Mehanizacija, Savjet

Svrha dopunske obrade tla je da se kvalitetno pripremi sjetveni sloj za sjetvu i sadnju, pri čemu se najčešće koriste tanjurače, drljače i valjci.

Tanjurače

Služe za pripremu oranog tla, uništavanje korova, prašenje strništa i za manje poravnavanje mikrodepresija. Prilikom tanjuranja dolazi do rezanja, drobljenja i miješanja tla. Tlo se miješa zbog toga što pojedine čestice tla, s obzirom na radni organ, tj. tanjur, prevaljuju različite duljine putova.

Tanjurače sačinjavaju baterije kod kojih su svi tanjuri nanizani na jednoj osovini. Radni organi tanjurače su konkavni tanjuri ili diskovi; više diskova nalazi se na jednoj osovini, a razmaknuti su kalemovima. U jednoj bateriji može biti do 12 tanjura. Više baterija čini krilo tanjurače. Tanjuri mogu biti glatkog, narezanog ili izrezanog oboda.

S obzirom na način rada tanjurače mogu biti:

a) Tanjurače s jednostrukim djelovanjem, sastoje se od dvije baterije tj. jednog krila. Tanjuri su im okrenuti jedni nasuprot drugima, tako da tlo bacaju od sredine prema krajevima, pa u sredini nastaje jarak.
b) Tanjurače s dvostrukim djelovanjem (tandem), sastoje se od četiri baterije, tj. dva krila. U prvom krilu su tanjuri postavljeni nasuprotno, a u drugom krilu su tanjuri jedni prema drugima. Time se postiže da suprotno bacaju tlo što ima dvostruko djelovanje.
c) Bočne tanjurače (off – set) su postavljene bočno od simetrale traktora. Najčešće se koriste u voćnjacima, a uglavnom imaju dvije baterije.

S obzirom na način priključivanja na traktor tanjurače dijelimo na nošene i vučene.

S obzirom na promjer tanjura, tanjurače mogu biti:
a) lake tanjurače – s promjerom tanjura 20 – 30 cm
b) srednje teške tanjurače – s promjerom tanjura 30 – 50 cm
c) teške tanjurače – s promjerom tanjura 60 i više cm.

Drljače

Služe za usitnjavanje, razbijanje pokorice i pokrivanje sjemena nakon sjetve. Radni organ im je klin ili zubac koji je pričvršćen vijkom za okvir. Različitih su oblika, ovisno o namjeni drljače, pa mogu biti kopljaste ili u obliku dlijeta.
Drljače mogu biti lagane, srednje teške i teške.
Radni organi drljače su po širini i dubini poredani u cik-cak rasporedu ili u obliku slova S.
Drljače se sastoje od okvira i krila koja su povezana gibljivo, najčešće lancima, a prilagođavaju se neravninama terena kad su drljače velikog radnog zahvata.

Prema konstrukciji, drljače se dijele na:

a) Drljače sa zupcima, koje mogu biti klinaste, peraste (za uništavanje korova i razbijanje pokorice), mrežaste i drljače pljevilice.
b) Drljače sa pogonom od priključnog vratila traktora, koje mogu biti klateće klinaste, okretne ili zvrk drljače i oscilatorne drljače.

Klateća klinasta drljača nošenog je tipa i njen okvir čine dvije masivne grede na koje su pričvršćene klinasti zupci i ekscentarski mehanizam, a s prednje strane je piramida pričvršćena na traktor (nošena). Radni joj je zahvat 2,5 – 5,5 m, a za pogon je potreban traktor sa snagom 15 – 20 kW po metru zahvata.

Oscilatorna drljača ima na pogonskoj osovini u razmacima od po 25 cm učvršćene nosače zubaca. Zupci su dugi 20 – 25 cm, a uz pomoć ekscentra zupci se okreću amo-tamo, pri čemu se tlo intenzivno usitnjava. Pogodna je za teška tla.

Okretna (zvrk) drljača radi na principu vodoravnog okretanja radnih organa. Radni organ je napravljen od međusobno spojena dva zupca, a zupci pogon dobivaju od priključnog vratila traktora. Stupanj usitnjavanja ovisi o broju okretaja priključnog vratila i brzini kretanja agregata. Radni zahvat iznosi do 3 m, a za pogon je potreban traktor snage od 12 – 18 kW/m zahvata.

 Valjci

Valjci su jedina oruđa za dopunsku obradu tla kojima se tlo zbija, a ne razrahljuje. Koriste se za razbijanje pokorice, razbijanje gruda i uspostavljanje kapilariteta u gornjem sloju oranice. Najčešće su vučenog tipa. Veličina otpora valjka ovisi o masi, promjeru i izvedbi radne površine. Prema izgledu radne površine, valjci mogu biti: glatki; konusni; zvjezdasti; Chambrige, Crosskill; Packer i valjak za postavljanje folije.

Kombinirana oruđa u osnovnoj i dopunskoj obradi tla

 Racionalizacija u obradi tla polazi od smanjenja broja prohoda i operacija. Tako se spajaju operacije oranja i predsjetvene pripreme sa sjetvom. Predsjetvena obrada izvodi se kombiniranim oruđima u jednom prohodu.
Pri agregatiranju pojedinih strojeva u kombinirane cjeline treba zadovoljiti slijedeće zahtjeve:
– da se pojedina oruđa postavljaju po slijedu operacija primijenjenih u klasičnoj obradi (freza → sijačica → drljača)
– sva kombinirana oruđa u agregatu moraju se moći pojedinačno podesiti
– kombinirani stroj bi se morao bez teškoća transportirati po javnim putovima

Kombinirani teški sjetvospremač je konstruiran na način da se na univerzalni okvir postavljaju istovremeno 3 – 4 samostalna oruđa koja obavljaju više tehnoloških operacija, kao npr. ravnjač (ravnanje tla), diskosni radni organi povijenog oboda, rovilo, elastične motičice i valjci.

Kombinirani strojevi za predsjetvenu pripremu tla

Za predsjetvenu pripremu tla najviše se koriste sjetvospremači. Oni služe za poravnavanje tla, uništavanje korova, prozračivanje i prorahljivanje. Mogu biti vučena, ali su najčešće nošena oruđa. Za zadovoljavanje agrotehničkih potreba radna brzina mora iznositi više od 12 km/h, a kako su velikog radnog zahvata dnevni učinci su veliki. Na noseći okvir se najčešće postavljaju slijedeća oruđa: daska za poravnavanje tla, perasta ili klinasta drljača i dva valjka za usitnjavanje tla.

Oruđa i strojevi za plošnu i međurednu obradu – kultivaciju

Njega ratarskih i povrtnih kultura sastoji se od plošne i međuredne obrade. Time se uništava korov, prorahljuje tlo i prema potrebi se unosi mineralno gnojivo, odnosno primjenjuju pesticidi.

Strojevi za plošnu obradu
 
Strojevi za plošnu obradu obrađuju čitavu zasijanu površinu. Primjena ovih strojeva počinje odmah nakon sjetve, jer se najbolji efekti u suzbijanju korova postižu kada korov proklija. Na srednje teškim i teškim tlima između sjetve i nicanja se često stvara pokorica koja otežava izbijanje klica. Tada se može intervenirati lakim oruđima za plošnu njegu kao što su:

1) Mrežasta drljača čiji radni organi su u vidu tankih zubaca, a pojedini članci su zglobno povezani, pa se pored toga dobro prilagođava neravninama tla. Može se koristiti za plošnu njegu posađenog krumpira, ali se mora okrenuti naopačke da se ne oštete gomolji.
2) Drljača pljevilica koristi se prije i poslije nicanja za razbijanje pokorice i čupanje korova. Radni organi su joj dugački zupci okruglog profila na elastičnim perastim držačima koji su kruto spojeni o okvir drljače. Ima radni zahvat od 3 – 4 m.

Drljača pljevilica

3) Zupčasta rotacijska drljača (roto-motika) služi za razbijanje pokorice, prozračivanje površinskog sloja tla i uništavanje korova. Radni organi su joj zvjezdasti šiljci koji mogu imati oblik noža, žlice ili oštrih šiljaka. Djelovanje radnih organa ovisi o smjeru okretanja roto-motike. U smjeru zubaca prema naprijed dobro se lomi pokorica i usitnjava dublji sloj tla, a u smjeru zubaca prema natrag se također razbija pokorica, a tlo se usitnjava i zbija oko sjemena.
4) Lagani iglasti valjci služe za razbijanje pokorice na tlu sa tek niklima nježnim klicama. Šiljci poput igala zabadaju se okomito u tlo, pa se ne ozljeđuju mlade biljke i klice.

Strojevi za međurednu kultivaciju

Rade na principu rahljenja površinskog sloja tla radi konzerviranja vode u tlu, suzbijanja korova, prozračivanja tla i unošenja mineralnih gnojiva za prihranu usjeva. Zahvati se izvode kultivatorima i frezama za međurednu obradu. Da bi se spriječilo da radni organi ne bi išli preblizu redova usjeva i zatrpavali sitne biljčice zemljom, moraju postojati tzv. zaštitne zone. Osnovno je pravilo da broj redova sjetvenog agregata bude jednak broju redova međurednog kultivatora. Prema tome, razmak redova sijačice mora točno odgovarati razmaku redova kultivatora.
Razmak kotača univerzalnog traktora za međurednu kultivaciju mora biti takav da kotači ne oštećuju usjev, što znači da moraju biti što lakše konstrukcije s mogućnošću razmještanja kotača za sve razmake i sjetve okopavina.
Kultivator treba imati dva krila, grudi s rupama pomoću kojih se pričvršćuje držač, a on na okvir. Osnovni radni organ su motičice različitog oblika, a najviše je u primjeni oblik guščje ili pačje noge.
Jednostrano režući noževi ili britve motičice postavljaju se na način da prate linije zaštitne zone. Postavljaju se s obje strane redova, tako da razlikujemo desni i lijevi nož. Imaju horizontalnu i vertikalnu oštricu radi odsjecanja korova. Kultivatori skidaju pokoricu i uništavaju korov.