Ekološka poljoprivreda, Savjet

Aronija pripada iznimno ljekovitim i korisnim biljkama, a u posljednje vrijeme zauzima sve veću pažnju naših poljoprivrednika i prostor proizvodnih površina.

Slika 1. Grm aronije u cvatnji i slika 2. Cvijet aronije
(Foto: Marina Buketa)

Zlatna mara (Cetonia aurata) je kukac kornjaš iz porodice truležara (Scarabaeidae), zlatno-zelene boje, metalna sjaja, dug 15 do 20 mm. Štete čine na listovima i cvjetovima, no suprotno nekim mišljenjima prema kojima zlatne mare izgrizaju cvijet, štete su uzrokovane ponajprije razornim djelovanjem njihovih nogu zbog kretanja po cvijetu u potrazi za polenom.

Slika 3. Zlatna mara na cvijetu aronije
(Foto: Marina Buketa)

Iz iste porodice je i dlakavi ružičar (Epicometis hirta) kornjaš crne boje s vidljivim svijetlim točkicama na pokrilju, veličine 10 mm, obrastao brojnim bijelim ili žućkastim dlačicama. Hrani se cvjetnim organima biljaka pa zbog uništenih prašnika i tučaka ne dolazi do zametanja plodova.

Slika 4. Dlakavi ružičar na cvijetu aronije i slika 5. Šteta, izgriženi cvjetovi aronije
(Foto: Marina Buketa)

Obje vrste se javljaju u proljeće i prvo ih možemo primijetiti na korovima u cvatnji, najčešće na maslačku. U većem broju se javljaju od travnja do lipnja kad i pričinjavaju najvažnije štete. Ocjenu jačine napada možemo provoditi redovitim vizualnim pregledom voćnjaka tijekom cvatnje. U zatravljenim nasadima napad se može predvidjeti i prije cvatnje voćaka brojanjem odraslih kukaca na cvjetovima maslačka. Primjećuje se periodičnost pojave ovih štetnika, što znači da se jedne godine javljaju u velikom broju, a druge godine u značajno manjem. Međutim ukoliko ih se ne prati, u pojedinim godinama mogu nas iznenaditi većim štetama na plodovima u zriobi, a tada je prekasno za zaštitu.

Obzirom da zbog ekološkog načina uzgoja pregledanog nasada kemijska zaštita nije dozvoljena, kao prihvatljiva metoda suzbijanja nameće se masovni ulov i sakupljanje. Na tržištu su dostupni trapovi Csalomon® VARb3k, koji sadrže kemijski sintetiziran biljni hranidbeni atraktant i svijetloplavu ploču. Oni su pogodni za ranu detekciju i ocjenu jačine napada. Potrebno ih je objesiti u krošnju voćke, tako da plava ploča bude veći dio dana osunčana, a ne u hladu. Veći broj ovakvih trapova u voćnjaku (20-30 na hektar) može se koristiti i za masovni ulov, čime se smanjuju štete.

Slika 6 Trap Csalomon® VARb3k

Lovke se mogu i ručno izraditi na gospodarstvu, a jeftinije su od komercijalnih trapova. Za lovke mogu poslužiti plastične boce zapremine 2 ili 5 litara. Na boci je potrebno izbušiti nekoliko rupa, promjera oko 2 cm, a u bocu uliti sok od zrelog voća. Dovoljno je 12-15 lovki na hektar. Ova metoda je preporučena i vlasnicima pregledanog nasada. Plave posude s vodom koristimo kao vizualne mamce u koje možemo dodati i olfaktorni mamac – rastvor eteričnog ulja anisa, voćnog ili cvjetnog mirisa. Plave posude s vodom i eteričnim uljem potrebno je postaviti u voćnjak između redova na udaljenost oko 10 metara. Najveći ulovi su sredinom dana kada su i ovi štetnici najaktivniji. S obzirom da se radi o velikim kukcima i da dnevni ulov može biti velik potrebno je redovito prazniti sadržaj posuda te ponovno uliti vodu s dodatkom eteričnog ulja. Ručno sakupljanje odraslih jedinki štetnika u podnevnim satima je također efikasna metoda, jer su one najaktivnije u tom dijelu dana.

Slika 7. Primjer plavih lovnih posuda (Foto: Marina Buketa)

Slika 8. Ručno sakupljanje štetnika (Foto: Marina Buketa)

Marina Buketa, mag. ing. agr.
stručna suradnica za zaštitu bilja