Strojevi za gnojidbu

strojevi.jpg

1. Strojevi za utovar, prijevoz i razbacivanje stajskog gnojiva
Radni ciklus u manipuliranju stajskim gnojem sastoji se od utovara, transporta i jednoličnog razbacivanja po površini tla. Za utovar stajskog gnoja koriste se prednji traktorski utovarivač ili zadnji traktorski utovarivač, a za prijevoz i razbacivanje koriste se prikolice i cisterne s razbacivačima stajskog gnoja.
1.1. Prednji traktorski utovarivač
Ima primjenu za utovar najraznovrsnijih tereta pa može služiti i kao univerzalno oruđe. Univerzalnost se postiže različitim konstrukcijskim rješenjima vila i lopata za utovar.
 
 strojevi1_21_3.jpg
Prednji traktorski utovarivač
  
Prednji traktorski utovarivač se sastoji od hidrauličnog cilindra, lopate i podizne poluge. Pogon dobiva od hidraulike putem servo uređaja upravljanog od vozača traktora. Jedan radni ciklus se može izvesti za oko 30 sekundi, a obuhvaća ubadanje vila u gnoj, podizanje vila, vožnju traktora nazad-naprijed, istresanje vila, spuštanje vila i vožnju unazad.
Glavni nedostaci se očituju u dosta manevriranja i u tome što gnojište mora biti dobro uređeno odnosno betonirano. Za utovar razbacivača nosivosti 5 t traktorist mora prilikom utovara načiniti oko 1000 raznih pokreta.
1.2. Zadnji traktorski utovarivač
Ovaj tip utovarivača sve radne operacije obavlja u mjestu pomoću hidrauličnog sistema. Sastoji se od glavnog krana koji ima mogućnost okretanja za 360°, a priključen je na zadnjem dijelu traktora. Za podizanje, spuštanje i okretanje služe hidraulični cilindri. Traktorist pomoću ručica obavlja sve operacije.
Prednosti su mu to što traktor radi u mjestu, a samo se povremeno premješta, a utovarivač može raditi i na vlažnom terenu.
Može biti opremljen dvodijelnom lopatom (za žitarice, zemlju, šljunak) i dvodijelnom rešetkastom lopatom (za šećernu repu i krumpir).
 
strojevi2_21_3.jpg
 
Lopata sa stražnjom ralicom – priključivanje na stražnju trozglobnu poteznicu traktora
1.3. Prikolice i razbacivači krutog stajskog gnoja
strojevi3_21_3.jpg
 
Dijelimo ih na jednoosovinske ili dvoosovinske sa specijalnom (samo za kruti stajski gnoj) ili univerzalnom (za prijevoz različitih materijala) namjenom.
 
 
Jednoosovinska prikolica s vertikalnim bubnjevima
 
Princip rada sastoji se u tome da se natovari sanduk prikolice, te se preko priključnog vratila djeluje na prikolicu. Tijekom rada se beskonačni lanci sa letvama, koji ujedno čine i dno sanduka prikolice, okreću prema nazad, te transportiraju gnojivo prema uređajima za usitnjavanje i razbacivanje krutog stajskog gnoja.
 
strojevi5_21_3.jpg
Razbacivač krutog stajskog gnoja
 
strojevi6_21_3.jpg
Dvoosovinski razbacivač krutog stajskog gnoja
 
Ova vrsta prikolice sastoji se od: rude (za priključak na traktor), kardanskog vratila (priključuje se na priključno vratilo traktora), ručne kočnice, kočnice za regulaciju brzine rasipanja, sanduka prikolice, beskonačnog lanca s letvama i uređaja za razbacivanje stajskog gnoja.
Radni organi mogu biti postavljeni horizontalno (širina razbacivanja jednaka širini sanduka prikolice) i vertikalno, pri čemu je radni zahvat veći od širine spremnika prikolice.
 
strojevi7_21_3.jpg 
Vertikalni i horizontalni raspodjeljivač
 
 strojevi8_21_3.jpg strojevi9_213.jpg
Uređaj za razbacivanje stajnjaka  (bubnjevi + rotirajuće ploče)
 
Razbacivač stajnjaka sa bubnjevima opremljen je i s dvije rotirajuće ploče te dostiže radni zahvat do 30 m. Spremnik može prihvatiti masu od 8900 kg stajnjaka, a za razbacivanje treba 1000 okretaja/min priključnoga vratila i traktor snage motora 74 kW. Stroj je u standardnoj izvedbi opremljen pneumaticima širine 500 mm, odnosno 550 mm po narudžbi.
Količina gnojiva po jedinici površine se podešava brzinom vožnje i brzinom kojom gnojivo dolazi do uređaja za razbacivanje.
Radni organi mogu biti različite izvedbe – u obliku spirale, pile ili s roto-udaračima.
 
strojevi10_21_3.jpg  strojevi11_21_3.jpg
Uređaj za doziranje stajnjaka
 
Standardni uređaj sa četiri vertikalna rotora i Hardox noževima osigurava jednakomjernu raspodjelu materijala u širinu do 12 m. Uređaj je učinkovit i kod raspodjele najtežih materijala, kao što je tvrdo zgusnuto stajsko gnojivo.
Uređaj za raspodjeljivanje s dva horizontalna rotora i Hardox noževima, koji obavljaju mljevenje i jednakomjerno doziranje na dva raspodjeljivačka tanjura. Pogon tanjura (diskova) obavlja se preko priključnog vratila. Lopatice na tanjurima je moguće demontirati te raspodjeljivač koristiti kao transporter ili mješalicu.
1.4. Cisterne za gnojnicu
Za iznošenje gnojnice i njezinu aplikaciju na poljoprivredne površine najviše se koriste cisterne koje moraju zadovoljiti zahtjeve za što manjim širenjem neugodnih mirisa, ako to nije zadovoljavajuće riješeno postupkom aeracije ili nekim drugim postupkom, i što manjim gubitkom hranjivih tvari iz gnojnice uz visoki radni učinak.
S obzirom na način ostvarivanja tlaka potrebnog za aplikaciju, cisterne mogu biti izvedene s kompresorom ili s pumpom. Najviše su u primjeni cisterne čiji spremnik ima zapreminu od 2000 – 3000 l, iako se koriste i cisterne veće zapremine, preko 5000 l.
Spremnik cisterne se izrađuje od čeličnog lima sa zaštitom od korozije ili od specijalnih čeličnih masa. U cisternama se ostvaruje tlak potreban za aplikaciju, sa kompresorom ili pumpom koje se pogone preko priključnog vratila traktora.
Kod cisterni s kompresorom ostvaruje se radni tlak u spremniku od 1,5 bara što omogućuje aplikaciju gnojnice.
Kod cisterne s pumpom ostvaruje se radni tlak i do 15 bara (klipnom pumpom ili pumpom s pužnim ekscentrom) i to u samoj pumpi, jači je mlaz i veći učinak.
 strojevi12_21_3.jpg
Cisterena s pumpom sa spremnikom zapremine od 1700 do 3000 l
 
strojevi13_21_3.jpg
Cisterna s kompresorom sa spremnikom zapremine od 2200 l
 
Širenje neugodnih mirisa znatno se smanjuje uređajima s većim brojem razvodnih cijevi zbog većeg broja mlazova na maloj visini iznad tla. Najmanje zagađenje okoliša i gubitka hranjivih tvari je s injektorskim sustavom koji gnojnicu unosi u tlo.
 
 strojevi14_21_3.jpg
strojevi15_21_3.jpg
Različite izvedbe uređaja za aplikaciju gnojnice
Kada su poljoprivredne površine blizu bazena ili lagune, gnojnica se može aplicirati direktno iz bazena preko pumpe i cijevi, nije potrebna cisterna.
Radi preciznije aplikacije gnojnice cisternama kao i radi postizanja ravnomjernijeg raspodjeljivanja gnoja razbacivačima se ugrađuju elektronski kontrolni sustavi. 
2. Rasipači mineralnih gnojiva
Konstrukcija rasipača u biti se sastoji od: okvira koji čini noseću konstrukciju, spremnika, sistema regulacije količine rasipanja i sistema za distribuciju.
Podjela rasipača mineralnih gnojiva:
a) Rasipači s horizontalnom rotirajućom pločom (centrifugalni rasipači)
b) Rasipači sa klatećom (oscilirajućom) cijevi
c) Pneumatski rasipači
d) Egzaktni rasipači
2.1. Centrifugalni rasipači
strojevi16_21_3.jpg
Rasipanje mineralnih gnojiva se obavlja djelovanjem centrifugalne sile. Mogu biti nošenog tipa (spremnik 250 – 2500 l) i vučenog tipa (nosivost i do 10 t). Radni zahvat može iznositi od 6 – 36 m, a ima radni organ u obliku horizontalne rotirajuće ploče s rebrima radijalno razmještenim na radnoj površine ploče.
Rasipač može imati jednu ili dvije radne ploče čiji se promjer kreće od 350 – 700 mm. Obodna brzina tih ploča iznosi 10 – 20 m/sek, a kut rasipanja 120 – 180°. Rotirajuća ploča najčešće dobiva pogon od priključnog vratila traktora.
Kvalitetnije rasipanje mineralnih gnojiva postiže se s rasipačima koji imaju dvije radne ploče. Prednost im je što imaju veliki radni zahvat, a nedostatak to što nemaju uređaj za pokazivanje širine radnog zahvata, pa je spajanje susjednih prohoda prepušteno traktoristi.
Za pravilno spajanje, odnosno prekrivanje susjednih prohoda, moramo poznavati tzv. sliku rasipanja za svaki centrifugalni rasipač. Kod rasipača sa dvije ploče, ploče u radu imaju suprotan smjer vrtnje. Povećanjem broja okretaja rotacione ploče postiže se jednoličnije rasipanje, a povećanjem promjera jednoličnost rasipanja opada. Što je brzina izbacivanja čestica veća, to je i radni zahvat veći.
2.2. Rasipač sa oscilirajućom (klatećom) cijevi
strojevi17_21_3.jpg
 Ovaj tip rasipača distribuira mineralno gnojivo pomoću oscilirajuće (klateće) cijevi pri čemu se cijev kreće lijevo-desno. Cijev dobiva snagu preko priključnog vratila, pa preko kardanskog vratila i ekscentra koji rotaciono kretanje pretvara u oscilirajuće gibanje cijevi.
Rasipači sa oscilirajućom (klatećom) cijevi mogu biti nošeni i vučeni. Kapacitet spremnika im je 200 – 1600 l, a radni zahvat iznosi 6 – 15 m. Podešavanje količine rasipanja vrši se ručicom – ako se otvori više otvora više će gnojiva odlaziti u cijev. Frekvencija gibanja cijevi je 360 – 400 oscilacija u minuti. Nedostatak ovih rasipača je u tome što nejednako rasipaju praškasta gnojiva i gnojiva koja nisu jednake granulacije.
2.3. Pneumatski rasipač

strojevi18_21_3.jpg

Predstavlja rasipač mineralnog gnojiva sa zračnom distribucijom. Sistem distribucije ovih rasipača je sastavljen od serije cijevi od kojih svaka na svom kraju ima usmjerivač, odnosno deflektor. Pri tome kroz cijevi struji zrak koji stvara ventilator pogonjen od priključnog vratila traktora. Gnojivo iz spremnika gravitacijom dolazi do uređaja za doziranje, a kako on u radu rotira, tako zahvaća gnojivo i ispušta ga u zračnu struju koja transportira gnojivo glavnom cijevi do razvodnika gdje se smjesa gnojiva i zraka ravnomjerno raspodjeljuje u provodnoj cijevi koja završava s razbacivačima.
Zapremina pneumatskih rasipača iznosi 800 – 1000 l, a radni zahvat je 12 – 24 m.
Kod vučenih rasipača spremnik je kapaciteta do 4000 l, a radni zahvat je 24 ili 36 m.
Pneumatski rasipači imaju oštre granice radnog zahvata bez velikih prekrivanja. Za ujednačenost rasipanja mineralnih gnojiva potrebno je osigurati jednoličnu brzinu kretanja, konstantan broj okretaja priključnog vratila i pravilno spajanje prohoda.
2.4. Egzaktni rasipač mineralnih gnojiva
strojevi19_21_3.jpg
 Namijenjen je za rasipanje praškastog gnojiva ili mljevenog kalcijeva karbonata CaCO3, tj sode. Iz spremnika se gnojivo transporterom izuzima kroz podesivi zasun do raspodjelnih pužnica ili beskonačnih traka. Pužnice potom zahvaćaju praškasti materijal te ga guraju kroz transportnu cijev lijevo i desno. Pužnice dobivaju pogon od priključnog vratila traktora ili, rjeđe, od voznih kotača rasipača.
 
Literatura:
Bašić F., Mihalić V.: Temelji bilinogojstva, Udžbenik za srednje poljoprivredne škole, Zagreb, 2007.
Brčić, J.: Mehanizacija u biljnoj proizvodnji, Školska knjiga, Zagreb, 1987.
Brčić, J. i sur.: Mehanizacija u voćarstvu i vinogradarstvu, Agronomski fakultet Zagreb, Zagreb, 1995.
Filipović, D., Jagar, N.: Traktor na obiteljskom gospodarstvu, Hrvatski poljoprivredni zadružni savez
Filipović, D.: Predavanja, Agronomski fakultet Zagreb
Piria, I.: Traktor – poznavanje, održavanje, kvarovi i njihovo otklanjanje, NOLIT, Beograd, 1983.
Zimmer, R., Košutić, S.; Zimmer, D.: Poljoprivredna tehnika u ratarstvu, Osijek, 2009.
Uputa za siguran rad traktorom; ZIRS, 2001.
Agroklub.com, Internet
 
 
Pripremi za ispis