Maslinarstvo, Savjet

Na pojedinim mjestima počela je ulaziti u poljoprivredne površine, maslinike.

Upozoravamo proizvođače da pravodobno uništavaju vilinu kosicu i ne dozvole njeno širenje unutar parcela. Premda uništavanje korova uz rub ceste, u cestovnom pojasu, nije obveza vlasnika parcela već institucije koje upravlja prometnicom (Hrvatske ceste, Županijska uprava za ceste, Jedinice lokalne samouprave) ukoliko istu primjete u blizini svog nasada savjetujemo poljoprivrednicima da ju suzbiju.

Vilina kosica (Cuscuta spp.) u narodu poznata i pod imenima: vlas, kokotica, vlasulja, predence, pripuzica i dr. jednogodišnja je biljka. Pripada skupini parazitnih cvjetnica. Nema korijen ni listove, niti mogućnost fotosinteze te za svoj razvoj koristi hranive tvari iz biljaka na kojima parazitira. Ima tanke žutosmeđe ili žutocrvene nitaste stabljike bez lišća koje se obavijaju oko biljke domaćina, po čemu se lako prepoznaje u polju.

Parazitira na mnogim biljnim vrstama, najčešće u lucerni i djetelini, sve češće u okopavinama, te u povrću (krumpiru, rajčici, paprici, mrkvi, luku…) ali i na samoniklim biljkama. Spada u najopasnije i ekonomski najštetnije korove u lucerištima, jer svojom pojavom na parcelama pod lucernom i crvenom djetelinom može uzrokovati ogromne štete posebno ako se ne suzbija. Širi se sjetvom nedeklariranog sjemena djetelina i lucerne.

Vilina kosica cvjeta od svibnja do kolovoza. Plod je sitna čahura. Jedna biljka viline kosice godišnje proizvode i do 3000 sjemena koja zadržavaju klijavost 5-6 godina. Razmnožava se uglavnom sjemenom, ali može i vegetativno (lako se širi oruđima). Osim sjemenom vilina kosica se širi korovskim biljkama koje su domaćini lucerne, vodom za navodnjavanje, životinjama koje se napasaju na zaraženim parcelama i korištenjem stajnjaka u kome se nalaze sjemena viline kosice.

Vilina kosica se hrani sokovima direktno iz biljke domaćina uslijed čega napadnute biljke zaostaju u porastu i nakon nekog vremena uginu, te ostavljaju prazna mesta unutar parcele.

Ukoliko se „useli“ u samu parcelu teško ju je iskorijenitii. Obaveza je svih nas da se vilina kosica suzbija i uništava prije svega na nepoljoprivrednim zemljištima i uvratinama odakle se uglavnom i širi na poljoprivredna zemljišta. S obzirom na dobru klijavost sjemena i nakon njenog uništavanja možemo očekivati ponovnu pojavu viline kosice.

Suzbijanje se provodi:

• poštivanjem plodoreda,
• mehaničkim uklanjanjem biljaka viline kosice i biljaka hraniteljica,
• dubokom obradom tla (oranjem),
• uporabom organskih gnojiva od stoke koja nije napasivana na zaraženim poljima,
• stalnim pregledom parcela,
• spaljivanjem mjesta ili žarišta na kojima se javila,
• primjenom herbicida.

Fotografije: Gordana Kožarić-Silov, dipl. ing. agr.

Gordana Kožarić-Silov, dipl. ing. agr.
viša stručna savjetnica za biljno zdravstvo

mr. sc. Marija Ševar
viša koordinatorica za ekološku poljoprivredu