Ratarstvo, Vijest

Stabljike su na pojedinim parcelama toliko polegle da će biti nemoguće izvršiti mehaniziranu berbu. Nažalost, ta su oštećenja posljedica hranjenja ličinki  kukuruzne zlatice korijenom kukuruza tijekom lipnja. Prve posljedice ishrane ličinki na poljima mogle su se uočiti krajem mjeseca lipnja u vidu povijanja biljaka. Do polijeganja biljaka kukuruza dolazi iz razloga što nisu dovoljno zakorijenjene. Nakon što kukuruz polegne, biljka se nastoji izdignuti i dolazi do pojave tzv. guščjeg vrata, po čemu se vrlo lako može utvrditi da se radi o napadu kukuruzne zlatice.

Također, ovog je proljeća zabilježeno dosta šteta koje su pričinili zemljišni štetnici – žičnjaci. Neki su usjevi bili toliko prorijeđenog sklopa da je bilo potrebno presijavanje. Oni usjevi koji su bili oštećeni, ali biljke nisu u potpunosti propale pa nije bilo presijavanja, imaju smanjenu masu korijena.

Kukuruzni moljac prisutan je na poljima kukuruza svake godine. Gusjenice kukuruznog moljca buše stabljiku pa dolazi do njenog loma.

O izgledu i biologiji ovih štetnika puno se pisalo, u stručnim časopisima i na mrežnoj stranici Savjetodavne službe. Stoga, neću ponavljati. Ovom prilikom želim dati odgovore na brojna pitanja proizvođača kukuruza:

Hoće li se polegle biljke kukuruza ispraviti, hoće li biti iskoristive za siliranje, hoće li se moći ubrati u klipu?

U usjevima kukuruza koji su polegli nakon kiše i jakog vjetra uglavnom će se većina biljaka oporaviti, ukoliko su biljke u dobroj kondiciji. Međutim,  biljke kojima je korijen iščupan iz tla, neće se oporaviti.

Osim smanjenja mase korijena radi ishrane ličinki kukuruzne zlatice i žičnjaka, razlozi slabog ukorijenjavanja biljaka kukuruza su i u slabom formiranju korijenove mase na zbijenim tlima i na tlima na kojima je stagnirala voda u doba formiranja korijena. U takvim uvjetima korijen se ne razvija u dublje slojeve tla nego u širinu, zbog čega se biljke lakše savijaju. U uvjetima potpune zasićenosti tla vodom korijenov sustav slabo se razvija uslijed nedostatka kisika, koji je neophodan za disanje korijena. Korijenov sustav kukuruza dobro se razvija samo u dovoljno rahlom tlu i u tlu koje ne daje veći mehanički otpor rastućem korijenu (zbijena tla). U zbijenom tlu dolazi do deformiranja korijena, korijenov sustav slabije se razvija, pa biljka slabo iskorištava organska i mineralna gnojiva.  Radi toga dolazi do smanjenja prinosa.

Izbalansirana gnojidba hranivima također ima veliku ulogu. Usjevi gnojeni jedino dušičnim gnojivima osjetljiviji su na lom stabljike. Biljno tkivo je rahlije i osjetljivije na stresne okolišne uvjete.

Međusobno se razlikuju i hibridi kukuruza. Općenito, hibridi kraće vegetacije imaju slabije razvijen korijenov sustav nego kasnozreliji.

Prinos kukuruza jako ovisi o vremenskim prilikama tijekom cvatnje i oplodnje, o temperaturi i vlazi, a to je upravo u ovom razdoblju.

Što su stabljika i klip bliže tlu, izloženiji su onečišćenjima čestica tla i gljivicama. Stoga, na poleglim usjevima kukuruza možemo očekivati pad kakvoće, a ne samo prinosa. Parcele se međusobno jako razlikuju, pa će konačna odluka o načinu korištenja usjeva ovisiti uvjetima na parceli i kasnijem zdravstvenom stanju klipova kukuruza. 

Obzirom da je kukuruz najzastupljenija ratarska kultura, a kod poljoprivrednika stočarske specijalnosti zauzima više od 50% sjetvenih površina, jasno je da na pojedinim parcelama dolazi do ponavljanja sjetve kukuruza godinu za godinom. Povrh toga, u nekim područjima mali posjedi i potreba za proizvodnjom hrane za stoku, redovito izbjegavanje sjetve na pojedinim parcelama radi šteta koju na tim parcelama na usjevima pričinjava divljač, ograničavaju poljoprivrednike u provođenju plodoreda. Prilikom planiranja sjetve idućeg proljeća mora se voditi računa da se na parcele poput ovih na fotografijama ponovno ne posije kukuruz!

mr. sc. Tatjana Međimurec
viša koordinatorica za ratarstvo