Zasušivanje vimena muznih krava

Poznato je da se zasušivanje vimena mora obaviti  6-8 tjedana prije samog telenja krave. Razloga za zasušivanje ima više. U posljednja dva mjeseca bređosti tele raste vrlo intenzivno, pa je potrebno osigurati što više hrane samom teletu. Razlog je i taj da krava u posljednja dva mjeseca bređosti mora stvoriti zalihe energije i drugih tvari u organizmu za narednu laktaciju. Naravno da i samoj mliječnoj žlijezdi  vimenu, treba oporavak do slijedeće laktacije.

Ako se vime ne zasuši na vrijeme u slijedećoj laktaciji će doći do smanjenog lučenja mlijeka, počevši od lučenja kolostruma ,koji je prijeko potreban za normalan rast u prvim danima starosti teleta. Zbog smanjenog lučenja kolostruma tele bi moglo ostati bez primarne zaštite od patogenih mikroorganizama. Mliječna žlijezda se neće dovoljno regenerirati za slijedeću laktaciju, pa može dovesti do smanjene količine mlijeka. Prihodi gospodarstva će se smanjiti zbog manje proizvodnje mlijeka, zbog slabijeg prirasta teladi te i troškova liječenja teladi.

Mnogi mljekari imaju problema sa zasušivanjem krava koje daju više mlijeka. Samo zasušivanje se ne može izdvojiti kao samostalna radnja i mora joj se pristupiti planski prema svakoj kravi i prema njezinoj proizvodnji mlijeka.

 Postupci planskog zasušivanja provode se na osnovi dva principa: postupnim izlaskom iz laktacije smanjenjem broja mužnji na dan i principom naglog prekida mužnje. Svaka od tih radnji mora biti  popraćena posebnim režimom ishrane i stalnim pregledom same mliječne žlijezde (mastitis testom), da ne dođe do upala. Ako se sumnja na upalu treba ju sanirati prije samog zasušivanja vimena krave. Svaka metoda ima svojih prednosti i nedostatke pa svaki stočar mora sam odlučiti o samoj metodi zasušenja.

Metoda postupnog zasušenja vimena tj. smanjenja broja mužnji, provodi se kod krava koje u 7. mjesecu laktacije daju više od 10 kg mlijeka na dan. Kod smanjenog broja mužnji u vimenu dolazi do smanjene sekrecije epitelnih alveolarnih stanica u cjelokupnom žljezdanom tkivu vimena da bi potom sekrecija mlijeka u alveolama potpuno prestala.

Postupak se provodi tako da se potkraj sedmog mjeseca postupno prelazi s dvokratne na jednokratnu mužnju. Nakon nekoliko dana se prelazi na mužnju svaki drugi dan, a zatim se potpuno prestaje musti. Bitno je napomenuti da se kod planskog zasušenja krava mora voditi  računa i o „režimu“ ishrane krava. Iz obroka je potrebno potpuno izbaciti koncentriranu hranu (gotove smjese, prekrupu kukuruza, ječma, zobi, sojinu sačmu, stočno brašno i sl.) i to najmanje pet dana prije planiranog zasušenja. Potrebno je smanjiti i količinu voluminozne hrane, sijena, na pola hranjene količine. Kod visokomliječnih krava poželjno je davanje smanjenih količina sjena lošije kvalitete (sjeno prirodnih livada, otave) ili ih čak  hraniti sa pšeničnom slamom do potpunog prestanka lučenja mlijeka. Takav način ishrane se provodi 5 do 6 dana uzastopce dok ne prestane lučenje mlijeka. Važno je napomenuti da se u tom razdoblju kravama ne smije uskraćivati voda. Posebno je potrebno voditi  računa o izdvajanju krava unutar stada, tj. grupiranje u skupine prema njihovoj proizvodnji i stadijima laktacije, kako ne bi dolazilo do „krađe“ tuđeg obroka.

U vrijeme zasušivanja također je vrlo važna higijena ruku muzača i vimena. Nakon posljednje mužnje sise treba uroniti u blagu otopinu dezinficijensa za vime ili premazati antiseptičnom mašću. Vime je potrebno još 14 dana svakodnevno kontrolirati kako ne bi došlo do otoka, crvenila ili  bolnosti u bilo kojoj četvrti. Nastankom takvih promjena kravu treba pomusti i pribjeći liječenju vimena i poslije toga zasušiti.

Metoda naglog zasušenja vimena provodi se kod krava koje krajem 7. mjeseca laktacije daju manje od 10 kg mlijeka. Produženjem vremena između mužnji ili naglim prestankom mužnje u alveolama, mliječnom kanalu i cisterni nastaje permanentni povećani tlak viši od 4 k Pa. Porastom tlaka iz krvnih žila u mlijeko alveola i mliječnih kanala odmah prodiru mikrofagi i makrofagi. Kad je tlak u šupljinama vimena veći od sekrecionog tlaka epitelne sekretorne stanice u alveolama prestaju proizvoditi i izlučivati mlijeko.

Metodu naglog zasušenja provodimo tako da ćemo kravama davati smanjenu količinu voluminozne krme za pola od prijašnjeg obroka i uskratiti im koncentriranu hranu. Takav način ishrane provodimo nekoliko dana, a mužnju obavljamo jednom dnevno. Nakon 5-6 dana takve prehrane i jednodnevne mužnje potpuno prestanemo sa mužnjom, a vime premažemo antiseptičkom mašću ili uronimo u blagu otopinu dezinficijensa za vime. Vime krava treba promatrati i kontrolirati još 14 dana nakon prestanka zadnje mužnje.

 

Literatura:
Prof. dr. sc. Jasminka Havranek, Prof. dr. sc. Vlatko Rupić: Mlijeko od farme do mljekare, Zagreb,
2003.
Zita Ciler, dipl. ing. agr.,
stručna savjetnica za stočarstvo

Pripremi za ispis