio je i Tomica Stigleitner, dipl. ing. šum., savjetnik Uprave šuma Podružnice Zagreb.

Iz razgovora s mr. sc. Stožickim saznala sam da je pokojni doajen šumarske struke, Mijo Kotarski, dipl. ing. šum., bio gorljivi zagovornik za unos divlje trešnje u šume Hrvatske. Drvo divlje trešnje je iznimno cijenjeno i postiže dobru cijenu, uz to se već za 30 – 35 godina može dobiti komercijalno stablo. U Europi, isto tako je vrlo malo divlje trešnje, te je plan izvoziti sutra sadnice i vrhunsku kvalitetu trupaca divlje trešnje u europske zemlje.

 

Klonske_tresnje3.jpg

Radi uspješne proizvodnje u nasadu se vodi briga i o oprašivanju. Kako divlja trešnja zna cvasti i kada su srednje dnevne temperature niske, osim pčela medarica mr. sc. Ivica Stožicki, dipl. ing. šum., postavio je i kućice za solitarne pčele. Tijekom svog posjeta nasadu, 5. travnja 2012., osobno sam se uvjerila da solitarne pčele: Osmia rufa i Osmia cornuta vrijedno posjećuju cvjetove divlje trešnje. U slučaju da ove godine ne bude problema sa mrazom za očekivati je dobar urod sjemena divlje trešnje. Uvjerena da će proizvedene sadnice biti posađene u našim šumama, a udio divlje trešnje se povećati sa postojećih 0,3% na barem 2% u 2013. zadovoljno sam napustila plantažu.
 
Hrvatska poljoprivredna komora
Javna poljoprivredno savjetodavna služba
mr. sc. Marija Ševar, dipl. ing. agr.
načelnica Odjela za ekološku i integriranu poljoprivredu
Pripremi za ispis