GUBAR (Lymantria dispar L.)

GUBAR (Lymantria dispar L.)

„Dispar“ što u prijevodu znači „različit“ ukazuje na izraženost spolnog dimorfizma u stadiju imaga. Hrvatski naziv „gubar“ dobio je prema karakterističnom izgledu jajnih legala koja se nalaze na kori debla, a podsjećaju na gube.

SISTEMATIKA

Red: Lepidoptera
Porodica: Erebidae
Podporodica: Limantriinae
Rod: Lymantria
Vrsta: Lymantria dispar (Linnaeus 1785)

RASPROSTRANJENOST

Prirodno je rasprostranjen u Europi, Aziji i sjevernim dijelovima Afrike, između 30°i 60° sjeverne geografske širine.

ŠTETNOST I GRADACIJE

Gubar se smatra jednim od najznačajnijih štetnika hrvatskog šumarstva. Njegova se pojava u šumama Hrvatske prati već duže od jednog stoljeća. Kao primarni štetnik koji napada zdrava stabla gubar stvara preduvjete za napad sekundarnih štetnika od kojih je najznačajnija hrastova pepelnica. Od njezine pojave 1909. godine ta dva biotska čimbenika sinkronizirano djeluju na fiziološko slabljenje hrastovih stabala i sastojina.

Biljke domaćini su najčešće hrastovi (Quercus ssp.), bukva (Fagus silvatica), lijeska (Corylus avellana), grab (Carpinus betulus), pitomi kesten (Castanea sativa), no međutim osim šumskih površina gusjenice gubara sposobne su defolirati i urbano zelenilo, ali i poljoprivredne (najčešće voćarske) kulture.

Kod masovnih pojava ovaj štetnik može uzrokovati golobrst na velikim šumskim površinama. Gubar odlaže jaja na koru debla u karakterističnim jajnim leglima, a broj jaja ovisi o tome da li je gubar u progradaciji (velik broj jaja) ili retrogradaciji (malen broj jaja).

Štete se očituju kroz izravni gubitak prirasta koji ovisno o intenzitetu defolijacije, a može biti od 30  do 70 % (Klepac i Spaić 1965, Klein 1994). Defolijacija narušava biokemijske i fiziološke procese u stablu. Nakon jedne defolijacije ugiba 10 % stabala, nakon druge 70 %, a u slučaju da dođe do treće defolijacije ugiba 90 % stabala. Golobrst smanjuje visinski, debljinski i volumni prirast. Jednokratni golobrst smanjuje prirast za 40 % dok dvostruki smanjuje prirast za 60 %.

MJERE ZAŠTITE

Obzirom da je gubar najznačajniji štetnik naših šuma s njim započinju i prva suzbijanja odnosno represivna zaštita. Na samim početcima zaštite, suzbijanja su vršena mehaničkom metodom. Jajna legla su se strugala ili premazivala smjesom katrana i petroleja. Budući da takav način zahtjeva puno vremena i radne snage bilo je potrebno razviti nove i učinkovitije metode. Od 1947. do 1950. godine provedena su prva kemijska suzbijanja metodom zrakoplovnog zamagljivanja prilikom kojeg su na napadnute površine aplicirani neselektivni, politoksični preparati DDT (diklor-difenil-trikloretan) i HCH (heksaklor-cikloheksan). Obzirom na negativne posljedice koje su ovi preparati ostavljali na okoliš, ali i na fiziologiju živih organizama 1972. godine zabranjena je njihova upotreba, te se započelo sa primjenom manje štetnih preparata kao što su npr. bakterijski preparati.

U prilogu se nalazi popis registriranih sredstava za zaštitu bilja koja su trenutno odobrena:

Važno je naglasiti da je kemijsko suzbijanje nužno zlo i da ga je potrebno provoditi samo u žarištima najjačeg napada i u najvrjednijim sastojinama.

