Fitoplazme: Flavescence dorée i Bois noir

Fitoplazme: <i>Flavescence dorée i Bois noir</i>

Fitoplazmoze vinove loze su bolesti uzrokovane fitoplazma. Proširene su u svim vinogradarskim područjima Europe. Najvažnije fitoplazme vinove loze su Flavescence dorée (FD) i Bois noir (BN).

Fitoplazme su jednostanični prokariotski organizmi bez stanične stjenke te su zbog toga promjenjivog oblika. Građom nalikuju mikoplazmama te su stoga dugo nazivani mikoplazmama slični organizmi. Svrstani su u razred Mollicutes odnosno prokariote jednostavnije od bakterija. Vide se samo pod vrlo velikim povećanjem. One parazitiraju intercelularno u floemu biljaka i raznim tkivima kukaca. Obligatni su paraziti, što znači da se na mrtvoj organskoj hrani ne mogu održati. Fitoplazme su do sada otkrivene na više od 400 biljnih vrsta različitih botaničkih porodica, a među njima i na kultiviranim biljkama. Fitoplazme vinove loze u prirodi prenose neki kukci, najčešće cvrčci, a postoji i mogućnost prenošenja cijepljenjem. Simptomi fitoplazme prvi puta su opisani 1957. godine.

Fitoplazmoze vinove loze su bolesti uzrokovane fitoplazma. Proširene su u svim vinogradarskim područjima Europe. Najvažnije fitoplazme vinove loze su Flavescence dorée (FD) i Bois noir (BN). Najznačajniji vektori fitoplazmi uzročnika žutice vinove loze su cvrčci: cvrčak Hyalestes obsoletus i američki cvrčak (Scaphoideus titanus). Sorte vinove loze različito su osjetljive na fitoplazme. Najosjetljivija je sorta Chardonnay, zatim Cabarnet Sauvignon, Pinot bijeli, Pinot crni i dr. (Maceljski i sur., 2008).

Fitoplazma vinove loze Flavescence dorée opisana je prije pedeset godina u Francuskoj. Jedini poznati vektor ove fitoplazme jest američki cvrčak S. titanus. Flavescence dorée se nalazi na EPPO A2 listi karantenskih bolesti zbog rizika od širenja u zemlje gdje bolesti žutice vinove loze nisu poznate i utvrđene. Prva pojava zlatne žutice vinove loze utvrđena je u Hrvatskoj 2009. godine. Donedavno jedini poznati domaćin ove bolesti bila je vinova loza no utvrđena je njezina prisutnost na divljoj pavitini (Clematis vitalba Moench.) i na johi (Alnus glutinosa L. Gaertn.).

Odrasli oblik američkog cvrčka ima vitko tijelo smeđe boje, dugo 5 – 6 mm. Američki cvrčak ima jednu generaciju godišnje. Prezimljuje u obliku jaja uloženih u koru dvogodišnje rozgve u malim skupinama (2-4 jaja) ili u nizu od 10 do 12 jaja. Prve ličinke iz jaja počinju izlaziti sredinom svibnja i naseljavaju mladice na donjem dijelu trsa. Ličinke se hrane uzimajući hranjive tvari iz floema, a zadržavaju se na donjoj strani lišća, ponekad na lisnim peteljkama. Tijekom razvoja, ličinke prolaze kroz pet razvojnih stadija od kojih svaki traje 10 dana. Prva tri stadija su sivkasto bijele boje, četvrti i peti stadij ima šare na leđnoj strani s vidljivim začecima krila. Razvoj ličinki traje do početka srpnja, ukupno 50 dana. Odrasli oblici na vinovoj lozi javljaju se od početka srpnja te se zadržavaju do kraja rujna, svake godine u drugo doba ovisno o prosječnim temperaturnim vrijednostima. Američki cvrčak je monofagna vrsta, tj. ima jednog domaćina. Svi stadiji ličinki i imago hrane se na naličju lista vinove loze sisanjem biljnih sokova iz sitastih cijevi floema. Prema štetama koje nanosi pripada u vrstu koja nanosi indirektne štete na način da prenosi patogena koji izaziva različita oboljenja na vinovoj lozi. Prijenos patogena od strane S. titanus je perzistentnog tipa.

Ličinke i odrasli hranjenjem na zaraženim trsovima unose fitoplazmu u organizam. Nakon četiri do pet tjedana vektor postaje infektivan nakon umnažanja fitoplazme u organizmu. Ličinke od L3 stadija do kraja života odraslog vektora prenose fitoplazmu hranjenjem na zdrave trsove. Godišnje se FD-fitoplazme šire vektorom 5-10 km godišnje.

Fitoplazma crno drvo vinove loze Bois noir je bolest koja se javlja kao posljedica prisustva fitoplazme iz „stolbur“ grupe. Poznata je i kao „stolbur“ fitoplazma koja je u Hrvatskoj opisana 1957. godine na rajčici, paprici, patlidžanu, krumpiru te korovima Cirsium arvense. Simptomi se uočavaju tijekom zime na oboljelim i neodrvenjenim mladicama. Od zlatne žutice se razlikuje, prije svega po vektoru. Fitoplazmu crnog drva prenosi cvrčak Hyalesthes obsoletus Sign. On je polifagni štetnik koji dio životnog ciklusa provodi na korovima. Ima jednu generaciju godišnje. Prezime ličinke (L2-L3) u tlu na dubini 20-25 cm na korijenu korova biljaka domaćina (slak, kopriva, crna pomoćnica, žabnjaci i dr.). Odrasli oblici javljaju se od sredine lipnja do kraja srpnja te se hrane na vinovoj lozi.

Ličinke se hrane na korijenu zaraženih korova i unose fitoplazmu u svoj organizam. Na taj način BN-fitoplazma je u ličinki. Odrasli oblici koji izađu iz tla već su zaraženi i infektivni, žive iznad tla, te svojim hranjenjem na vinovoj lozi mogu je inokulirati BN-fitoplazmom. Vinova loza je krajnji domaćin BN-fitoplazme te se vektorom ne može prenijeti s trsa na trs.

Simptomi žutica vinove loze na oboljelom trsu pojavljuju se najčešće krajem lipnja, a prema jeseni sve su više izraženi. Pojavljuju se često na čitavom trsu, ali mogu zahvatiti samo dijelove trsa kao što su pojedinačne mladice na lucnju ili rezniku.

Na zaraženom trsu, pupovi ne kreću u proljeće ili kreću kasnije od zdravih. Porast zaraženih mladica je usporen, internodiji su znatno kraći dok neki dijelovi lista atrofiraju. Karakteristični simptomi bolesti osjetljivih sorti se javljaju tijekom ljeta kada se mladice počinju naginjati i kriviti prema zemlji. Na vrhu zahvaćenih mladica javlja se nekroza. Odrvenjavanje mladica je poremećeno, tj. mladice potkraj ljeta ili početkom jeseni ne odrvenjavaju, već ostaju zelene pa se tijekom zime smrzavaju i propadnu.

Listovi na oboljelim trsovima postaju čvrsti, boja im se mijenja i lako se uvijaju. Listovi bijelih sorti prvo dobivaju žućkastu dok kod crnih sorti dobivaju crvenu boju. Lišće je zbog nagomilavanja šećera krto pa se kod stiskanja s rukom drobi, za razliku od zdravog lista koji se gužva. Listovi poprimaju kopljast izgled. Zaraženo lišće razvija se ranije, ali otpada kasnije od nezaraženog. Tijekom ljeta, uz glavnu žilu javljaju se krem pjege koje s vremenom nekrotiziraju. Cijeli trsovi, posebno kod crnih sorti povremeno mijenjaju boju i postaju crveni zbog čega se ta bolest naziva i „crvenilo vinove loze“.

   

Cvatnja i oplodnja najčešće su poremećene. Bobe ili često cijeli grozdovi, smežuraju se i suše, za razliku od zdravih grozdova, što se kasnije odražava na bitno smanjenom urodu i kakvoći grožđa. Oboljeli trsovi odumiru nakon 2-3 godine. Simptomi su kod različitih sorata različito izraženi.

Bez obzira na vrstu fitoplazme, zlatnu žuticu ili crno drvo vinove loze uzročnika bolesti, simptomi su manje ili više isti. Iako pripadaju različitim ribosomskim skupinama prethodno navedeni simptomi i štete su vrlo slični te ih se vizualno ne može razlikovati. Samo se laboratorijskim testiranjem oboljelih trsova, molekularnim metodama (PCR, RFLP), može odrediti kojom je fitoplazmom oboljeli trs zaražen. Ove dvije fitoplazme međusobno se razlikuju i po vektorima koji ih prenose, američki cvrčak ili cvrčak stolbur. Iako su simptomi vrlo slični sa onima koje uzrokuje FD, fitoplazma BN se smatra manje značajnom sa stanovišta epidemijske slike rasprostranjenosti. Fitoplazma Bois noir, druga je najvažnija fitoplazma te je proširena u svim vinogradarskim područjima Hrvatske, dok je pojava karantenske fitoplazme Flavescence dorée ograničena samo na pojedina vinogorja.

U kontroli biljaka oboljelih od fitoplazmi primarna stvar je sprečavanje daljnjeg širenja što se postiže kemijskim suzbijanjem vektora, uništavanjem potencijalnih izvora fitoplazmi (zapušteni usjevi, zapušteni vinogradi…) i proizvodnjom zdravog sadnog materijala.

 

LITERATURA:

  1. AbuAssaf, H. (2013). Studies on Lobesia botrana and Scaphoideus titanus for their succesfull managment in organic and conventional viticulture, PhD Thesis, University of Padua, 151 pp
  2. Budinšćak, Ž., Križanec, I., Plavec, J.(2014). Zlatna žutica vinove loze - Flavescence doree. Hrvtaski centar za poljoprivredu, hranu i selo, Zagreb
  3. Krnjajić, B. S. (2008). Uloga cikade Scaphoideus titanus Ball. u prenošenju fitoplazme zlatastog žutila vinove loze (Flavescence doree). Doktorska disertacija, Univerzitet u Novom Sadu, Poljoprivredni fakultet Novi Sad
  4. Pozder P. (2016). Razvoj i smrtnost američkog cvrčka (Scaphoideus titanus Ball.) na zdravoj i fitoplazmama zaraženoj vinovoj lozi. Diplomski rad

FOTOGRAFIJE: Petra Pozder

Petra Pozder, mag. ing. fitomedicine

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Savjetodavna služba
Savska cesta 41
(PT Zagrepčanka - Anex)
10000 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr