Bowenova tehnika šišanja ovaca

Bowenova tehnika šišanja ovaca

Striža ili šišanje ovaca nužni je zahvat u uzgoju ovaca kojeg obavljamo ručnim ili električnim škarama.

Unatoč napretku u suvremenoj tehnici i tehnologiji u poljoprivredi, ljudska ruka nezamjenjiva je u striži ovaca, stoga svaka ovca jednom godišnje mora proći kroz ruke šišača. Najčešće ovce strižemo električnim škarama, iako veliki broj ovčara osobito na otocima ili na područjima gdje nema električne energije ovce još uvijek strižu ručnim škarama prema tradiciji svoga kraja.

Striža ovce električnim škarama (foto: Bernarda Dražetić).

Proljeće i ljeto u našim krajevima vrijeme je kada brižljivi uzgajivači ovaca svoje životinje oslobađaju od runa koje su nosile čitavu godinu. Ova mjera nužna je i radi dobrobiti naših ovčica čime pomažemo da lakše „dišu“, a i da lakše ostanu bređe. Ovce se obično šišaju jednom godišnje (rjeđe dva puta). Ovisno o temperaturama zraka i vremenu, striža ovaca počinje od sredine travnja i traje sve do početka lipnja. U nekim krajevima obavlja se i kasnije odnosno u lipnju pa sve do srpnja posebno na nekim hrvatskim otocima. Vrijeme početka striže ovaca ovisi i o porastu nove vune. Ukoliko nije porasla nova vuna, što ovisi o više čimbenika, prije svega hranidbi i dobi životinje, šišanje je puno teže. U velikom stadu prvo se šišaju ovnovi i jalove ovce jer im vuna prije „podraste“, a kasnije ovce koje su se janjile.

Ošišane ovce u travnju, s janjcima koje ćemo strići u srpnju (foto: Bernarda Dražetić)

Prostor za strižu prilagođava se svakoj situaciji i mjestu obitavanja životinja posebno vodeći računa da šišamo na čistom i svjetlom prostoru, zaštićenom od vjetra i kiše (u lipnju i srpnju od jakog sunca). Najbolje je pod krovom objekta, u sjeniku ili ispod nadstrešnice. Ovca svakako mora biti suha, jer mokra vuna brzo zatupi noževe i češljeve, a i sam šišač se brzo smoči okrećući ovcu tijekom šišanja.

Dobro hranjene i njegovane ovce se lakše šišaju u odnosu na mršave. Također treba istaći da duži boravak ovaca u zatvorenim i zagušljivim (kao i vlažnim) štalama otežava šišanje. Noževi i češljevi se brže zatupe, a potrebno je i više truda i vremena za strižu ovaca držanih u takvim uvjetima. Prema iskustvu, ovce je puno lakše šišati ako se drže na otvorenom prostoru. Ovčarnike je potrebno držati urednim i čistim jer mokraća i balega mijenjaju osobine vune i umanjuju ekonomsku vrijednost. U neurednim uvjetima vuna gubi sjaj i boju, postaje suha i kruta, a u vlažnim ovčarnicima postaje zapletena i zbijena (vanjski sloj runa).

Šišanje ovce u sjedećem položaju, Bowenovom tehnikom (foto:Bernarda Dražetić)

Braća Ivan i Walter Godfrey Bowen iz Novog Zelanda 1956. godine osmislili su najučinkovitiju tehniku šišanja ovaca kojom se uz najmanje napora postiže najbolji učinak uz najkraće vrijeme striže te je po njima dobila ime, Bowenova tehnika šišanja ovaca. Profesionalni šišači ovaca širom svijeta koriste ju kod strojnog, ali i ručnog šišanja ovaca, posebice u zemljama razvijenog ovčarstva. Bit ove tehnike je korištenje što manjeg broja poteza škarama, a potezi su uglavnom dugi uz izbjegavanje kratkih poteza. U Hrvatskoj je ova tehnika kod većine uzgajivača nepoznata, ljudi se muče na različite načine pokušavajući ošišati ovce. Svi drugi načini šišanja ovaca koji se u nas koriste također su u redu ako podrazumijevaju da je ovca tijekom šišanja posjednuta na trtici. Ipak Bowenova tehnika je zaista dokazano najbolja na svijetu u ovom poslu. Na internetu možemo vidjeti mnoštvo video materijala natjecatelja diljem svijeta koji nastoje osvojiti epitet najbržeg šišača uglavnom koristeći profesionalne viseće električne škare i primjenjujući Bowenovu tehniku šišanja. Poznati svjetski šišač David Fagan dugi niz godina nosio je titulu najboljeg i najbržeg šišača, a njegovu vještinu (i ljepotu) šišanja ovaca stvarno vrijedi pogledati. Ivan Scott iz Irske je u travnju 2016. godine ošišao ovcu za 37,9 sekundi čime je srušio svjetski rekord u šišanju jedne ovce!

