Obični grab (Carpinus betulus L.)

Obični grab (<i>Carpinus betulus</i> L.)

Obični grab (Carpinus betulus L.) je listopadno stablo koje spada u porodicu brezovki (Betulaceae). Prirodno je rasprostranjen na području srednje i južne Europe, jugozapadne Azije i Kavkaza.

Sastavni je dio mnogih šumskih zajednica od nizinskog do brdskog pojasa.

 Tako se javlja u nizinskom dijelu u šumskim zajednicama Šuma hrasta lužnjaka s velikom žutilovkom i običnim grabom (Subas. Genisto elatea – Quercetum roboris carpinetosum betuli Glavač 1961), Šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba (Subas. Carpino betuli – Quercetum roboris "typicum" Rauš 1973), Šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba (subasocijacija s bukvom), (Subas. Carpino betuli – Quercetum roboris fagetosum Rauš 1973), Šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba (subasocijacija s cerom) (Subas. Carpino betuli – Quercetum roboris cerris Rauš 1969), Šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba (subasocijacija s srebrnolisnom lipom) (Subas. Carpino betuli – Quercetum roboris tilietosum tomentosae Rauš 1969). U brdskom pojasu javlja se u šumskim zajednicama Šuma hrasta kitnjaka i običnoga graba (As. Epimedio – Carpinetum betuli  / Horvat 1938/ Borhidi 1963), Mješovita šuma kitnjaka i običnoga graba s vlasuljom  (As. Festuco drymeiae – Carpinetum Vukelić/ 1990/ 1991), Šuma običnoga graba sa šumaricom (As. Anemone nemorosae – Carpinetum Trinajstić 1964), Mješovita šuma hrasta kitnjaka i pitomog kestena (As. Querco – Castanetum sativae Horvat 1938), Bukova šuma s lazarkinjom (As. Asperulo odoratae – Fagetum Sougnez et Thill 1959), Bukova šuma s dlakavim šašom (As. Carici pilosae – Fagetum Oberd. 1957), Bukova šuma s bjelkastom bekicom (As. Luzulo – Fagetum Meusel 1937), Bukova šuma s rebračom (As. Blechno – Fagetum Horvat 1950 ex Marinček 1970), Bukova šuma s volujskim okom (As. Hacquetio - Fagetum Košir /1962 /1979), Bukova šuma sa širokolisnom grašolikom (As. Vicio oroboidi – Fagetum/Horvat 1938/Pocs et Borhidi in Borhidi 1960), Bukova šuma velikom mrtvom koprivom (As. Lamio orvalae  - Fagetum/Horvat 1938/ Borhidi 1963).

Obični grab vertikalno je raprostranjen do oko 800 (1000m) n.v. Raste kao drvo od 20 – 25 (30) m visoko  te prsnog promjera i do 70 cm. Krošnja stabla je razgranata i gusta, dok je deblo u pravilu usukano i užljebljeno. Kora debla je svijetlosiva, tanka, glatka i slabo    ispucala. Ima dobro razvijen korijenov sustav koji se često prilagođava ovisno od dubine i kvalitete tla. Mladi izbojci kod o.graba su tanki, vitki, isprva dlakavi, kasnije goli i sjajni. Pupovi su čunjasti, ušiljeni te pokriveni smeđkastim ljuskama. Dugi su od 5-8mm. Listovi su dugi od 5-10 cm i 2-5 cm široki i dvostruko napiljena ruba. Cvjetovi se pojavljuju za vrijeme listanja. Muški cvjetovi se javljaju u obliku okruglastih, visećih resa dok su ženski cvjetovi također u obliku okruglastih, visećih resa, ali kraćih od muških. Plod kod običnoga graba je jednosjemeni, bočno spljošten rebrasti oraščić smješten pri dnu brakteje u početku svjetlozelen, a kasnije sivosmeđ. Brakteja je trolapa sa srednjim izduženim lapom. Plodovi vise u izduženim gustim plodnim skupinama.

Obični grab je listopadna, jednodomna, anemofilna, mezofilna i skiofilna vrsta. Vrijeme cvatnje je u IV. i V mjesecu. Plod kod običnoga graba sazrijeva u IX i X mjesecu, a otpada iz krošnje u X i XI mjesecu. Razmnožavanje je iz sjemena, ali i vegetativno.

Šumske zajednice u kojima se javlja prvenstveno se razvijaju na neutralnim do slabo kiselim, mineralno bogatim, rahlim, svježim tlima te sa dobro razvijenim slojem grmlja i zeljaste vegetacije. Vrlo često se javlja u uvalama i na rubovima sastojina. Otporan je na mraz, dobro podnosi zasjenu, svojim listincem poboljšava strukturu i kemijski sastav tla te u mješovitim sastojinama stvara donji sloj drveća te tako čisti glavni dio sastojine od grana čime diže njegovu kvalitetu (hrast). Zbog njegove mogućnosti čišćenja glavne sastojine i  karakteristike da je skiofilna vrsta trebalo bi ga što više unositi u čiste sastojine hrasta, bukve i bagrema zbog poboljšanja kvalitete i otpornosti tih sastojina. Ima jaku i dugotrajnu izbojnu snagu iz panja. Podnosi orezivanje pa je česta njegova primjena u živicama. Obzirom na njegovu varijabilnost obični grab ima nekoliko varijabiliteta.

Drvo običnoga graba je bakuljavo sa valovitom linijom goda. Drvo o.graba je tvrdo, čvrsto na pritisak, vlak, savijanje, smicanje, udarac, srednje teško se cjepa, vrlo velikog elasticeta te vrlo velike ogrijevne snage. Drvo se uteže, teško se obrađuje, pri blanjanju se zacjepljuje, čavle drži dobro te se osrednje polira.

Drvo običnoga graba ne koristi se kao građevno već mu je osnovna primjena kao kvalitetno ogrijevno drvo te za držala i u stolariji.

Mario Vlašić, dipl. ing. šum.
viši stručni savjetnik za šume šumoposjednika

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Savjetodavna služba
Savska cesta 41
(PT Zagrepčanka - Anex)
10000 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr