Vijest, Zanimljivosti

Bordeaux kao brend, geografski pojam, vinska regija, odnosno samo vino možda je najvrijedniji pojam među poznavateljima vinske kulture, dok je među laicima vjerojatno najpoznatija riječ, koja ima veze s vinom uopće.

Sredinom prošlog stoljeća, vinari iz tada nedovoljno razvijenih vinarskih regija uopće, ali prije svega vinari Novog svijeta, nemajući nikakvo iskustvo u proizvodnji modernih vina, bili su prisiljeni kopirati svoje kolege iz vinski razvijene Francuske, prije svega iz regije Bordeaux. Jednostavno, koristili su višestoljetno iskustvo drugih i uspješnijih te pokušavali napraviti nešto slično, jednako dobro. Na primjer, na samom početku razvoja vinske industrije u Kaliforniji, cilj je bio kopirati Bordeaux i pokušati dostići kvalitetu vina iz te čuvene regije. Iz tog razloga su se tada u vinogradima sadile najviše sorte iz Bordeauxa, što je svakako doprinijelo da su one danas najpoznatije internacionalne sorte grožđa uopće. Međutim, vrlo brzo se shvatilo da iste sorte, posađene u različitim klimatskim uvjetima daju i drugačije rezultate u odnosu na evropsku regiju. Zbog toga se i način uzgajanja grožđa i pravljenja vina istraživao i mijenjao. U početku su, dakle, vinari pokušali vjerno kopirati Bordeaux i ta vina jesu sličila na svoj uzor, ali ubrzo je praksa u proizvodnji promijenjena. Vina tada dobivaju drugačiji osobni stil, koji su zadržala do dan danas. Iako je stil promijenjen, vinari su termin "bordoška kupaža" nastavili i dalje koristiti za vina napravljena od tradicionalnih bordoških sorti. Današnja vina Kalifornije, Australije ili Čilea više nemaju puno veze sa Bordeauxom, već se taj termin više koristi u marketinške svrhe. Same sorte jesu iz Bordeauxa, ali stil vina pravog Bordeauxa i crvenih vina Novog svijeta dosta je drugačiji. U posljednih par desetljeća, od kada su vinarije Novog svijeta ili manje poznatih regija Starog svijeta postale dovoljno etablirane, termin "bordoška kupaža" se koristi kada se opisuje stil nekih vina, a ne kako bi se samo vino bolje prodavalo, jer im to više nije neophodno.

Danas u regijama širom svijeta s jedne strane imamo vina napravljena mješavinom sorti, koje su porjeklom iz Bordeauxa, ali koja uglavnom nemaju isti karakter kao Bordeaux, dok s druge strane postoje i vina, koja zaista jesu istog stila kao uzori. Postoje slučajevi da se u Bordoškim kupažama koriste i sorte, koje nisu tradicionalno iz Bordeauxa. Na primjer, takva su supertoskanska vina, inspirirana bordoškim sortama, ali se za njih koriste i autohtone sorte, kao što je Sangiovese. U Americi ili Australiji često se takvim vinima dodaje i syrah.

Bordoške kupaže praktično su osvojile svijet, jer gotovo sve regije imaju svoje verzije tih vina, a neka od njih čak mogu ugroziti uspješnost orginalnih vina iz Bordeauxa. Termin "bordoška kupaža" u suvremenom tumačenju podrazumijeva vino napravljeno od crnih sorti grožđa, koje se tradicionalno koriste u francuskoj regiji Bordeaux. To su cabernet sauvignon, merlot, cabernet franc, petit verdot i carmenere. Termin, koji ih označava, sreće se danas bukvalno svugdje, a nastao je u XIX stoljeću, kad su ga prvi počeli koristiti britanski trgovci vinom. Izraz "bordoška kupaža" nikad nije bio korišten kao zvaničan i legalan na prednjim etiketama boca s vinom, već se koristio žargonski u određenim krugovima trgovaca, vinara i poznavatelja vina. S vremenom je samo ime Bordeaux zaštićeno i nije se moglo koristiti na vinima izvan istoimene regije. Međutim, ponekad je i to zloupotrebljavano pa se termin mogao naći u tekstu, koji je sastavni dio zadnje etikete.

Vina o kojima govorimo u najvećem dijelu proizvedena su na bazi cabernet sauvignona. Čak se i potpuno sortna vina od caberneta često, ipak pogrešno, nazivaju "bordoška kupaža". Međutim, najčešće mješavine su one od cabernet sauvignona, merlota, a nešto rijeđe od cabernet franca. Ostale sorte: petit verdot, malbec, carmenere, su vrlo rijetke.

Merlot mješavini daje arome crvenog voća, poput malina ili višanja, ali i arome crnog bobičastog voća, što sve ovisi od regije. Što je neko podneblje toplije, to su arome u vinima veće, poput marmelade i više podsjećaju na ukuhano crno bobičasto voće.

Elegantni i nježni tanini i zaokružen, mekan okus, ono su što čini kvalitetu merlota generalno. Cabernet sauvignon pak češće daje arome crnog ribiza, suhe šljive, eukaliptusa, kupine, duhana, ali i zelene paprike ako grožđe nije bilo dovoljno zrelo ili je iz hladnije regije, odnosno godine. Osim toga, cabernet sauvignon vinima daje snagu i bogatstvo okusa, kompleksnost, slojevitost, duboku boju i snažnu strukturu zahvaljujući jakim i vrlo postojanim taninima.

Cabernet franc je karakterističan po aromama malina i jagoda, ljubičica, mente, čaja i začinskih aroma pa njega u kupažama najčešće opisuju kao začin. Malbec pojačava boju i čini je ozbiljnijom, dok petit verdot pojačava punoću i daje aromu crnog bobičastog voća i začina.

Bordeaux, vinari i njihovo znanje i iskustvo desetljećima su inspiracija svim vinarima svijeta. Svatko želi doseći kvalitetu najboljeg Bordeauxa, ali mnogi žele pokazati da to rade i bolje. Neki su u tome više nego uspješni, dok će drugima, u koje ubrajamo i vinare iz Hrvatske, biti potrebno još malo vremena. U Hrvatskoj, regije poput Baranje ili Slavonije, mogu dati vina, koja dosta nalikuju onima iz Bordeauxa. Najčešće su to klasične mješavine cabernet sauvignona i merlota, koje su vješto oplemenjene komponentama iz hrastovih bačava.

Nikolina Paleka, dipl. ing. agr.
stručna savjetnica za hortikulturu