Osvrt na 15. Međunarodni znanstveni skup GESCO održan u Poreču

Krajem lipnja 2007. održan je u Poreču 15. međunarodni znanstveni skup GESCO, koji je po prvi puta organiziran u Hrvatskoj. Na skupu se okupilo preko stotinu svjetskih stručnjaka iz područja vinogradarstva i vinarstva iz dvadesetčetiri zemlje sa šest kontinenata (Argentina, Brazil, Čile, Urugvaj, SAD, Njemačka, Portugal, Španjolska, Italija, Mađarska, Srbija, Crna Gora, Makedonija, Grčka, Australija, Novi Zeland, Kina i ostale).

2007_08_21_1.jpg

Skup je organizirao GESCO (Groupe d’Etitude des Systemes de Condiute de la Vigne), međunarodna organizacija osnovana prije trideset godina radi istraživanja uzgojnih oblika vinove loze, zatim Svjetska organizacija za lozu i vino, International Organisation of Vine and Wine (OIV) te porečki Institut za poljoprivredu i turizam, pod nazivom „XVth International Symposium GESCO 2007 Poreč.“

Glavni pokrovitelj skupa bilo je Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva RH te je skup uime pokrovitelja i otvorio prof. Dragan Kovačević, državni tajnik, izražavajući zadovoljstvo što se tako značajan skup održava upravo u Hrvatskoj. Naime, Hrvatska će imati čast vrlo brzo ponovno ugostiti vrhunske vinogradarsko-vinarske stručnjake, i to 2009. godine kada će se tu održati svjetski kongres vinogradarstva i vinarstva i generalna skupština OIV-a.

Važnost skupa potvrđuje i podatak da su njemu prisustvovala gospoda Peter Hayes, predsjednik OIV-a iz Australije te Alain Carbonneau, predsjednik udruženja GESCO iz Montpelliera (Francuska), koji je ujedno bio i glavni moderator skupa.

Istarska županija i Institut za poljoprivredu i turizam Poreč su se pokazali kao izvrsni domaćini, a dr. Đordano Peršurić, kao predsjednik organizacijskog odbora ovogodišnjeg GESCO-a, je u svakom trenutku čvrsto „držao sve konce organizacije“ u svojim rukama.

Tijekom tri dana održavanja skupa prezentirana su 53 stručna usmena izlaganja u šest sekcija, oko stotinjak stručnih radova putem postera te pet uvodnih plenarnih izlaganja. Svi radovi objavljeni su u detaljnom zborniku, koji se sastoji od dva dijela, s ukupno 1.500 stranica.

Osim Instituta iz Poreča, koji se u skupu stručnom smislu predstavio s više interesantnih radova, iz Hrvatske je još sudjelovao Institut za jadranske kulture i melioraciju krša Split, s dva posterska uradka.

HZPSS je na simpoziju prezentirao temu „Nacionalni operativni program podizanja vinograda“, kojeg u cijelosti objavljujemo na web stranici pod „Savjeti“, Vinogradarstvo.

U vremenu velike konkurencije u području vinarstva, što iziskuje stalno usavršavanje i nadogradnju znanja iz vinogradarstva i vinarstva, s ciljem povećanja kvalitete vina, prezentirane teme su pružile zaista dosta novih informacija i znanja u toj domeni.

Posebno interesantna su bila izlaganja prezentirana na sekciji „Nove tehnologije“, kao npr. izlaganje o prijenosu novih preciznih tehnologija u vinogradarstvu, u kojem je posebni osvrt dat na novosti u prikupljanju podataka (satelitski prijamnici, hiperspektralne kamere, Lider tip alata, prijamnici koji registriraju prinos grožđa i dr.).

2007_08_21_2.jpg                       2007_08_21_3.jpg
Poster s prikazom uzgoja autohtonog   Poster HZPSS-a s prikazom Nacionalnog 
 kultivara Touriga Nacional na prirodnim      programa podizanja trajnih nasada      
         terasama regije Douro, Portugal                                                                                        

Za bogati dodatni sadržaj pobrinuo se domaćin pa je tako svakog dana, u kasnim popodnevnim satima, organiziran „technical tours“, obilazak proizvođača vina Poreštine (E. Pilato, M. i F. Arman), Momjanštine (M. Markežić, R. Prelac i L. Sinković) te podruma i vinograda tvrtke Agrolagune, kako bi gosti iz cijelog svijeta dobili što bolju predodžbu o domaćinu u vinogradarsko-vinarskom smislu, a time i o cijeloj Lijepoj našoj.

2007_08_21_4.jpg      2007_08_21_5.jpg
Vinogradi i vinarija F. Armana u mjestu Narduči 

Autor teksta: Višnja Šimunović

Nacionalni program podizanja vinograda i njegovo provođenje

Hrvatska ima povoljne prirodne uvjete i dugu tradiciju za uzgoj vinove loze, maslina i gotovo svih vrsta voća. Međutim, površine pod dugogodišnjim nasadima tijekom prošlog stoljeća do danas svedene su na svega jednu četvrtinu  te je proizvodnja vina, maslinova ulja i voća prepolovljena. Kako bi potakla sadnju novih površina višegodišnjih nasada Vlada Republike Hrvatske u ljetu 2004. godine, na prijedlog Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva (MPŠVG), usvojila je Operativni program podizanja višegodišnjih nasada (i) vinograda, (ii) maslina i (iii) voćnjaka.

Nacionalni program podizanja vinograda sastavni je dio Operativnog programa podizanja višegodišnjih nasada (i) vinograda, (ii) maslina ii (iii) voćnjaka. Cilj je tog programa da se u razdoblju do ulaska Hrvatske u Europsku Uniju posadi oko 33.500 ha novih višegodišnjih nasada kako bi se (i) pokrenuo razvoj poljoprivrede, (ii) povećala dohodovnost, zaposlenost i izvoz te (iii) pokrenuo razvoj pratećih grana gospodarstva. Nacionalnim programom podizanja vinograda planira se podizanje 13.000 ha novih nasada vinograda, do ulaska Republike Hrvatske u Europsku Uniju.

Realizacija tog ambicioznog programa traži istovremeno rješavanje nekih čimbenika, koji ograničavaju sadnju novih nasada: (i) poljoprivredno zemljište i izmjena zakonske regulative vezane uz isto, (ii) nedostatak sadnog materijala, (iii) neorganiziranost proizvođača u proizvodnji, preradi i plasmanu te (iv) financiranje razvojnih programa, a sve u cilju podizanja novih nasada autohtonih sorata vinove loze, kao što su malvazija istarska, plavac mali, graševina i sl.  Rješavanje ograničavajućih čimbenika te podizanje novih površina vinograda preduvjeti su udvostručenja tržne proizvodnje vina, povećanja njegove kvalitete i konkurentnosti na domaćem i na svjetskom tržištu.

Program se realizira uz pomoć nove kreditne linije za podizanje višegodišnjih nasada, s povoljnim uvjetima otplate i većim udjelom državnih jamstava, u suradnji s Hrvatskom bankom za obnovu i razvitak (HBOR) i Hrvatskom agencijom malog gospodarstva (HAMAG).

METODE ISTRAŽIVANJA

Temeljem različito interpretiranih podataka o provođenju Operativnog programa podizanja višegodišnjih nasada, djelatnici Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu službu (HZPSS) su tijekom rujna 2006. godine izradili analizu ukupno posađenih višegodišnjih nasada vinograda, maslinika i voćnjaka različitih voćnih vrsta u razdoblju jesen 2004. – jesen 2006. godine.

Djelatnici HZPSS-a iz dvadeset i jednog županijskog odsjeka su za analizu posađenih nasada koristili različite izvore informacija: (i) podaci MPŠVG-a o državnoj potpori, (ii) podaci županija, gradova i općina, (iii) izvješća HBOR-a i HAMAG-a  te (iv) vlastitu procjenu.

REZULTATI

Analizom prikupljenih podataka s terena (izvor podataka: savjetnici HZPSS-a) ustanovljena je određena dinamika podizanja vinograda u svim županijama, neovisno od izvora financiranja.

Tako je utvrđeno da je u razdoblju jesen 2004. – jesen 2006. godine ukupno posađeno oko 4.520 ha vinograda. Iz kreditnih sredstava HBOR-a posađeno je u tom razdoblju oko 200 ha, a oko 4.320 ha je posađeno iz ostalih izvora: sustava državnih poticaja, sredstva županija i lokalne uprave, vlastitih sredstava (tablice 1. i 2., u privitku).

Tablica 1.: SADNJA VINOGRADA U RAZDOBLJU 2004.-2006. PO ŽUPANIJAMA (bez obzira na izvor sredstava)

ŽUPANIJA
GODINA
 
2004.
2005.
2006.
2007.
UKUPNO
Zagrebačka
29,23
33,33
34,62
 
97,18
Krapinsko-zagorska
27,87
32,70
27,52
8,70
96,79
Sisačko-moslavačka
14,20
13,70
20,00
8,50
56,40
Karlovačka
10,67
10,76
29,45
6,00
56,88
Varaždinska
16,75
10,49
17,01
1,80
46,05
Koprivničko-križevačka
14,74
13,09
14,64
6,00
48,47
Bjelovarsko-bilogorska
26,25
31,57
24,91
 
82,73
Primorsko-goranska
15,00
12,25
12,70
 
39,95
Ličko-senjska
0,70
1,00
1,00
 
2,70
Virovitičko-podravska
6,53
4,20
20,60
1,20
32,53
Požeško-slavonska
129,19
148,08
125,10
130,00
532,37
Brodsko-posavska
4,67
13,05
24,37
19,07
61,16
Zadarska
55,00
184,00
50,00
47,10
336,10
Osječko-baranjska
198,19
362,78
172,47
 
733,44
Šibensko-kninska
 
60,00
104,50
40,00
204,50
Vukovarsko-srijemska
141,27
212,25
395,64
202,00
951,16
Splitsko-dalmatinska
102,00
147,60
112,13
112,07
473,80
Istarska
147,00
435,00
400,00
200,00
1.182,00
Dubrovačko-neretvanska
52,40
62,77
83,10
 
198,27
Međimurska
20,00
21,00
21,20
15,00
77,20
Grad Zagreb
0,81
4,50
1,84
2,75
9,90

ŽUPANIJA
GODINA
2004.
2005.
Sustav
državnih
poticaja
Sredstva
županije i
lokalne
uprave
Kredit
HBOR-a
Vlastita
sredstva
Sustav
državnih
poticaja
Sredstva
županije i
lokalne
uprave
Kredit
HBOR-a
Vlastita
sredstva
Zagrebačka*
 
29,23
 
 
5,00
26,23
2,10
 
Krapinsko-zagorska
12,50
0,37
 
15,00
11,50
5,20
 
16,00
Sisačko-moslavačka
4,70
6,50
 
3,00
4,50
5,50
 
3,70
Karlovačka
3,07
3,40
 
4,20
2,90
3,36
 
4,50
Varaždinska
4,08
11,86
0,81
 
0,36
10,13
 
 
Koprivničko-križevačka
7,37
7,37
 
 
5,50
5,09
2,50
 
Bjelovarsko-bilogorska
23,25
1,50
 
1,50
28,57
2,00
 
1,00
Primorsko-goranska
 
10,00
 
5,00
0,25
8,00
 
4,00
Ličko-senjska
0,50
 
 
0,20
0,70
 
 
0,30
Virovitičko-podravska
6,53
 
 
 
4,20
 
 
 
Požeško-slavonska
129,19
 
 
 
136,28
1,80
 
10,00
Brodsko-posavska
4,07
 
 
0,60
13,05
 
 
 
Zadarska
21,00
28,00
 
6,00
152,00
23,00
 
9,00
Osječko-baranjska
127,47
70,72
 
 
140,84
185,46
36,48
 
Šibensko-kninska
 
 
 
 
 
60,00
 
 
Vukovarsko-srijemska
125,27
16,00
 
 
198,25
14,00
 
 
Splitsko-dalmatinska
70,00
12,40
 
19,60
99,40
22,40
1,00
24,80
Istarska
75,00
62,00
 
10,00
200,00
175,00
5,00
55,00
Dubrovačko-neretvanska
37,20
3,00
 
12,20
39,20
2,00
6,87
14,70
Međimurska
20,00
 
 
 
21,00
 
 
 
Grad Zagreb
 
 
 
0,81
 
4,50
 
 
UKUPNO
671,20
262,35
0,81
78,11
1.063,50
553,67
53,95
143,00
ŽUPANIJA
GODINA
UKUPNO
2004.-2007.
2006.
2007.
Sustav
državnih
poticaja
Sredstva
županije i
lokalne
uprave
Kredit
HBOR-a
Vlastita
sredstva
Sustav
državnih
poticaja
Sredstva
županije i
lokalne
uprave
Kredit
HBOR-a
Vlastita
sredstva
Zagrebačka*
4,00
30,62
 
 
 
 
 
 
97,18
Krapinsko-zagorska
11,22
 
0,80
15,50
 
 
 
8,70
96,79
Sisačko-moslavačka
5,50
7,50
4,00
3,00
 
 
 
 
47,90
Karlovačka
9,35
9,60
 
10,50
7,00
 
 
1,50
59,38
Varaždinska
5,42
11,59
 
 
 
 
 
6,00
50,25
Koprivničko-križevačka
7,32
7,32
 
 
 
 
1,80
 
44,27
Bjelovarsko-bilogorska
19,31
0,50
3,00
2,10
 
6,00
 
 
88,73
Primorsko-goranska
 
8,50
 
4,20
 
 
 
 
39,95
Ličko-senjska
0,80
 
 
0,20
 
 
 
 
2,70
Virovitičko-podravska
 
 
 
20,60
 
 
1,20
 
32,53
Požeško-slavonska
123,10
2,00
 
 
130,00
 
 
 
532,37
Brodsko-posavska
13,87
 
10,00
0,50
19,07
 
 
 
61,16
Zadarska
17,00
29,00
 
4,00
47,10
 
 
 
336,10
Osječko-baranjska
 
21,84
147,19
3,44
 
 
 
 
733,44
Šibensko-kninska
 
100,00
4,50
 
 
40,00
 
 
204,50
Vukovarsko-srijemska
229,00
66,00
100,64
 
202,00
 
 
 
951,16
Splitsko-dalmatinska
31,49
47,34
3,00
30,30
112,07
 
 
 
473,80
Istarska
180,00
190,00
 
30,00
200,00
 
 
 
1182,00
Dubrovačko-neretvanska
47,90
3,50
15,00
16,70
 
 
 
 
198,27
Međimurska
20,00
 
1,20
 
13,40
 
1,60
 
77,20
Grad Zagreb
 
1,84
 
 
2,75
 
 
 
9,90
UKUPNO
747,12
662,50
145,58
137,60
733,39
46,00
4,60
16,20
5.319,58

*Napomena: U rubrici "Sredstva županije i lokalne uprave" za Zagrebačku županiju su korišteni podaci iz "Izvješća o poticajima županije za razdoblje 2001.-2006." Upravnog odjela za poljoprivredu, ruralni razvitak i šumarstvo od 15. studenoga 2006. Za izračun površine u hektarima posađenih vinograda koristio se prosječan broj loznih cijepova po 1 ha i to 5.000 kom/1 ha.

Pripremi za ispis