Početak šišanja u Bowenovoj tehnici je uvijek isti - krećemo od vrhu prsa, a završavamo na zadnjem desnom kuku. Šišanje započinjemo s ovcom u sjedećem položaju (na trtici). Ošišamo trbuh i područje unutarnjeg dijela nogu pazeći na vime i spolne organe kod životinja. Nastavljamo od vrha zadnje lijeve noge prema kuku. Dalje ošišamo područje križa od korijena repa do slabina. U ovom položaju ošišamo i rep od vrha do korijena repa. Slijedi šišanje područja glave, između ušiju i rogova. Nastavak je od prsa prema glavi držeći lijevom rukom glavu ovce prema gore da koža vrata bude zategnuta. Zatim šišamo područje lopatice i ramena, pri čemu lagano ovcu rotiramo u desno svojom desnom nogom koja se nalazi između stražnjih nogu ovce, kako bi nam šišanje leđa došlo na ruku. Ovcu polegnemo na desni bok, a potezi su od stražnjeg dijela leđa prema naprijed sve do glave, završava se s jednim potezom preko kralježnice. Uspravimo ovcu u sjedeći položaj, šišamo područje od glave prema desnom ramenu te područje prednje desne noge. Desna bočna strana šiša se paralelnim potezima od prednjeg dijela prema stražnjem i u istim potezima se prelazi na zadnju desnu nogu. Šišanje ovce svakako završavamo u području zadnjeg desnog kuka.

U sjedećem položaju nakon prsa i trbuha ošišamo područje vimena i unutarnjeg dijela nogu (foto: Bernarda Dražetić)

Kod šišanja električnim škarama vrlo je bitno ispravno podesiti noževe i češljeve. Često uzgajivači u najboljoj namjeri kupe nove električne škare, ali vrlo brzo odustanu jer škare nikako da uđu u vunu! Najčešće se radi o nepravilno postavljenim noževima i češljevima, a nerijetko i previše zategnutim noževima pa dolazi do zagrijavanja noževa i škara. Zbog toga je potrebno zatražiti savjet o ispravnom podešavanju noževa i češljeva od proizvođača opreme ili iskusnog šišača ovaca. Prljava vuna, neiskustvo šišača (najčešće previsoko podizanje škara u odnosu na kožu) te neispravno podešeni noževi uzrokuju brže zatupljivanje istih. Ispravnim brušenjem noževa i češljeva produžavamo vijek trajanja istih. Noževe i češljeve potrebno je brusiti pod određenim kutom što se postiže sa strojem koji je predviđen za tu namjenu.

Tijekom šišanja noževe i češljeve treba podmazivati specijalnim uljem za električne škare. Po završetku šišanja savjesni ovčar svu će opremu dobro očistiti od nečistoća i spremiti ju na suho mjesto za iduću sezonu, obzirom se radi o jako skupoj opremi.

Ovca ošišana električnim škarama (foto: Bernarda Dražetić)

Jedna od najčešćih grešaka kod striže je vezivanje sve četiri noge kod ovce, jer ukoliko savladamo ispravnu tehniku šišanja, postaje sasvim nepotrebno (gubljenje vremena). Još jedna od grešaka je dizanje ovce na stol, prikolice i slično kao i vezivanje ovce u stojećem položaju za drvo (šljivu, orah, krušku i sl.). Kod šišanja ovcu treba postaviti na trticu i tijekom šišanja pridržavati ju i okretati tako da stalno bude na ruku šišaču. Prilikom striže suvišno je da drugi pridržavaju ovce. Upravo u tom pridržavanju od strane drugih „pomagača“ (obično drže za noge) ovca se instinktivno odupire i brani jer osjeća oslonac na nogama i potrebu da se oslobodi iz ruku. Ukoliko ona nema oslonca za noge, neće osjetiti potrebu da se otima pa će samim tim biti mirnija. Povremene (eventualne) trzaje ovce zadnjim nogama potrebno je zanemariti jer će već nakon par uzaludnih pokušaja odustati.

Mlade i fizički sitne ovce (sitnijih pasmina kao lička pramenka ili neke od otočkih ovaca) obično su nemirnije od starijih ovaca i ovnova i krupnijih pasmina (npr. solčavsko jezerska ovca). Zanimljivo iskustvo je da inače pitoma i mirna ovca kod šišanja bude puno nemirnija, a ovce koje su po prirodi nemirnije, kod šišanje se jako smire i puno ih je lakše ošišati! Visokogravidne ovce ne strižemo. Neiskusni šišač nerijetko će povlačiti vunu čime se povećava rizik od ozljeđivanja ovce (posjekotine na koži).

Poželjno je skinuti runo u jednom komadu te svakako izbjegavati posjekotine, navlačenje, udaranje i grube postupke s ovcom. Potreban je profesionalan i blag odnos prema životinji čime smanjujemo mogućnost ozljeđivanja. Kod ručnog šišanja kvaliteta vune je lošija zbog brojnih rezova, dok se električnim škarama povećava nastrig vune jer škare idu ravno do same kože.

Slijed striže po Bowenovoj tehnici šišanja možete vidjeti u foto galeriji. 

Bernarda Dražetić, dipl.ing.agr.
Viši stručni savjetnik za stočarstvo

 

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Savjetodavna služba
Savska cesta 41
(PT Zagrepčanka - Anex)
10000 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr