Vijest

Na listi prioriteta svakog poljoprivrednog gospodarstva koje planira dugoročno biti učinkovito i konkurentno, najkraće rečeno – uspješno, mora se naći i polica osiguranja za pokriće brojnih rizika u proizvodnji, kako onih uzrokovanih sve evidentnijim negativnim posljedicama zbog klimatskih promjena tako i radi mogućih pojava raznih bolesti i nametnika, i to i u biljnoj proizvodnji i u stočarstvu, zaključak je okruglog stola pod nazivom „Budućnost poljoprivredne mehanizacije u RH, koji je održan u Zagrenu u organizaciji Večernjeg lista, Poslovnog dnevnika i portala Agrobiz.hr

Zbog niza faktora poljoprivredna gospodarstva u Hrvatskoj u prošlosti u globalu nisu dovoljno ulagala ni u mehanizaciju niti u nove tehnologije vezane uz primarnu poljoprivredu kako je to kroz noviju povijest prakticirala većina članica Europske unije.

Filipiović: Registrirano 112.000 traktora, od čega samo 350 novih

Dubravko Filipović redoviti profesor Agronomskog fakulteta u Zagrebu i čelnik Zavoda za mehanizaciju poljoprivrede naglasio je da se u Hrvatskoj voze prestari traktori.  

"Prošle godine je u Hrvatskoj bilo registrirano nešto više od 112.000 traktora od čega je svega 350 novih, odnosno starih do makismalno godinu dana. Nešto manje od 2000 traktora je staro od jedne do pet godina, dok je preko 90 posto traktora starije od deset godina, a u prosjeku su stari 30 godina, dok je u Sloveniji prosjek 20 godina. Zemlje nekadašnjeg istočnog bloka su dosta zaostajale, ali su ulaskom u EU iskoristile sredstva iz različitih fondova i značajno smanjile prosječnu starost traktora i približile se tom prosjeku od 20 godina", kaže Filipović.

Tome treba pribrojiti još uvijek relativno veliki broj traktora koji nisu registrirani i za koje nema preciznih podataka, jer ih je svega 114.000 registrirano, a pretpostavlja se da ih ukupno ima 185.000.  

Prije početka krize, među novoregistriranim traktorima bilo je 75 posto novih i 25 posto starih.

Lani je pak bilo svega deset posto novih. Osim toga, prije krize se kupovalo i preskupe traktore, koji teže mogu biti isplativi, jer postoji problem premalih parcela na kojima se suvremena mehanizacije ne može adekvatno iskoristiti.

"Ako tome pridodamo niske otkupne cijene većine poljoprivrednih proizvoda i nesigurnost njihovog otkupa, ne treba se čuditi da se manja gospodarstva sve teže odlučuju na kupnju nove mehanizacije.

U takvim uvjetima se češće odlučuju na kupnju rabljenih traktora ili su prisiljeni koristiti stare traktore koje imaju, a koji su istrošeni i tehnički zastarjeli. Najskuplji stroj je onaj stroj koji ne radi i neracionalno je ulagati velika sredstva u mehanizaciju koja neće biti dovoljno iskorištena. Traktor je nužan stroj za rad u poljoprivredi i njegovim se korištenjem moraju stvoriti određena financijska sredstva koja će nakon određenog vremena omogućiti kupnju suvremenijeg traktora. Da bi se to ostvarilo, traktor bi trebao raditi minimalno 800 sati godišnje, a na puno naših gospodarstava traktor radi svega stotinjak sati godišnje", kaže Filipović.

Dominković: Traktori se kupuju u Sloveniji i Mađarskoj i izbjegava PDV

Franjo Dominković, dopredsjednik Udruge prodavatelja poljoprivredne mehanizacije i opreme u RH rekao je da je lanjska je godina bila dobra, "no iza nas je sedam gladnih godina“. U tom su razdoblju registrirano je samo 400 novih traktora, što je triput manje nego u Sloveniji".

Zbog potpune liberalizacije, u zadnjih desetak godina RH je uvezeno čak 75 raznih tipova traktora, od toga čak osam njih samo u jednom primjerku.

Otkako je IMT prestao proizvoditi traktore u Beogradu, nestali su i s našeg tržišta. Nestali su i drugi brendovi koji ne zadovoljavaju EU norme, kao npr. YTO i Foton iz Kine, ili Farmtrak iz Indije. A kineski su traktori još 2008. u Hrvatskoj bili najprodavaniji.

Aktualni je problem i što hrvatski seljaci zbog neplaćanja PDV-a traktore kupuju i u susjednim zemljama – Srbiji, Mađarskoj.

Problem je i s kombajnima, skupo je održavati ih ako su stari. Drugo, novi kombajni su isplativi jedino ako rade 1000 hekatara godišnje. "Znači da ih je za sadašnju površinu pod repom dovoljno 17 komada. A mi ih imamo preko 100 komada raznih tipova. A kampanja repe traje 90 dana u normalnim uvjetima u Hrvatskoj. U to vrijeme 20 članova strojnog prstena može povaditi svoju repu na vrijeme. No kod nas se ne prihvaća ni strojni prsten kao ni zadruga u bilo kojem obliku", napominje Dominković.

Tušek. Pitanje financiranja više nije problem

"Više toliko nisu problem novac i osiguranje nego tržište, odnosno  plasman proizvoda. U Hrvatskoj poljoprivedi imamo problem što se mali proizvođači teško nose sa konkurencijom velikih, posebice iz jakih EU zemalja i zato je potrebno da se moderniziraju i udružuju", rekao je Zdravko Tušek v.d. ravnatelja Savjetodavne službe.

"Pitanje financiranja nije više upitno, sad je na redu edukacija poljoprivrenika, da razmisle o tome što im može donijeti profit. Radimo na ekonomičnosti i optimiziranju korištenja poljoprivedne mehanizacije jer su se prije deset godina mnogi poljoprivrednici preinvestirali.

Konkurentnost poljoprivrede je uvijek aktualna, a sagledava se kroz uvjete za proizvođača, poljoprivednu politiku, mehanizaciju, povoljne kredite i dr . Mehanizacija nisu samo traktori i kombajni nego i strojevi za sjetvu, ali i nove tehnologije koje omogućuju proizvođaču da bude kvalitetniji.

"Puno je problema nastalo u vremenima prije krize, kad se dobivao kredite bez poslovnog plana i procjene korisnosti mehanizacije. Ipak ima pomaka, pa se tako prosječna površina povećala sa 2,7 hektara u 2010. na sadašnjih pet hektara", rekao je.

Na pitanje o udruživanju poljoprivrednika Tušek je dodao da se o tome već 25 godina raspravlja, država je vodila poljoprivrednike u inozemstvo da vide kako to može funkcionirati no pravih rezultata još nema. "Uvijek padamo na provedbi, teško je ljude nagovoriti na udruživanje jer neke i danas to evocira na nekadašnje zadruge pa su sumnjičavi", kaže Tušek.

Mintas: Imamo mrežu poduzetničkih centara za poljoprivrednike

Zagorka Mintas direktorica upravljanja poslovnim odnosima za klijente poduzetničkog bankarstva Zagrebačke banke napomenula je kako je ta banka sve više prisutna u kreditiranju i praćenju poljoprivrede i dobrih investicija, a kao kreditor su prisutni u sve više agro niša. "Fond je neograničen, sve ćemo projekte moći podržati. Puno surađujemo s EIB-om i HBOR-om. Novac iz euro fondova se iskoristio jednim dijelom za kupnju mehanizacije, no bilo kakav pristup potporama iz EU fondova zahtijeva puno vremena i strpljenja.

 Mi pokušavamo počistiti svu tu šumu fondova kako bi klijentu preporučili najbolju varijantu. U zadnje vrijeme financiramo sve više start up-ova i mladih poduzetnika. Iako bi za pokretanje posla trebalo imati neki minimalni kapital, tu može uskočiti HAMAG- BICRO, koji daje garanciju do 80 posto iznosa kredita. U Zagrebačkoj banci postoji mreža poduzetničkih centara koji su posvećeni upravo malim poduzetnicima, obrtnicima i OPG-ovima. Prepoznajemo potencijal koji u Hrvatskoj ima poljoprivreda te smo zato poljoprivrednicima omogućili kreditne linije koje im osiguravaju  financiranje razvoja poslovanja, kao i potrebnih ulaganja u obrtna sredstva u poljoprivrednoj proizvodnji. Danas blizu 10 posto naših kredita u segmentu malog poduzetništva čini financiranje poljoprivrede", rekla je Zagorka Mintas.

Frančić: Zbog krize mnogi poljoprivrednici se odrekli osiguranja

Krešimir Frančić, direktor Službe za osiguranje imovine Croatia osiguranja sa žaljenjem je utvrdio da su se mnogi poljoprivrednici zbog krize odrekli osiguranja, što se pokazalo lošom odlukom u uvjetima tako snažnih klimatskih promjena. "Zato smo na proljeće imali elementarne nepogode i neki su ostali bez ičega. Zabilježeno je preko milijarde kuna šteta, od čega je država mogla namiriti 20 milijuna, a osiguravatelj još 120 milijuna kuna. Većinom su nastradali mali poljoprivrednici koji se nisu osigurali. Popravlja se situacija u osiguranju životinja, dok osiguranje usjeva pada", kazao je Frančić te dodao ja Croatia osiguranje prati trendove na svjetskom i europskom tržištu i stalno uvodi nove pakete prilagođene novim uvjetima na globalno tržištu, sve većim klimatskim promjenama i sl.

Balić: Imam 31 godinu, a za državu nisam mladi poljoprivrednik

Mladi poljoprivrednik  iz Ilače Marijan Balić u zadnje četiri godine uzgaja češnjak. Ove godine na nepunih osam hektara, koje je osigurao, a osigurao je i površine pod žitaricama.

"Došla su vremena niskih cijena proizvoda u otkupu. Troškovi svake godine rastu i ne mogu si dozvoliti propust kakav se dogodio na početku moje poljoprivredne priče. Šteta koja može nastati puno je veća od premije osiguranja koju sam uplatio. Samo ove godine osiguranje me koštalo oko 25.000 kuna, ali isplati se. Morao sam to ukalkulirati u trošak proizvodnje", rekao je.

"Puno je tradicionalne poljoprivede jer nam je takvo i društvo, a to je loše. Ljude treba osvijestiti i informirati. Još smo u tranziciji gdje mali otpadaju, a transfer vlasništva je prespor", rekao je.

Na pitanje zašto se mladi ne žele baviti poljoprivredom kaže – "kako ne vide svrhu i budućnost u njoj i nisu spremni riskirati. Nikako da izađu izvan svog sela ili županije. Kriv je i sustav koji je poprilično inertan i koji je hitno potrebno modernizirati. Mladi poljoprivrednici u Hrvatskoj imaju i problem što se teško izvršava transfer vlasništva sa roditelja na djecu, nemaju dovoljno poljoprivrednog zemljišta, a iako se tržište kredita sve bolje razvija, često je problem i početni kapital za investicije. Kao jednu od najvećih nelogičnosti je naveo to što on sa 31 godinu ne popunjava uvjete za potpore za mlade poljoprivrednike samo zato jer je "prerano ušao u taj posao".  

Agrobiz.hr