Mehanizacija, Savjet

Predstavljaju posebnu opremu na sijačicama za sjetvu povrtnih kultura. To su odstranjivači gruda, prednji pritisni kotač (valjak), srednji pritisni kotač i zadnji pritisni kotač.
Kod povrćarskih kultura, svi zahvati u uzgoju od sjetve ili sadnje, pa do berbe, se mogu mehanizirati.

Razlikuju se strojevi za proizvodnju na otvorenom i u zatvorenom ili zaštićenom prostoru.
Pritom se javljaju poteškoće zbog velike raznolikosti povrćarskih vrsta, neujednačenog dozrijevanja, smještaja plodova koji mogu biti u tlu, na tlu i iznad tla, zbog velike osjetljivosti plodova i jako kratkih rokova berbe kod većine vrsta.

1. Mehanizirani postupci proizvodnje povrća na otvorenom

Traktori za rad u povrćarstvu mogu biti svih tipova izvedbe. Motokultivatori služe ujedno i za kretanje i za transport; nemaju ni vratilo ni poteznicu, a pogodni su za manje površine. Koriste se jednoosovinski traktori koji imaju radni priključak, poteznicu i vratilo, kao i standardni dvoosovinski traktori s polukabinom ili kabinom, i koji imaju prednji i stražnji kardan i poteznicu, pa se može priključiti dva ili više oruđa. Kod korištenja zglobnih traktora sa pogonom na prednje i stražnje kotače traktor se lomi u zglobu, jer zglobovi imaju kruto priključenje kotača.

Oruđa za obradu tla:

• Romboidni lemešni plug – reže i okreće brazdu
• Četvrtasti lemešni plug – vraća se po istoj brazdi
• Rotacijski lemešni plug – za kamenita tla (odgrnjača je zamijenjena rotirajućom zvijezdom koja usitnjava i odbacuje u desno odrezanu brazdu).

Oruđa za pripremu tla:

• Kultivatori za rahljenje tla, skidanje pokorice, uništavanje korova. Oni mogu biti s krutim nosačem za prorahljivanje tla, s elastičnim nosačem za uništavanje korova, međuredni kultivatori i složeni kultivator za predsjetvenu obradu tla.
• Drljače koje vise slobodno na lancima, a služe za predsjetvenu pripremu tla i uništavanje korova.
• Rovila su oruđa za prorahljivanje tla na 20 – 25 cm dubine u vinogradima i voćnjacima a služe za prozračivanje zatravljenih površina. Rovilo rahli zbijeno tlo, a brzina rada mu iznosi 6 – 7 km/h.
• Pasivni podrivači s jednim zubom i mogućnošću rada do 80 cm dubine.
• Vibrirajući podrivači prorahljuju tlo do dubine od 40 – 45 cm, a potrebna im je velika vučna snaga.
• Oruđa koja rade na principu rotacije mogu biti aktivna (rovilica, rotaspa, rotacijska lopata, zvrk) i pasivna (tanjurača, tanjurasti plugovi, zvjezdasti kultivatori, valjci). Karakterizira ih kružno kretanje radnih elemenata.

Rotaspa je oruđe koje je idealno u zaštićenom prostoru za duboku obradu tla. Radi na principu dvostruke rotacije; radni organ se okreće za 360° oko osovine, a lopata na njemu se okreće za 110°. Može raditi kad je velika vlaga tla (blato).

Lopatar ili rotacijska lopata ima na koljenastom vratilu priključene lopate koje rade na principu štihače, ali tlo se ne okreće kao što to radi rotaspa. Dobar je za nagnute terene, jer horizontalno kida tlo, pa površina ostaje hrapava, što spriječava eroziju.  Pri radu ne smije biti velika linearna brzina kretanja.

2. Sadilice

2.1. Sadilice rasada (presadnica)

Imaju agrotehničke zahtjeve za svoj rad, što znači da tlo mora biti sitnomrvičaste strukture i povoljne vlažnosti na dubini na kojoj se sadi. Za sadnju se moraju koristiti neoštećene presadnice. Sadnje se radi na način okomitog polaganja presadnica, a mora se izvršiti i zbijanje tla uz korjenčić presadnice. Također mora postojati mogućnost zalijevanja prilikom sadnje. U sadnji ne bi smjelo biti više od 3 % nezasađenih praznih mjesta, a prijem presadnica mora biti najmanje 95 %. Sadnja pruža mogućnost sadnje presadnica i lončanica.

Prema načinu sadnje, sadilice možemo svrstati u sljedeće kategorije:

a) Presadnice golog korijena – poluautomatske sadilice
b) Paperpot – presadnice u papirnatim lončićima – sade se poluautomatskim i automatskim sadilicama
c) Presadnice iz plastičnih kontejnera – poluautomatske sadilice
d) Sistem sadnje u fazi kotiledona – na ljepljivoj traci sa supstratom, dužine do 400 m.

Zahtjevi koje sadilice trebaju ispunjavati:

• Točnost odlaganja presadnica
• Dobro prilagođavanje neravnim terenima
• Mogućnost brze i lake izmjene razmaka sadnje u i između redova
• Jednostavno rukovanje
• Mali broj radnika za posluživanje
• Mogućnost sadnje svih vrsta presadnica
• Niska nabavna cijena
• Da sade bez oštećenja
• Da presadnicu posade okomito i dobro pritisnu tlo oko korijena
• Da održavaju konstantnu dubinu sadnje.

Dijelovi sadilica su: platforma za rasad (lončanice ili lukovice) ili ploče s lončićima; ulagač rasada; ralo za oblikovanje jarka, pritisni kotači sa bočnim pritiskom i uređaj za zalijevanje sadnica.

Tipovi sadilica su: jednoredne ili višeredne, te ovjesne, poluovjesne i vučene.

Postoje i samokretne sadilice rasada koje mogu saditi i do 14 redova.

S obzirom na konstrukciju uređaja za ulaganje, sadilice dijelimo na:

• Sadilice s pločama, koje se uglavnom napuštaju zbog teškog rada za radnike, dok se  razmak sadnje kontrolira zvučnim signalom, a dubina rada se određuje potpornim kotačima
• Sadilice s prstima na vertikalnom kolu rade tako da radnik stavlja biljke u hvataljke; hvataljke sade sigurno i okomito, i može se podesiti trenutak otpuštanja biljke. Moguća je sadnja lončanica, lukovica i biljaka sa jače razvijenim korijenom, a brzina sadnje ovisi o razmaku i iznosi 1 – 2 km/h.
• Sadilice s prstima na elevatoru.

Sadilice s konusnim otvorima na horizontalnom kolu omogućavaju brzinu sadnje od 1 – 1,5 km/h, a ovisi o razmaku sadnje, motiviranosti radnika i ujednačenosti presadnica. Frekvencija ulaganja je do 3600 biljaka po satu proizvodnog rada.

2.2. Automatske sadilice presada

Za rad ovakvim sadilicama rasad je uzgojen u malim papirnatim lončićima razgradljivim u tlu i spojenim u tzv. čokoladne ploče. Ploče se smještaju na postolja u nizu, a pojedine lončiće otkidaju prsti ili hvatači i drže ih i stavljaju u tlo. Za jedan sat produktivnog rada po jednoj  sadnoj jedinici može se posaditi i do 11000 lončića. Brzina sadnje iznosi 2,7 – 5,5 km/h.

2.3. Sadilice s hvataljkama

Postoje tri osnovna sustava rasporeda hvataljki:

• hvataljke poredane na kružnoj ploči s ekscentrom,
• hvataljke poredane na lančaniku i
• hvataljke poredane na beskonačnoj traci što se pokazalo kao najjednostavniji i najbolji sustav. Ovim sadilicama regulira se i dubina i razmak sadnje u redu. Mogu biti 2 – 7 redne, a beskonačnu traku pokreću pogonski kotači.

2.4. Sadilice s lončićima

a) S horizontalno rotirajućim lončićima pri čemu je minimalni razmak redova 50 cm. Rade na principu kružne ploče sa tuljcima kroz koje propadaju presadnice, pa ako su presadnice golog korijena nejednaka je brzina pada što im je nedostatak. Pogon kružne ploče je od voznih kotača.
b) S vertikalno rotirajućim lončićima gdje je kotač koji rotira postavljen vertikalno. Nemaju ulagače, već presadnice direktno ulaze u tlo. Omogućavaju sadnju na gredice ili ravno.

