Najvažnija pravila u rezidbi vinove loze

Najvažnija pravila u rezidbi vinove loze 
(za već formirani uzgojni oblik „Guyot“ i sortu graševina)
(za područje kontinentalne RH)

rezidba_262.jpg

1. Uvijek rezati s oštrim i alkoholom (ili drugim dezinficijensom) dezinficiranim alatom
2. Rezati pod ispravnim kutom, pazeći da je sječivo škara uvijek položeno bliže deblu, čuvajući svoje tetive i mišiće – režući polukružno, bez „klimanja“ škara cik-cak
3. Nikad ne ostavljati „čepove“
4. Najprije izbaciti stari (lanjski) lucanj (slika dolje ↓)

rezidba1_262.jpg

5. Na lanjskom rezniku, od jednogodišnje rozgve, niže po položaju, ostaviti reznik s 2 pupa
6. Na lanjskom rezniku, od jednogodišnje rozgve, više po položaju, ostaviti lucanj s 6-8 pupova (nikako preko 10 pupova)
7.
U slučaju da je jednogodišnja rozgva na lanjskom rezniku neprikladna za lucanj, (ako je ta rozgva: prebijena, prekratka, bolesna, nedozrela, pretanka, predebela ili oštećena tučom) lucanj možemo ostaviti i sa lanjskog lucnja (od jednogodišnje zdrave i dozrele rozgve, po položaju najbliže centralnoj simetrali trsa i ukoliko je povoljne debljine i dovoljne duljine)
8. Debljina rozgve na lucnjevima (za graševinu) idealna je 8-9,5 mm (može od najmanje 7, do najviše 11 – sve ispod i iznad nije dobro)
9. Reznici u nuždi mogu biti i malo tanji (nije bolje, ali ako nema drugih tada mogu i tanji)
10. Debela rozgva (u presjeku veća od 12 mm je puna vode! – pa lako smrzne)
11. Izbjegavati vidljivo bolesnu rozgvu
12.
Trsove s prijenosnim bolestima (obilježenima još u vegetaciji) rezati kada je rezidba zdravih trsova već gotova.  (Ako ih već ne moramo uništiti, orezati tek kada je čitav nasad zdravih trsova već orezan)
13. Izbjegavati „jalovake“- nerodno jednogodišnje drvo koje tjera sa starog drveta. (Rodni su pupovi koji su na jednogodišnjem drvu, koje je na dvogodišnjem, a koje je na starom
drvu)
14. Ne pretjerivati s opterećenjem pupova po trsu (na već formiranoj zavjesi, za graševinu je dovoljno 8-12 pupova po trsu) 
15. Paziti da trs „ima prozračnost“ odnosno da rezidbom ne stvaramo „gùstiš“

rezidba2_26_2.jpg

 rezidba4_262.jpg rezidba3_262.jpg

16. Rane veće od 2,5 cm premazati najkasnije u roku 72 sata nakon rezidbe
17. Dvogodišnje drvo rezati pod kutom od 100-110 stupnjeva, bez stepenice
18. Odbačenu rozgvu nakon rezidbe, po mogućnosti ostavljati na sredinu međureda
19. Za kontinentalnu Hrvatsku rezidbu ne započinjati prije 5. prosinca i  završiti najkasnije do 1. travnja
20. Alat i pribor su: vinogradarske škare, brus, preklopna pila, futrola za alat, rukavice, malo vate i oko 1 dcl 70 % alkohola te premaz za rane

Napomena: Kod drugih vinskih kontinentalnih kultivara RH, u slučaju da su grozdovi manji od graševine (npr: traminac, pinot sivi, pinot crni, picolit, sauvignon blanc i dr…) na lucnjevima ostavljati više pupova od navedene preporuke,  te u slučaju ako su grozdovi veći nego na graševini (npr: frankovka, cabernet sauvignon, zelenac, rajnski rizling, zweigelt, pinot bijeli, rizvanac –Műller Thurgau, Merlot i dr…) na lucnjevima reducirati broj pupova (u odnosu na gornju preporuku) ili izabrati uzgojni oblik manjeg opterećenja (kordonac Royat, En Gobelet).

Najvažnija pravila u rezidbi vinove loze
(za već formirani uzgojni oblik „Zavjesa“i sortu graševina)

rezidba7_262.jpg  rezidba8_262.jpg

  1. Uvijek rezati s oštrim alatom
  2. Rezati pod ispravnim kutom, pazeći da je sječivo škara uvijek položeno bliže deblu, čuvajući svoje tetive i mišiće – režući polukružno, bez „klimanja“ škara cik-cak
  3. Nikad ne ostavljati čepove
  4. Rodne čvorove udaljiti 20-25 cm (ako je neizvedivo, tada najmanje 15, a najviše 35 cm)
  5. Kod ostavljanja rodnih čvorova,  nikad ne ostavljati iste (tj. niti reznike niti lucnjeve) na zavoju (na prijelazu vertikale stabla trsa u horizontalni kordon na nosivoj žici)
  6. Naizmjence nizati reznik (1-2 pupa),  pa lucanj, pa reznik itd….
  7. Lucnjeve ostavljati sa minimalno 3, a maksimalno 6 pupova (najbolje 4-5), najbolje sa zrele 1-godišnje rozgve, ali iznimno može i sa zaperka
  8. Debljina rozgve na lucnjevima (za graševinu) idealna je 8-9,5 mm (može od najmanje 7, do najviše 11 – sve ispod i iznad nije dobro)
  9. Reznici u nuždi mogu biti i malo tanji (nije bolje, ali ako nema drugih tada mogu i tanji)
  10. Debela rozgva (u presjeku veća od 12 mm je puna vode !!!!)
  11. Izbjegavati vidljivo bolesnu rozgvu
  12. Izbjegavati „jalovake“- nerodno jednogodišnje drvo koje tjera sa starog drveta. (Rodno je jednogodišnje na dvogodišnjem, koje je na starom drvu)
  13. Ne pretjerivati s opterećenjem (dovoljno je 24-28 pupova po trsu)
  14. Paziti da trs „ima prozračnost“
  15. Rane veće od 2,5 cm premazati najkasnije u roku 72 sata nakon rezidbe
  16. Dvogodišnje drvo rezati pod 100-110 stupnjeva, bez stepenice
  17. Najbolji lucnjevi položeni su prema dolje, oni s položajem u stranu su još dobri, a najgori su oni položeni prema gore
  18. Odbačenu rozgvu nakon rezidbe, po mogućnosti ostavljati na sredinu međureda
  19. Rezidbu ne započinjati prije 05. prosinca i  završiti najkasnije 1. travnja
  20. Alat i pribor su: vinogradarske škare, brus, preklopna pila, futrola za alat, rukavice, malo vate i oko 1 dcl 70% alkohola

 rezidba9_262.jpg  rezidba10_262.jpg

Ovako izgleda original GDC (Geneva Double Courtain) – Ženevska dvostruka zavjesa Predviđena je i strojna PRED –  REZIDBA

rezidba11_262.jpg  rezidba12_262.jpg

PRED-Rezidba uživo izgleda ovako Isto tako pred-rezidba strojem, snimljena od naprijed

rezidba13_262.jpg  rezidba14_262.jpg

Ili ovako, isti traktor vrši strojnu pred-rezidbu, a u prikolici iza njega, na povišenom stojeći, radnik ručno samo popravlja iza stroja

rezidba8_262.jpg  rezidba16_262.jpg

Mi to preformiramo na jednu žicu…. Ali samo zato LAKOMI u apetitima uroda

Literatura: 1) SHAULIS N., AMBERG H., CROWE D., 1966. Response of Concord
                     grapes to light exposure and Geneva double curtain training.

                 2) SMITH J., QUIRK L., HOLZAPFEL B., 2007. Relationship between
                     carbohydrate reserves and grapevine productivity, and the use of
                     wood starch concentrations as yield forecasting tool.

                 3) LOUARN G., LEBON E., LECOEUR J., 2005. « Top-Vine », a topiary
                     approach based architectural model to simulate canopy structure. CR 

 

Tomislav Božičević, dipl. ing. agr.
viši stručni savjetnik za hortikulturu

Pripremi za ispis