Maslinarstvo, Savjet

Jedan od glavnih uzroka je što se u maslinicima ne nalaze sorte oprašivači, koje bi svojim polenom mogle oploditi druge sorte. Poznato je da u našim maslinicima prevladava najviše Oblica pa je mnogo nasada monosortno, dakle, sa samo jednom sortom. O tom se pitanju nekad malo vodilo brige, a stanje nije ni danas potpuno zadovoljavajuće prilikom podizanja novih nasada, ali ni pri obnovi starih. To je jedan od čimbenika rodnosti maslina, ali postoje i drugi čimbenici, koji su povezani s klimom, a to su: temperatura u vrijeme cvatnje, oborine, vjetar, relativna vlaga zraka i dr. Veliki utjecaj ima i čovjek, koji agrotehničkim mjerama održava masline (rezidba, gnojidba, zaštita, obrada i dr.).

Poznato je u svijetu, pa i kod nas, da najveći broj sorata maslina u cvatnji ima veliki broj nepotpunih (sterilnih) cvjetova ,koji se ne mogu oploditi. Postotak tih nepotpunih cvjetova u prosjeku je u pojedinih sorata od 20 – 70 %. Nažalost, naša najraširenija sorta Oblica pojedinih godina nosi od 30 do 65 % nepotpuno razvijenih cvjetova, koji se ne mogu oploditi, zato što se tučak izrodio, zakržljao ili se nije razvio. Sorta Lastovka obično ima od 20 do 30 %, Uljarica oko 30 %, Piculja oko 30 %, Bjelica oko 25, Dužica 30 do 40 % nepotpunih cvjetova. Introducirane  talijanske sorte: Leccino – ima od 10 do 20 % i Pendolino – manje od 10 %, a francuska sorta Picholine ima oko 20 % nepotpunih (sterilnih) cvjetova. Istina, postotak se nepotpunih cvjetova, iako u osnovi nasljedan, ipak više ili manje mijenja ovisno o rodnosti u prethodnoj godini, ishranjenosti stabla, klimatskim prilikama i dr., ali uvijek ostaje trajan problem.

Druga poteškoća u uzgoju maslina je ta što se najveći broj sorata nije u stanju oploditi u dovoljnoj mjeri s polenom vlastita cvijeta, nego joj je potreban polen druge sorte, koja cvjeta istodobno, da se podudara u vremenu cvatnje. Dakle, maslini je potrebna strana oplodnja, u čemu se slažu svi maslinarski stručnjaci, jer oprašivanje s drugom sortom donosi bolju oplodnju i veće zametanje plodova.

Pri cvatnji maslina, cvijet ne posjećuju pčele i drugi kukci, koji prenose pelud s cvijeta na cvijet i tako potpomažu oplodnju. Zbog toga se maslinov polen prenosi isključivo vjetrom i zato je maslina anemofilna biljka. Prema nekim talijanskim istraživačima, dokazano je da vjetar može prenijeti pelud na velike udaljenosti, čak 5 – 8 km daleko, na drugu maslinu. Također su vrlo važne i agrometeorološke prilike tijekom cvatnje, posebno kiša, magla, vjetar i temperatura zraka.

Sve su to ozbiljne teškoće, koje prate maslinu u doba cvatnje i zbog čega oplodnja, a time i rodnost nije svake godine zadovoljavajuća, usprkos svim agrotehničkim mjerama.

Stoga treba voditi računa na koji način kod sadnje rasporediti nekoliko sorata koje će se međusobno oprašivati. Izlaz je u tome da se kod podizanja maslinika posade dvije do tri sorte, koje istodobno cvjetaju i koje se međusobno mogu oploditi. Bez obzira što vjetar može prenijeti pelud na veće udaljenosti, najbolje je imati u masliniku sorte oprašivače. Američki stručnjaci smatraju da je najbolje kad se sorta oprašivač nalazi na udaljenosti 25 do 30 m od stabla koje oprašuje. Takve je sorte najbolje posaditi u sredini maslinika ili u smjeru uobičajenih vjetrova u doba cvatnje, ili na početku i na kraju reda.

Kod nas se puno radilo, i još se uvijek radi na istraživanju oprašivanja maslina, a A. Vlašić (1980.), znanstveno je utvrdio, a praksa i potvrdila, da su za sortu Oblicu najbolji oprašivači: Drobnica, Uljarica, Levantinka i Piculja. Sorta Drobnica, Uljarica i Levantinka cvjetaju istovremeno sa sortom Oblicom, dok sorta Piculja cvate nešto kasnije. Mastrinka je također dobar oprašivač Oblice. Za sortu Lastovku utvrđeni su oprašivači: Drobnica, Levantinka, Piculja i Uljarica. Za sortu Dužica dobri su oprašivači: Drobnica, Levantinka i Uljarica. Između sorte Oblice i Lastovke postoji vrlo slaba mogućnost oprašivanja. Za uvezenu sortu Leccino dobri su oprašivači Pendolino i Frantoio. No, najveći je problem što sve spomenute sorte ne cvjetaju istodobno pa oplodnja, ni uz dobre oprašivače, nije uvijek najbolja.

Postavlja se pitanje koliko dugo traje sama cvatnja, u kojem se intenzitetu otvaraju cvjetovi i kakav utjecaj ima rana, odnosno kasna cvatnja na uspijeh oplodnje. Dužina same fenofaze varira od 10 – 15 dana, jer se cvjetovi postupno otvaraju i prvih četiri do pet dana najprikladniji su za oplodnju, jer se tada otvara najveći broj potpunih, hermafroditnih cvjetova. Ako u vrijeme cvatnje pada kiša, onda je to štetno, jer se ispire polen s cvijeta, ili zrnca polena sljepljuju i onemogućavaju njihovo raznošenje. I visoke temperature, preko 28 °C, nisu prikladne za dobru oplodnju, posebno tijekom najtoplijeg dijela dana (od 10 do 14 sati). Najbolji su za oplodnju masline sunčani, topli dani s laganim povjetarcem, koji mijenja smjer s kretanjem sunca, što znači ujutro lagani „sjeveroistočnjak, u podne južni, a pred večer jugozapadni blagi povjetarac. Nije dobra ni cjelodnevna tišina bez laganog vjetra, jer nema raznošenja polena.

Kod sadnje maslinika u kojem je veći postotak sorta Oblica, potrebno je zasaditi dva do tri oprašivača, dakle Drobnicu, Dužicu i Uljaricu. A za primjer, ako se sadi maslinik sa 100 maslina, preporučuje se sljedeća sadnja: Oblica 80 % (80 sadnica), uz oprašivače Drobnicu 5 % (5 sadnica), 5 % Levantinka (5 sadnica) i 10 % Uljarica ili Dužica (10 sadnica).

Sorta Lastovka počinje najranije cvjetati od prije navedenih sorti. Oblica, u usporedbi s Lastovkom, kasni s početkom fenofaze cvatnje od 3 – 5 dana, u prosjeku 4 dana. Dužica, u usporedbi s Lastovkom, kasni od 2 – 4 dana, a u usporedbi s Oblicom u nekim godinama početak fenofaze je raniji za 2 dana, u drugim godinama cvjeta istovremeno ili kasni za 1 dan, a sve to ovisi o temperaturama i oborinama.

Potrebno je u maslinike unositi sorte oprašivače, mijenjati dosadašnje navike, ako se žele imati redoviti i veći prinosi ploda masline.

mr. sc. Stanislav Štambuk
viši stručni savjetnik