Program RR, Savjet

Savjetodavna služba u suradnji s Odjelom za ruralni razvoj nastoji utjecati na održavanje i očuvanje tradicionalnih vrijednosti našeg kraja. Tako smo u razgovoru s Josipom Rusmanom iz Kučana Gornjeg dobili puno korisnih informacija o strojevima koji su koristili naši stari u doradi poljoprivrednih proizvoda na području Varaždinske županije. Kako je gospodin Josip po zanimanju stolar već je nadaleko poznat po svojim inovacijama ali isto tako i po restauratorskim vještinama u obnavljanju drvene stolarije na baroknim građevinama grada Varaždina. Ono što je najviše privuklo mlade ali i ostale posjetitelje na „Špancir festu“ 2002. godine bila je stupa za hajdinu kašu. Starinsku stupu je gospodin Josip izradio prema jednom uzorku starom 100 godina koji se trenutno obnavlja. U izradi je koristio isključivo prirodni materijal – drvo (hrastovina, ariš i dr.)  tako da su i klini za spajanje drveni.

Hajdina (heljda) se u Kučanu Gornjem obično sijala postrno, nakon skidanja usjeva žitarica (najčešće ječma). Od zrna heljde se radila hajdina kaša koja se prodavala i bila je jedan od dodatnih prihoda proizvođačima, te su Kučanci po tome dobili naziv „Kašari“.

Da se nebi sve to zaboravilo gospodin Josip je zapisao postupak izrade hajdinske kaše na starinski način te je sve to prezentirao:

1. Kuhanje hajdinskog zrna

2. Cijeđenje u šibnatoj korpi

3. Sušenje na sjenovitom mjestu 3-5 dana

4. Ako je hajdina presuha „prefajta“ se (navlaži vodom)

5. Usiplje se u stopu i počne tući ( sadržaj stope oko 15 L, tučenje oko 1 sat)

6. Na polovici tučenja nastale ljuske „ispašeju“ se u malom koritu te se ponovi postupak. Nakon završenog tučenja ponovo se sve ispahne (izvjetri).

7. Zatim se neoljuštena zrna oko 5% „ščijaju“ tj. prebere se u koriti ili rešeto.

8. Prebrano zrno zvani „skroski“ malo se „nafajtaju“ i ponovno u stopu stave te se istuče.

Glavni dijelovi stupe su:

1. Babina (kapaciteta 14-20 l)
2. Stopec
3. Pikec
4. Nogari
5. Držač

Tu su još i neki pomoćni dijelovi kao uže ili žrd i okvir da se zrno ne rastepe. Koliko su stupe nekada bile korištene vidjelo se po udubljenju na stopecu gdje se stojalo bosom nogom i stupalo cijeli dan. Izrada hajdinske kaše na starinski način danas se sve rijeđe može vidjeti. Na sreću u našoj sredini postoji još nekoliko malih mlinova sa kamenom koji melju heljdu za poseban specijalitet našeg kraja – hajdinu gibanicu, pa je tako gospodin Josip opisao u stihovima svoju susjedu Miciku.

Micika hajdinu melje
Za kolače svake fele
I na placu to prodaje
Unukam peneze daje.

„Da se otrgne zaboravu zabilježio po svom sjećanju i od više ljudi saznao kako se nekad preživljavalo.“

Josip Rusman

Odsjek Varaždinske županije,
Mara Bogović, dipl. ing. agr., stručni savjetnik