Ekološka proizvodnja u porastu
Prema Državnom zavodu za statistiku Hrvatskoj se u 2016. ekološkom proizvodnjom bavilo 3.546 ekoloških poljoprivrednih proizvođača, što je 485 proizvođača ili gotovo 16 posto više u odnosu na godinu ranije.
Podaci o ekološkoj proizvodnji u 2016., kako navode obuhvaćaju broj ekoloških poljoprivrednih proizvođača i prerađivača, korišteno poljoprivredno zemljište u ekološkoj poljoprivredi po kategorijama, ostvarene prinose usjeva i trajnih nasada, ekološki uzgojenu stoku po vrstama i ekološke proizvode životinjskog podrijetla.
Korištena poljoprivredna površina u ekološkoj poljoprivredi iznosila je lani 93.594 hektara i povećana je 23,4 posto ili za gotovo 17.800 hektara u usporedbi s 2015. godinom.
Najveći porast površine, od gotovo 29 posto ili 9.900 hektara bilježe oranice i vrtovi kojih je lani bilo 44.147 hektara.
Porasle su i površine pod trajnim travnjacima, za 16,3 posto, te pod trajnim nasadima, za 30,7 posto.
Podaci o proizvodnji oraničnih usjeva i trajnih nasada pokazuju da je najviše porasla proizvodnja zelene krme, a podbacila proizvodnja trajnih nasada. Proizvodnja zelene krme u ekološkoj poljoprivredi lani je zabilježila rast od gotovo 55 posto ili za 28.500 tona, na 80.929 tona.
Žitarica je proizvedeno 47.524 tone ili 53 posto više, a povećana je i proizvodnja industrijskog bilja, za 40,5 posto, suhih mahunarki za 31,3 posto i svježeg povrća za 1,9 posto.
Proizvodnja trajnih nasada u ekološkoj poljoprivredi bilježi, pak, smanjenje od gotovo 30 posto ili za 3.500 tona. Smanjena je i proizvodnja korjenastih usjeva, i to za gotovo 3.300 tona ili za čak 71 posto.
Porast ekološke proizvodnje konzumnih jaja i kozjeg mlijeka
Ekološki proizvedenih konzumnih jaja prošle je godine proizvedeno 246.890 komada ili gotovo 110 posto više nego u godini ranije.
Rast proizvodnje zabilježen je i kod ekološki proizvedenog kozjeg mlijeka, za 155 posto ili za 62 tone, te je proizvodnja tog mlijeka dosegnula 102 tone.
Podaci o broju ekološki uzgojene stoke pokazuju da je lani povećan broj kopitara, za gotovo 562 posto ili za 1.500 grla u usporedbi s 2015. godinom.
Porastao je i broj ostalih važnijih ekoloških grla stoke – goveda za 106,3 posto, ovaca za 110,9 posto, koza za 42,4 posto i peradi za 61,9 posto.
Mr. sc. Marija Ševar, viša koordinatorica za ekološku poljoprivredu Savjetodavne službe objašnjava ove podatke tumačenjem da tržište sve više zanimaju ekološki proizvodi, ali i da potpore, mjere i angažman od strane države u tom području daju vidljive rezultate.
Veliki porast u proizvodnji ekoloških konzumnih jaja rezultat je rasta nepovjerenja i afera prema uvoznim jajima sumnjive kakvoće. Ekološka jaja potrošačima daju određenu sigurnost ne samo po pitanju kvalitete već i zdravstvene ispravnosti.
Slika 1. Anđelka Pejaković na jednoj od radionica za sirare
Velikih uspjeh za sve ekološke proizvođače mlijeka, a po meni upravo zaslugom Savjetodavne službe, povećanje je proizvodnje sira. Na tržištu su kao delikatesni proizvodi u ponudi kravlji, ovčji i kozji sir proizvedeni od ekološkog mlijeka.
S ponosom ističemo i dio zasluga naše grupe za sirarstvo na čelu s Anđelkom Pejaković i Višnjom Krapljan koje s ostalim našim savjetnicima na terenu educiraju proizvođače. Ovaj porast proizvodnje ekoloških sireva najsvjetliji je primjer rada savjetodavaca s poljoprivrednicima ne samo u smislu dobivanja kvalitete već i tržišno isplativih i visoko dohodovnih proizvoda – pojasnila je mr. sc. Ševar.
Slika 2. Višnja Krapljan, djelatnica Savjetodavne službe koja je pokrenula grupu za sirarstvo
0 komentara
Napišite komentar