Program RR, Savjet

• Koprivničko područje 2 (Peteranec, Starigrad)
• Đurđevačka Podravina 4 (Kloštar, Molve, Ferdinandovac, Miholjanec)
• Križevačko područje nema ni jedno turističko seljačko OPG

Turističko ugostiteljske usluge i drugi sadržaji koje pružaju vrlo su oskudni. Većina od njih može pružiti usluge doručka, vrlo rijetko kompletnog pansiona a samo 3 domaćinstva mogu pružiti usluge noćenja, ostali mogu primiti jednodnevne izletnike.

Križevačko-kalničko područje Prigorja te Bilogorski brežuljci mogu biti jednako privlačni za posjetitelje kao i ravničarski dio Podravine s Dravskim rukavcima i poznatom Podravskom saharom. Sve je više tzv.“robinzonskih turista“ koji otkrivaju ljepotu Drave, Kalnika i Bilogore i žele se odmoriti na sijenu, slami pored štale, gorica i dravskih vrbika.

Dolaze iz obližnjih gradova: Zagreba, Varaždina, Bjelovara, Koprivnice. Najčešće su to umirovljenici, učeničke i studentske ekskurzije, biciklisti, rekreativci i poslovni partneri.

Oni nemaju veliki izbor lokacija za okrepu i odmor stoga smatramo da bi se mnoge stare, zapuštene kućice što čuvaju etno blago mogle adaptirati za prihvat takvih gostiju.

Sadašnja malobrojna domaćinstva koja pružaju ovu vrstu ponude dokazuju kako prebukirani ne mogu udovoljiti mnogim domaćim i stranim posjetiteljima.

Pokušavajući riješiti ovaj problem, grad Đurđevac i Turistička zajednica grada, organiziraju edukacijske skupove i posjete drugim turističkim destinacijama u cilju proširenja ovakvog vida turizma. Krajnji cilj je mogućnost zaposlenja većeg broja poljoprivrednika kao nositelja agroturističkih gospodarstava i ostale uslužne, prateće djelatnosti od prodaje sira, vina, mesnih prerađevina i ostale hrane potrebne gostima.

Prvi počeci vide se u uspostavi Vinskih cesta na kojima će mnogi vinari i vinogradari u svojim kušaonama, moći ponuditi svoja vina i rakije.

Već nekoliko desetljeća u gradu Križevcima održavaju se u ljetnim mjesecima poznati „Križevački štatuti“ a u gradu Đurđevcu velika manifestacija „Legenda o picokima„. Uz brojne privatne galerije slikara naivaca i muzeje kojima obiluje svako naše mjesto. Njihovi posjetitelji žele okrepu u seoskom ambijentu u kakvom su obitavali i radili naši umjetnici. To im može pružiti turističko seosko gospodarstvo koje čuva tradiciju stare kuhinje i običaja svoga sela.

1. Aktivno se uključiti u rad lokalnih institucija koji žele poboljšanje agrotutističke ponude (Turističke zajednice, kulturno umjetnička društva, Udruge žena, ekološke udruge, Udruge vinogradara, voćara i sl.)
2. Pravodobno informirati potencijalne OPG-e koji se kane baviti seoskim turizmom, o mogućnostima dobivanja raznih subvencija od strane Ministarstava i lokalnih vlasti.
3. Pomoći u pisanju zahtjeva i administrativnih poslova za registraciju objekata.
4. Održavanje predavanja i okruglih stolova s tom temom.
5. Upoznavanje drugih agroturističkih destinacija s dužom tradicijom u bližem i daljem okruženju te mogućnost primjene u našim uvjetima (stručne ekskurzije)
6. Osnovati Udrugu koja će predstavljati sva sadašnja i buduća agroturistička gospodarstva u njihovim zahtjevima na lokalnom i državnom nivou.
7. Izraditi Katalog sa svim osnovnim i pratećim sadržajima vezanim za seoski prostor (agroturističke ponude, biciklističke staze, jezera, ribnjaci, pješačke staze, trim staze, farme, vinske ceste, konjički klubovi i sl.)

Zaključak: Zajedničkim radom i razumijevanjem lokalnih, županijskih i državnih struktura i HZPSS, može doći do povećanja broja poljoprivrednih domaćinstava koja će se baviti agroturizmom što će otvoriti mogućnost zaposlenja i ostanak mladih ljudi na selu.

Odsjek HZPSS-a Koprivničko-križevačke županije,
Anđela Hodalić, dipl. ing., viši stručni savjetnik za cvijeće i ukrasno bilje