Princip rada poluautomatskih sadilica zahtijeva da svaki red jedan radnik rukom stavlja presadnice u organ za ulaganje.

2.5. Sadilice krumpira 

Prema načinu rada sadilice krumpira mogu biti:

2.5.1. Sadilice s ručnim ulaganjem

Imaju postolje za letvarice sa gomoljima, provodne cijevi, ralo za pravljenje jaraka, zagrtač (par diskova ili tanjura), sjedišta za radnike, zvučni signal (služi za određivanje razmaka gomolja po redu). Za jedan sat proizvodnog rada kod razmaka gomolja u redu 30 cm jedan radnik može položiti 4000 gomolja, a u tom slučaju brzina agregata mora iznositi 1,2 km/h.

2.5.2. Poluautomatske sadilice s horizontalnim kružnim pločama

Imaju horizontalno kolo sa pregradama, pa radnik umeće gomolje u pregratke kola, kolo rotira i donosi gomolje provodnoj cijevi, a regulacija razmaka u redu vrši se promjenom obodne brzine okretanja kola. Za jedan sat proizvodnog rada, kod razmaka 30 cm jedan radnik može staviti 10000 – 11000 gomolja, a brzina rada agregata iznosi 3 – 3,5 km/h. Poluautomatske sadilice s direktnim ulagačem gomolja više se ne koriste zbog neravnomjernog ulaganja gomolja i velike visine padanja gomolja.

2.5.3. Automatske sadilice

Sadilice s beskonačnom trakom i žlicama s izuzimačima za jedan gomolj. Na beskonačnoj traci su postavljene izmjenjive žlice; imaju mogućnost tri kalibraže i rade se kao dvoredne.

Sadilice s beskonačnom trakom i pomičnim prstima gdje krumpir treba biti kalibriran, ali ne strogo. Razmak u redu je podesiv, a između redova je konstantan.

Sadilice s beskonačnom trakom i ekscentrom najviše su u primjeni. Opremljene su  spremnikom i beskonačnom trakom sa žlicama (bez određene kalibraže). Na 2/3 visine je ekscentar koji se može približiti traci, a njegovim djelovanjem (vibriranjem) iz žlice se istisnu drugi gomolji, te ostaje samo jedan. Na njima postoji korekcioni mehanizam koji se nalazi na vrhu elevatora koji popunjava eventualno prazne pregrade/žlice/šalice. Prednosti su im što sadne jedinice ne opslužuju radnici, a korektorima gomolja osigurava se točna sadnju pa nema praznih mjesta u sadnji. Posjeduju velike sanduke za gomolje (1500 i više kg), a za jedan sat proizvodnog rada jedna satna jedinica posadi oko 18000 gomolja. Brzina rada za razmak gomolja od 30 cm iznosi 5,5 km/h, a uz razmak gomolja 40 cm iznosi 7,2 km/h.

S obzirom na način spajanja s traktorom sadilice mogu biti vučene, poluovjesne i ovjesne, a s obzirom na broj redova jednoredne i višeredne. Prema namjeni mogu biti za sadnju nenaklijalog gomolja i za sadnju naklijanog gomolja.

Literatura:

Bašić F., Mihalić V.: Temelji bilinogojstva, udžbenik za srednje poljoprivredne škole,  Zagreb, 2007.

Brčić, J.: Mehanizacija u biljnoj proizvodnji, Školska knjiga, Zagreb, 1987.

Brčić, J. i sur.: Mehanizacija u voćarstvu i vinogradarstvu, Agronomski fakultet Zagreb, Zagreb, 1995.

Filipović, D., Jagar, N.: Traktor na obiteljskom gospodarstvu, Hrvatski poljoprivredni zadružni savez

Filipović, D.: Predavanja, Agronomski fakultet Zagreb

Piria, I.: Traktor – poznavanje, održavanje, kvarovi i njihovo otklanjanje, NOLIT, Beograd, 1983.

Zimmer, R., Košutić, S.; Zimmer, D.: Poljoprivredna tehnika u ratarstvu, Osijek, 2009.

Uputa za siguran rad traktorom; ZIRS, 2001.

Agroklub.com, Internet