Hrastova mrežasta stjenica u Hrvatskoj

Hrastova mrežasta stjenica u Hrvatskoj

U ponedjeljak, 03. srpnja 2017. godine, u prostorijama direkcije Hrvatskih šuma, u Zagrebu, održan je sastanak na temu širenja Hrastove mrežaste stjenice u Hrvatskoj (Corythucha arcuata).

Slika 1. Proljetna pojava imaga  Slika 2. Izgled listova pred kraj ljeta

Sastanku su prisustvovali predstavnici Ministarstva poljoprivrede - uprave šumarstva, lovstva i drvne industrije, djelatnici Hrvatskih šuma, Hrvatskog šumarskog instituta Jastrebarsko, Šumarskog fakulteta u Zagrebu, Savjetodavne službe te predstavnik Hrvatskog saveza udruga privatnih šumovlasnika.

Seminar se sastojao od nekoliko dijelova, u kojima je bila opisana biologija kukca, njegovo širenje i štetnosti u razdoblju od 2013 - 2017. godine, suzbijanje koje je do sada učinjeno te mjere koje će se provoditi u budućnosti.

Hrastova mrežasta stjenica je štetnik sa sjevernoameričkoga kontinenta koji u domovini predstavlja dio ekosustava u ravnoteži i ne čini jako velike štete.

Slika 3. Prikaz imaga, ličinki, jaja ekskremenata Corythucha arcuata s donje strane lista hrasta lužnjaka

U Hrvatskoj je registriran 2013. godine, u cijelom spačvanskom bazenu, a smatra se da je donesen kamionskim transportom iz Turske nekoliko godina prije. Brzo se proširila te postala štetnik uroda, prirasta i zdravstvenog stanja spačvanskih šuma. Zbog obilja hrane i manjka prirodnih neprijatelja te odgovarajuće klime, štetnik se širi velikom brzinom. U Republici Hrvatskoj Hrastova mrežasta stjenica proširila se na 14 županija. Jedan od problema je što napada ljude.

Štete nastaju tako što kukac na naličju lista probija epidermu i sisa klorofil, zbog čega je list točkasto bijeli. Izlaskom prve generacije ličinki iz jaja stanje se pogoršava te se gubitak klorofila ubrzava i traje do kraja vegetacije. Osim narušene estetske funkcije, velika je štetnost u izostanku gotovo svih općekorisnih funkcija šuma. Razvojni stadij hrastove mrežaste stjenice, uključujući jajašca, ličinke i imaga, nalazimo na donjoj strani lista, djelomično i na kori hrastovih stabala. Razlog tomu je što ovaj kukac ne voli direktnu izloženost suncu te se uvijek nalazi u sjeni. Utvrđene su tri generacije u Hrvatskoj, a smatra se da ima i četiri.

Kada je uočena 2013. godine, stabla su bila nešto bljeđa nego inače, zbog blijedih točkica na listovima. Godinu poslije, napad se znatno širi na cijeli kompleks hrastovih sastojina na području Vukovarsko srijemske županije.

Slika 4. Razlika u boji krošanja

U lipnju 2015. godine stanje se pogoršava, pa do kolovoza šuma ima izgled listopada. Za razliku od prethodne godine, kada ponik i pomladak gotovo nisu napadnuti, u tekućoj godini sve biljke od jednogodišnjih pa nadalje su napadnute.

Osim hrasta, napadnute su i druge vrste biljaka, poput kupina, kurika, graba i brijesta te zeljastih biljaka.

Pojavljuje se velika brojnost imaga u 2017. godini, a time i veća štetnost od zimske generacije za razliku od prethodnih godina. Već se u lipnju uočava velika razlika u boji lista koja je do srpnja iznimno izražena.

Slika 5. Razlika u boji lista

Problem je veći zbog toga što štetnik pokazuje otpornost na klimatske prilike. Zbog načina kojim se širi, pravi sve veće štete, njegova prisutnost će i dalje rasti te će osvajati nova područja. Štetnost će najviše doći do izražaja u sušnim razdobljima te pri napadu nekih drugih štetnika i bolesti.

Zbog izostanka uroda žira mogu izostati sječe glavnog prihoda tj. najvrjednijih sortimenata, a može doći i do gospodarskih šteta izostankom prirasta i izostankom općekorisnih funkcija šume. Slabljenje stabala te javnozdravstveni problem također mogu doći do izražaja.

Pokusi suzbijanja dopuštenim preparatima koji su započeti u 2016. godini nastavljeni su u 2017. godini. Štetnik je pokazao veliku otpornost na gotovo sve preparate. Pokusi suzbijanja entomopatogenom gljivom Beauveria bassiana su u inicijalnoj fazi i teško je nagađati kakve će rezultate dati, ali su vrijedni jer se radi o biološkom suzbijanju.

U budućnosti je potrebno podići razinu svijesti o ovome štetniku, a potom koordinirati djelovanje svih sastavnica u budućoj borbi protiv njega.

Zajednički cilj je prvenstveno dobrobit šuma pa je vrlo važno propise prilagoditi nastaloj situaciji kako ne bi došlo do sušenja hrasta lužnjaka nezapamćenih razmjera.

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Savjetodavna služba
Savska cesta 41
(PT Zagrepčanka - Anex)
10000 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr