Savjet, Vinogradarstvo

Bordoška juha najstariji je fungicid za suzbijanje peronospore vinove loze (Plasmopara viticola), a dobila je ime po francuskom gradu Bordeaux, u čijoj je okolini prvi put primijenjena u vinogradarstvu. Otkrio ju je profesor botanike Millardet 1882. godine.

Iako se bordoška juha u vinogradarstvu upotrebljava više od sto godina, često se u praksi događa da se nepažljivo priprema i ne primjenjuje u pravo vrijeme pa tako dolazi do neželjenih posljedica.

Budući se bordoška juha još uvijek koristi u zaštiti vinove loze protiv peronospore, podsjetit ćemo Vas kako se ona priprema i pravilno upotrebljava.

Bordoška se juha dobije miješanjem modre galice i vapna u određenom omjeru.

Za pripremu 100 litara 1 postotne bordoške juhe potrebno je 1 kg modre galice i 1,2 – 1,3 kg gašenog vapna, odnosno 0,40 kg živog vapna ili 0,55 kg hidratiziranog vapna. Premalo vapna uzrokuje kiselost bordoške juhe, što izaziva palež listova, a višak vapna smanjuje učinkovitost na spore gljiva.

Najčešća pogreška vinogradara jest dodavanje vapna bez vaganja, “od oka”, i to obično previše, čime bordoška juha gubi na fungicidnom djelovanju.

Bordoška juha priprema se tako da se u drvenu ili plastičnu posudu stavi 50 l vode, odvaže 1 kg modre galice koju se stavi u platnenu ili jutenu vrećicu dan prije nego želimo obaviti zaštitu. Platnena/jutena vrećica objesi se preko nekog štapa u bačvu s pripremljenom vodom. Do jutra se modra galica otopi, a u vrećici ostaju  nečistoće. Zatim se druga bačva od 100 l napuni s 50 l vode i u nju otopi odvagana količina vapna preko gustog sita da bi se dobilo vapneno mlijeko. U tako pripremljeno vapneno mlijeko stavlja se otopljena modra galica uz stalno miješanje. Provjera da li je bordoška juha neutralne reakcije može se provesti crvenim lakmusovim papirom, koji kod pravilnog načina rada poplavi.

Stajanjem bordoška juha gubi na kvaliteti pa se preporučuje napraviti samo onu količinu koja će se u istom danu potrošiti. Ako zbog kiše, kvara na prskalici ili bilo kojeg drugog razloga moramo prekinuti  prskanje, juha neće izgubiti na kvaliteti i do 14 dana, ako joj dodamo 1 l prokuhanog mlijeka ili 10 dkg šećera na 100 l otopine.

Bordoška juha preventivni je fungicid i preporučuje se  upotrebljavati u kasnijim tretiranjima, nakon cvatnje, odnosno u zadnjim tretiranjima, jer se teže ispire te ostaje dugo na organima vinove loze. Nanesena na bobice očvrščuje pokožicu bobica i smanjuje oštećenja od sive plijesni (Botrytis cinarea).

Najveći nedostatak bordoške juhe jest što se ne preporučuje njezino miješanje s insekticidima i akaricidima pa se jednim tretiranjem ne može zaštiti vinova loza od peronospore i grožđanog moljca, nego su potrebna dva zasebna tretiranja.

Napominjemo da se bordoška juha može miješati s močivim sumporom, čime se štiti loza od uzročnika pepelnice (Uncinula necator).

Odsjek HZPSS-a Virovitičko-podravske županije,
Blaženka Mozer, dipl. ing. agr., stručni savjetnik