METODE UTVRĐIVANJA GUSTOĆE POPULACIJE

Postoje brojne metode praćenja gustoće populacija štetnih kukaca. Svaka od tih metoda prilagođena je specifičnosti biologije vrste koju želimo pratiti. Jedna od najstarijih, ali još uvijek najčešće korištenih metoda je brojanje različitih razvojnih stadija pojedinih štetnika na reprezentativnim površinama ili transektima. Terenski podatci pomažu pri utvrđivanju gustoće populacije, procjeni mogućih šteta te planiranju i nadziranju provođenja metoda zaštite.

Jajna legla gubara (Lymantria dispar L.) redovito se broje svake godine. Gustoća populacije kontrolira se u razdoblju od listopada do prosinca, a utvrđuje se po broju jajnih legala u sastojinama koje su starije od 30 godina. Metoda se provodi brojanjem stabala i grmova na dijagonalnom transektu kroz sastojinu na kojima je pronađeno barem jedno jajno leglo. U istraživanom odjelu postavi se dijagonala te se na putanji dijagonale i na putanji od 2 m sa svake strane dijagonale pregledavaju i broje sva stabla od žilišta do krošnje. Bitno je naglasiti da je potrebno brojati i „zaražena“ i „nezaražena“ stabla. Podaci se unose u odgovarajuće manuale tokom rada na terenu.

Broj stabala na kojima su pronađena legla podijeli se sa ukupnim brojem stabala u sastojini te se na temelju rezultata dobiju intenziteti zaraze (Vasić 1981).

Ti intenziteti poredani su u 5 klasa:

  • < 1 % (klasa 1);
  • 1-5 % (klasa 2);
  • 5-20 % (klasa 3),
  • 20-50 % (klasa 4),
  • >50 % (klasa 5).

Kod utvrđivanja gustoće populacije u državnim šumama, osim određivanja intenziteta zaraze dodatno se sa „zaraženih“ stabala skidaju odnosno stružu jajna legala, potom se stavljaju se u plastične vrećice. Prikupljeni terenski podaci o gustoći populacija, zajedno sa uzorcima praćenih kukaca i njihovih različitih razvojnih stadija, dostavljaju se u DPC (Dijagnozno-prognozni centar) gdje se obavlja potrebna laboratorijska analiza. Jaja u leglima se broje i na temelju dobivenih podataka određuje se prelazi li broj jaja po stablu kritični broj, odnosno minimalni broj jedinki potreban za golobrst. Kritični brojevi variraju ovisno o starosti sastojine i ukupnoj količini lišća u krošnji pa su za potrebe prognoza predloženi kritični brojevi u odnosu na starost stabala (sastojine) i u odnosu na prsni promjer stabala (Vasić 1981).

Na temelju svih dobivenih podataka postavlja se konačna prognoza napada te se donosi odluka o provedbi suzbijanja.

 

LITERATURA:

Androić, M. i Harapin, M. (1996), Štetna entomofauna. U: D. Klepac (ur.), Hrast lužnjak u Hrvatskoj, Vinkovci, 241.-251.
Hrašovec, B. i Harapin, M. (1999), Dijagnozno-prognozne metode i gradacije značajnijih štetnih kukaca u šumama Hrvatske, Šumarski list br. 5-6 CXXIII, 183.-193.
Lacković, N. (2015), Genetska varijabilnost i geografsko strukturiranje gubara (Lymantria dispar L.) u šumama Europe, Doktorski rad, Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1.-17.
Tomiczek, C., Diminić, D., Cech, T., Hrašovec, B., Krehan, H., Pernek, M., Perny, B. (2008), Gubar (Lymantria dispar L.), Bolesti i štetnici urbanog drveća i grmlja

INTERNETSKE STRANICE:

Internetska stranica Savjetodavne službe:
http://www.savjetodavna.hr/savjeti/558/726/utvrdivanje-gustoce-populacije-malog-mrazovca-velikog-mrazovca-i-gubara-u-sumama-sumposjednika/

Internetska stranica Štetnici Hr:
https://stetnici.sumins.hr/SumskiStetnici/gubar_(lymantria_dispar)

 

mag.ing.silv. Petra Lulić

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Hrvatska poljoprivredno-šumarska savjetodavna služba
Savska cesta 41
(PT Zagrepčanka - Anex)
10000 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr