Hortikultura, Povrćarstvo, Savjet

Proizvođači lubenica primorani su saditi cijepljenu lubenicu radi štetočinja u tlu: Fusarium, Verticilium i Nematodama.

Sjetva lubenica počinje 1. veljače  i traje do 20. travnja.

Moja je preporuka da se sa sjetvom započne najranije 15. veljače.

Razloga za ranom sjetvom ima nekoliko:

• Lakši plasman i veće prodajne cijene kod ranije proizvodnje,
• Mali je broj proizvođača presadnica sa malim kapacitetima, ranije siju da bih povećali kapacitet,
• Proizvodni ciklus cijepljenih presadnica traje dulje,
• Proizvođači moraju udovoljiti zahtjevu kupaca, koji traže sadnice za ranije termine,
• Mučimo se s ranom sadnjom da bi više vremena ostavili za prijatelje kontinentalce.

Dulji niz godina problem je s prodajom lubenica poslije 20. srpnja (govorim za područje Neretve) a za očekivati je veću potrošnju u tom razdoblju.

Slažemo se sa prelemanima, bilo bi nam draže kada bi se uveli od 15. lipnja. Ako se dogodi da se uveze lubenica van okvira propisanih prelemana trebali bi zajedno reagirati. Nemam uvida u proizvodnju u kontinentu pa molim kolege iz županija gdje se proizvodi da mi dostave podatke o proizvedenim količinama.

Zadnjih pet godina u dolini Neretve sadi se oko 260 ha od toga 90% cijepljene. Cijela je proizvodnja na foliji, prekriva se folijom ili agro-tekstilom 80% površine.

Godišnje se proizvede do 15.000 tona.

Hibridna sorta Fantasy zauzima 80% površina s tendencijom smanjivanja, sade se još Emperor F1, Dumara F1 Farao F1 Eletta F1 i dr.

Zadnje dvije godine u pokusima je ispitivano mnogo besjemenih sorata.

Sadnja počinje početkom travnja a završava oko 20. svibnja

Ove 2007. godine Jure Salacan sadnju je počeo 3. travnja.

Gospodin Salacan izradio je (izrađuje)  priključne strojeve za polaganje folije, sadilicu i stroj za prekrivanje s agrilom.

Presadnice spremne za sadnju

Sadnja strojem

Berba počinje krajem lipnja, a većina berbe obavi se do 20. srpnja. Prirodi se kreću od 35 tona necijepljene do 70 t cijepljene. Što se tiče kvalitete dovoljno je da je probate samo jednom, kao zagrebačku vodu.

Pored klasične proizvodnje napredniji proizvođači u suradnji sa savjetnikom HZPSS-a bave se introdukcijom, uvode nove podloge i plemke.

Vidljivu razliku prouzročio je jedan faktor?

Dok traje otkup ovakve su slike svakodnevne.

Vodeni                        <MRAVINJAK>                 Kopneni 

Za informacije se možete obratiti:
mr. sc Jure Lubina, stručni savjetnik HZPSS-a u Opuzenu 
020/671-766, 091/4882-954