Priprema zemljišta za sadnju i sadnja jagoda

8. kolovoza 2014.0

Jagoda je prilagodljiva različitim pedološkim i klimatskim uvjetima. Može se saditi u različitim područjima Hrvatske, od Dalmacije, kontinentalnih nizinskih pa sve do planinskih područja do 1000 m nadmorske visine, kao i na različitim tipovima tala.

Ipak, prije same sadnje potrebno je ispuniti osnovne preduvjete za podizanje nasada, a to su: izbor tla – rahlija i laganija tla, tla bogata humusom (mogućnost popravka unašanjem stajnjaka, zelenom gnojidbom i sl.), optimalan pH 5,5-6,5 (mogućnost popravka kalcizacijom), dobra opskrbljenost makroelementima – N:P:K (mogućnost popravka meliorativnom gnojidbom), zatim tla na kojima ne „leži“ voda.

Prije same sadnje potrebno je izvršiti neke predradnje, koje su neophodne za optimalan rast i razvoj jagode. Ako su problem višegodišnji korovi, preporučuje se primjena herbicida na osnovi glifosata (8-12 l/ha) i to najmanje 3-4 tjedna prije sadnje. Budući da se jagoda sadi krajem srpnja pa sve do kraja kolovoza, najbolja pretkultura za jagodu su strne žitarice, koje se žanju do sredine srpnja pa tako ostaje dovoljno vremena za pripremu tla za sadnju jagode.

Priprema tla započinje oranjem na dubinu 30-40 cm ako se radi o ilovasto-pjeskovitom tlu, ako je tlo „teže“ preporučuje se oranje na dubinu od 50 cm. Nakon oranja slijedi distribucija organskih i mineralnih gnojiva, kao i kalcizacija ako je potrebna, a sve na osnovi kemijske analize tla, koja je obvezatna prije podizanja nasada. Slijedi fina priprema tla (frezanje). Frezanjem se zemlja usitnjava, od praškaste do sitno zrnate strukture i to na dubinu do 15 cm. Treba posebno upozoriti potencijalne proizvođače da od frezanja do izrade gredica ne dođe do jačih oborina, što je slučaj ove (2014.) godine, jer se time usitnjenoj zemlji kvari struktura, tj. dolazi do sabijanja tla pa je teško pripremiti kvalitetne gredice. Nakon frezanja izrađuju se gredice, a potom postavljaju cijevi za navodnjavanje kapanjem i polietilenska folija (0,05-0,07 mm). Cijevi za sustav navodnjavanja kapanjem se spajaju na glavni vod, koji je obično od okitena i kojim voda pumpanjem dolazi iz bunara ili nekog drugog izvora vode. Pritisak u cijevima za navodnjavanje ne smije prijeći 1 bar, jer u protivnom dolazi do pucanja istih. Takvim načinom navodnjavanja daje se 4-6 l vode/m/h. Isto tako, važno je naglasiti da se preko tih cijevi vrlo učinkovito vrši i prihrana tj. fertirigacija. Ovisno o načinu tj tehnologiji proizvodnje, folija može biti crna ili bijela te jednoredna ili dvoredna. Širina gredice također ovisno o načinu proizvodnje i može biti od 30-90 cm, a visina od 20-40 cm. Takvim sustavom uzgoja sadi se 35.000 – 45.000 sadnica/ha, što osigurava prosječan prinos od 20 do 30 t/ha. Polietilenska folija postavlja se iz više razloga:

sprečava rast korova,
bolje je gospodarenje vlagom u tlu,
dozrijevanje plodova je ranije ili kasnije (crna ili bijela folija),
postiže se čistoća plodova i
smanjuje se truljenje plodova, a time je i manja primjena pesticida.

U tradicionalnom uzgoju jagode sadnja se uglavnom obavlja s frigo i zelenim sadnicama, i to u srpnju i kolovozu ili na proljeće u travnju i svibnju. Ne smije se saditi ni preduboko ni preplitko već optimalno, tako da korjenov vrat malo proviruje iz tla (vidi sliku).

Sortment prikladan za kontinentalno područje RH:

Jednorađajuće sorte: