Vrijeme je za sadnju jagoda

Vrijeme je za sadnju jagoda

Sezona je sadnje jagoda za intenzivnu proizvodnju iz frigo (smrznutih) sadnica. Frigo sadnice nakon vađenja iz hlađenog skladišta (na temp. -2 °C) treba najprije polagano odmrznuti, zatim navlažiti i u što kraćem vremenskom periodu posaditi.

Jagoda je višegodišnja zeljasta biljka iz porodice ruža (Rosaceae).  U plodu se nalazi oko 60 % vode, može biti i do 12% šećera te vitamina C od 24-97 mg.  Ovisno o sorti, mogu biti jednorotke ili mjesečarke koje cvjetaju više puta u godini.

Agroekološki uvjeti uzgoja jagode

Temperatura

Jagoda smrzava na temperaturi od -15 °C do -18 °C.  Ako nema snježnog pokrivača, osobito pri kraju zimskog razdoblja kada otopli, strada i na temperaturi od  -5 °C do -7 °C. Cvijet jagode smrzava na -2 °C. Tijekom vegetacije najbujniji porast je pri temperaturama od 20 do 24 °C (optimum 23 °C).

Voda

Uslijed nedostatka vlage u tlu, korjenov sustav se nedovoljno razvija u površinskom dijelu tla; ne formiraju se rašlje na stablu, uslijed čega se smanjuje bujnost i rodnost, a plodovi su sitni i nekvalitetni. S obzirom na to da se jagoda sadi u vrlo gusti sklop i ima veliku lisnu masu, potrebno im je navodnjavanje početkom cvjetanja, tijekom zrenja i po završetku svih berbi.

Tlo

Za uzgoj jagode najbolja su pjeskovito-ilovasta tla i tla bogata organskim tvarima (humusom). Tla moraju biti dovoljno duboka i drenirana. Najpovoljnija kiselost se kreće od pH 4,6 do 6,4. Loše pred kulture za jagodu su grašak, rajčica, bijeli krumpir, repa i kukuruz jer svi dijele iste štetnike.

Izbor položaja za podizanje nasada jagode

Za jagodu su najpovoljniji oni položaji koji nisu izloženi vjetru i akumulaciji hladnog zraka. Za rane sorte najbolji su južni položaji, gdje se ne javlja kasni proljetni mraz jer je na njima omogućeno ranije sazrijevanje ploda za oko 10 dana u odnosu na sjeverne položaje. Sjeverne i istočne položaje treba koristiti za srednje rastuće, a sjeverne i ravničarske površine za kasne sorte jer one kasnije cvjetaju i nema opasnosti od kasnog proljetnog mraza.

Priprema tla za sadnju jagode

Tlu se mora popraviti struktura, a nužno je i uništiti korov. Tlo se rigola na dubinu od 30 cm a potom ravna. Prije rigolanja, ako je tlo nedovoljno plodno, dodaje se oko 15 do 20 t/ha stajskog gnojiva.  Ako je tlo siromašno humusom potrebno je unijeti  30-40 t/ha stajskog gnojiva ili se u prethodne dvije godine uzgajaju i zaoravaju biljke za zelenu gnojidbu. Pri gnojidbi organskim gnojivima, dodajemo 300 do 600 kg NPK 5:20:30.

Prerana ili prekasna sadnja može se negativno odraziti na razvoj nasada i urod sljedeće godine.

Prije sadnje jagode tlo treba pognojiti sa:

100 kg/ha dušika

100 kg/ha fosfora

200 kg/ha kalija

U prvoj godini:

Pred sadnju tlo treba prihraniti sa 650 kg/ha NPK  5: 20: 30 (65 g/m²).

Daljnju gnojidbu preporučljivo je obavljati kristalnim gnojivima kroz sustav za navodnjavanje sa:

300 kg/ha NPK 20: 10: 10 ili 60 kg/ha NPK 10: 30: 20.

U drugoj godini:

Rano u proljeće prihraniti s 200 kg/ha NPK  15: 15: 15.

Nakon cvatnje prihraniti sa 190 kg/ha NPK  5: 20: 30.

U jesen prihraniti s 250 kg/ha NPK  5: 20: 30.

Gnojidba u trećoj i sljedećim godinama je jednaka kao u drugoj godini.

Ako tlo prije sadnje nije dovoljno vlažno potrebno ga je prethodno obilno natopiti kako bi se uspostavio povoljan vodozračni režim.

Sadnja se može obavljati ručno ili mehanički. Ako se obavlja ručno, sadi se rašljastom sadilicom kojom se korijen utiskuje u što prirodniji položaj tj. da stoji uspravno. Mora biti utisnut u tlo do visine korjenovog vrata. O pravilnosti sadnje ovisi hoće li se sadnica primiti ili neće. Stoga se mora voditi računa i o dubini sadnje. Ni preplitka ni preduboka sadnja nisu dobre jer u prvom slučaju će se korijen osušiti, dok preduboka sadnja će izazvati sporije nicanje i lošiji primitak. Posađenu sadnicu dobro je još prstima pritisnuti u tlo. Nakon završetka sadnje nasad je potrebno obilno zaliti vodom i vlažnost održavati barem još dva tjedna.

Frigo sadnice su klasirane po krupnoći i kvaliteti žilnog sustava u tri klase: A- , A i A+ .

U proizvodnji jagoda gdje se sadnja obavlja u VII. i VIII. mjesecu najčešće se koriste sadnice klase A koje su pakirane u drvene gajbe od 400 do 700 komada, ovisno od proizvođača sadnica i uvjeta proizvodnje sadnica tijekom godine uzgoja u rasadniku.

Sadnice klase A+ pakirane su od 200 do 300 komada u gajbi i obično se sade u proljeće ili rano ljeto s ciljem berbe u godini sadnje. Na njima se ostavljaju cvjetovi koje sadnica formira nakon sadnje, a plodovi koji se razviju na takvim sadnicama obično se beru nakon 5-6 tjedana.

Prinos u godini sadnje varira od 10-20 dkg po grmu.

Neke sorte jagoda su pogodne za proizvodnju sadnica u kontejnerima sa supstratom od treseta, perlita ili kokosovih vlakana. To su tzv. zelene sadnice koje mogu biti svježe ili ohlađene (tray plant). Kontejneri u kojima se obavlja proizvodnja su od plastike ili stiropora.

Ovom tehnologijom dobivaju se sorte koje su manje osjetljive na bolesti korijena. U proizvodnji sadnica bitno je zdravstveno stanje žilnog sustava i korjenova vrata, a ne vrsta sadnice.

Kvalitetna sadnica mora imati bijelu boju na presjeku korjenova vrata (uzdužno), a korjenov sustav mora imati minimalno 7-10 normalno razvijenih žila svijetlo smeđe boje dužine 10-12 cm.

 

SADNJA JAGODA

Prije sadnje, frigo sadnice jagoda se zalijevaju rastvorom fungicida.  Za to se koristi:  Ridomil GOLD MZ PEPITE. Kad su visoke vanjske temperature u vrijeme sadnje preporučuje se u rastvor fungicida dodati aminokiselinski pripravak kao npr. POLYAMIN, DRIN ili sl. (1 dcl u 100 lit), koji ima pozitivan učinak na ukorjenjivanje i stres biljke nakon sadnje. Sadnja frigo sadnica se obavlja metalnim kolcem specijalno napravljenim za tu namjenu.

Kod sadnje metalnim kolcem nakon dovođenja sadnice u odgovarajući položaj jednom rukom prihvatimo sadnicu za glavu, a drugom rukom u kojoj je kolac naglim trzajem prema dolje prekidamo žile i postavljamo sadnicu u pravilan položaj. Žile obavezno treba prekinuti da ne ostanu savijene jer se takve sadnice slabo razvijaju i teško ukorjenjuju.

Ako se sadi običnom sadilicom onda je potrebno prije sadnje skratiti žile na sadnicama. To se obavlja tako da se sadnica stisne u šaku, a dio žila koje vire izvan šake odrežu oštrim nožem ili škarama (poželjno je da korijen ostaje što duži i da se minimalno krati).

Sadnja frigo sadnica jagoda obavlja se najkasnije dva do tri dana po preuzimanju sadnica iz hladnjače.

Zelene kontejnerske sadnice sade se rukom ili sadilicom, a bitno je da se posade na istu dubinu kao što su bile u supstratu.

Treba ih dobro učvrstiti nakon postavljanja u zemlju , a režim daljnjeg održavanja je sličan kao i kod frigo sadnica.

Na slici se vidi do koje dubine sadnica treba biti postavljena u zemlju i kakav položaj treba imati korjenov sustav.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izvor : interna prezentacija ( Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu )

RADOVI U NASADU NAKON SADNJE

Kontrola sadnje

Ako je gredica suha nakon zalijevanja treba kontrolirati dubinu sadnje jer nakon navodnjavanja zemlja se može slegnuti i korjenov vrat i dio žilnog sustava može ostati na zraku izvan zemlje.

Ako su žile izvan zemlje treba ih nagrnuti zemljom, a isto tako sve sadnice koje su duboko posađene treba odgrnuti.

Dovoljno je samo jedan dan da žile vire izvan zemlje i kada ih sunce može oštetiti toliko da potpuno uginu i izgube funkciju, a takva sadnica se rijetko prima ili ako se primi kržljavo raste.

Navodnjavanje nakon sadnje

Prvo navodnjavanje se obavlja neposredno nakon sadnje i to kroz sustav za navodnjavanje ili ručno za svaku sadnicu.

Prvih deset dana nakon sadnje važno je održavati optimalnu vlažnost u tlu. Navodnjavanjem se na teškim tlima dnevno dodaje 3 - 4 litre vode na 1 dužni metar folije, u 1-2 navrata, a na lakim pjeskovitim tlima 5-6 litara/m.

Ako temperature zraka prelaze 28 °C poželjno je radi boljeg prijema sadnica imati navodnjavanje raspršivačima s finim diznama (prskanje iz zraka).

U praksi su se kao jedni od najboljih makro raspršivači pokazali «Nann501».

Tijekom dana jagode treba orošavati  2-5 puta u najtoplijem dijelu dana s minimalno 2 litre vode / m² pri svakom orošavanju.  Kad se sadnice ukorijene navodnjavanje je rjeđe i vrši se po potrebi.

Nadosadnja – popunjavanje praznih mjesta

U praksi prijem ohlađenih - frigo sadnica u normalnim uvjetima bude 90-95%.

Sadnice se posuše uglavnom zbog loše sadnje ili lošeg održavanja nakon sadnje.

Ponekad vanjske temperature zraka za vrijeme sadnje budu i do 35 °C što može podići temperaturu ispod folije na 50 °C.

U takvim uvjetima korijen prestaje s funkcijom, a zbog visoke vlage na takav korijen nasele se pseudogljive (Phytophtora) i gljive (Verticilium), te ostalih bolesti koje su uvijek prisutne u tlu, a pogotovu ukoliko su predkulture bile jagoda, rajčica, krumpir ili lubenica.

Obično se 15 dana nakon sadnje sa sigurnošću može utvrditi postotak primljenih sadnica jagode.

Ako  je na parceli uzgoja prethodna kultura bila jagoda ili neko povrće poželjno je  15-20 dana nakon sadnje izvršiti zalijevanje sadnica kroz sustav navodnjavanja fungicidom  Aliete flash.

Sadnice lošeg izgleda i one neprimljene, mogu se nadosaditi novim sadnicama ili pak vriježama od susjednih sadnica.  Ako se popunjava s vriježama onda je to 40-ak dana po sadnji jer treba pričekati da se formiraju.

Vriježe se postave na prazno mjesto i zakače tankom žicom u obliku slova «V» i tako ostaju vezane za matičnu biljku do naredne vegetacije.

Zakidanje cvjetova nakon sadnje

Frigo - ohlađene sadnice jagoda nakon sadnje formiraju cvjetove što je normalna pojava. Takva pojava se u pravilu koristi u plasteničkoj proizvodnji jagode i to za jesensku ili cjeloljetnu,  kontinuiranu, terminsku proizvodnju.

Broj cvjetnih grana i cvjetova ovisi o sorti i kvalitete sadnice.  Ako u jesenskom terminu nije planirana proizvodnja jagode, cvjetovi  se zakidaju ali ne i kod sadnica A+ i A koje su se razvile u uvjetima nižih temperatura ispod 25 °C.

Operacija zakidanja cvjetova počinje 15 dana nakon sadnje, a vrši se zakidanjem čitave cvjetne grane, a ne pojedinačnih cvjetova. Ovo se ponavlja po potrebi 2-3 puta u jesen.

Odstranjivanje  korova oko sadnice

Odstranjivanje korova čupanjem je redovita mjera održavanja. Prije spomenutog postupka preporučuje se dobro navodnjavanje da se lakše izvuče korov.

Korov brzo niče i može ugušiti sadnicu. Uklanjanje korova vrši se ručno u nekoliko navrata u vrijeme dok je korov još mali.

Nasad se ne smije zapustiti i dozvoliti da ga korov preraste jer bi došlo do oštećenja sadnica jagode. U slučaju da je korov jače izrastao, pri njegovu čupanju treba sadnicu pridržati.

Korovi se mogu razvijati međuredno ako se ne koriste herbicidi ili ih se ne uništava mehanički.

Zbog povoljne vlage i temperature korovi mogu narasti toliko da ugroze nasad jagode, a osim toga na njima se razvijaju bolesti i štetnici koji ponekad napadaju i jagode.

Ako se koriste herbicidi za uništavanje korova tada obavezno treba na prskalicu montirati štitnik koji će spriječiti zanošenje sredstva na listove jagode.

 

Prihrana jagoda u godini sadnje do kraja vegetacije

Jagoda se prihranjuje u više navrata tijekom jeseni, s ciljem da formira dovoljno lisne mase i kvalitetan pupoljak koji će osigurati visok prinos naredne godine.

Za ovu namjenu se koriste lako topiva gnojiva koja sadrže mikro i makro elemente u različitim formulacijama.

U početku se dodaju gnojiva koja sadrže više fosfora, a kasnije gnojiva s većim sadržajem dušika te na kraju vegetacije gnojiva s većim sadržajem kalija.

Na ovaj način u jesen su potrebne 3 do 4 prihrane kroz sustav za navodnjavanje.

Redoslijed prihrana izgleda ovako:

ORIJENTACIJSKI PROGRAM PRIHRANE JAGODA U JESEN NAKON SADNJE

 

Vrijeme prihrane

Vrsta gnojiva

Kol.za 1000 sadnica

20 dana nakon sadnje

POLYFEED 11: 44: 11+Mikro elementi

1kg

 

30 dana nakon sadnje

 

POLYFEED 11: 44: 11+Mikro elementi

1 kg

 

40 dana nakon sadnje

 

Ca nitrat ili Amonij nitrat

 

1,5 kg

 

50 dana nakon sadnje

 

POLYFEED 16: 8: 32 + Mikro elementi

1 kg

 

 

 

Ako se dogodi da listovi požute (kloroza) uslijed nedostatka željeza, treba dodati u sistem Sequestren 0,5-1,0 kg za 1000 sadnica.

Podizanje nasada jagode

Jagode se mogu saditi u gredice širine 50-80 cm ili humke visine 15-20 cm i prekrivaju se crnom folijom.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Izvor : interna prezentacija ( Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu )

Prednost uzgoja na foliji:

Sprječava rast korova jer ne propušta svjetlost.

Održava fizičku strukturu tla jer sprječava da kiša sabije zemlju.

Povećava toplinu i vlažnost tla.

Povećava se prinos jagoda za 20-30%.

Povećava kvalitetu ploda jer je smanjeno truljenje, a boja je intenzivnija.

Sprječava truljenje ploda jer isti ne leži na zemlji.

Ubrzava sazrijevanje ploda za 3-4 dana.

Štede se radni sati za uništavanje korova, obradu međuredova, zalijevanje jagodnjaka i pri berbi ploda.

Budući da se folijom prekrije tlo, na njoj se načine otvori u koje će se saditi jagode. Otvori, odnosno rupe široke 4- 5 cm, buše se na međurednoj udaljenosti 30-40 cm i razmakom između biljaka od 20-40 cm u redu.  Jagode na foliji sade se od sredine srpnja do sredine rujna.

 

Održavanje nasada jagode

Njega jagoda na foliji sastoji se u prihranjivanju preko lišća (folijarna prihrana) i to u 4 5 navrata tijekom vegetacije. Zalijeva se orošavanjem (umjetnom kišom) ili površinski, sistemom kap po kap. Međuredni prostor čisti se od korova, a kasnije se postavlja i malč (pšenična slama najčešće).

Berba i skladištenje jagode

Berba sorti mekoga ploda obavlja se prije punog zrenja, a sorti čvrstoga ploda u punom zrenju. Berbu treba obaviti ujutro poslije pada rose i poslije podne kada je slabiji intenzitet sunčevog zračenja i kada se plod rashladi. Trajanje berbe ovisi o sorti, uobičajeno se beru svakog drugog dana. Pakiraju se u male otvorene plitke sandučiće od letvica i u skladištu čuvaju pri temperaturi od 0 °C.

Izvor :

 1. Volčević,  B. (2005), Jagoda, malina, kupina; Bjelovar, 2005.

2.  http://www.vocarstvo.org/Clanak.aspx?idPodSadrzajJezik=936&highlight=JAGODA

Srećko Kostelić dipl.ing.
Stručni savjetnik za hortikulturu

 

 

 

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Savjetodavna služba
Savska cesta 41
(PT Zagrepčanka - Anex)
10000 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr