Problemi teljenja u sustavu krava-tele

27. studenoga 2015.0

Teljenje obično nastupa unutar dva sata nakon što se pokazala amnionska ovojnica („mjehur“).

Tablica: Prosječno trajanje teljenja

 

Trudovi (sati)

Porod (sati)

Junice

2-4

1-2

Krave

1-3

½ -1
 
 Ako je bilo koja od ovih faza spora ili protječe uz komplikacije, govorimo o teškom teljenju ili distociji. Teškoće teljenja češće su kod junica nego kod krava.

Mnogo je faktora koji utječu na teška (incidentna) teljenja. Neki od njih  su: laktacija po redu (prvotelke se teže tele nego višetelke), spol teleta (muška telad je veća i njihovo rađanje je teže u odnosu na žensku telad),  porodna masa teleta (veća masa – teže teljenje), dužina graviditeta (duže nošenje – teže teljenje),  masa krave i pasmina oca. Disproporcija između majke i teleta najčešći je razlog teških teljenja. Selekcijskim radom i iskustvom stočara  za odgovarajuća geografska područja u zemlji, odabiru se bikovi očeve pasmine koji će u odnosu na materinsku osnovu odgovarajućih područja biti najbolji.

U sustavu krava-tele bitno je da se krave tele same ili uz minimalnu asistenciju čovjeka. Pri odluci o izboru terminalne pasmine potrebno je uzeti u obzir utjecaj terminalne pasmine na tijek teljenja. Obično pasmine s laganim teljenjima imaju mali kapacitet rasta i manji kapacitet za proizvodnju mesa, a loj brže nakupljaju.

Tablica: Lakoća teljenja kod pojedinih čistih pasmina

Pasmina

Normalan porod (%)

Težak porod (%)

Pomoć kod teljenja (%)

Aberdee Angus

99,0

1,0

0

Blonde d‘Aquitalne

92,9

5,2

1,9

Charolais

91,6

5,4

3,0

Simentalac

94,9

4,4

0,7

Hereford

99,0

1,0

0

Limousin

98,3

1,4

0,3

Salers

98,7

0,9

0,4

Izvor: http://www.fleckvieh.de/Pdf%20Dateien/TabelleFleisch03e.pdf 11.2.2012.

Brojnost teških teljenja raste porastom tovne kondicije junica i krava. Nagomilavanje loja oko zdjeličnog kanala smanjuje prohodnost plodu. Također deponiranjem intermuskularne i intramuskularne masti smanjuje se mišićna moć za istiskivanje teleta u vrijeme teljenja.

Ukoliko je pri teljenju potrebna asistencija, kao što je to slučaj s velikom teladi, preporuča se pridržavati slijedećeg postupka: oprati ruke i koristiti duge rukavice, upotrijebiti ovlaživač, otvoriti grlić maternice, namjestiti tele i postaviti dezinficirane konopce te vući prema dolje i natrag u vrijeme truda. Ne dogodi li se teljenje unutar pola, sata treba potražiti pomoć veterinara.

Velika je uloga selekcije na tok teljenja. S tog gledišta moramo odabirati krave koje se lakše tele i sjeme bikova s potvrđenim laganim teljenjima, ako koristimo umjetno osjemenjivanje. Sa sjemenom bikova koji daju teška teljenja ne smijemo osjemenjivati junice, mlade i sitnije krave. Na taj ćemo način smanjiti gospodarsku štetu uzrokovanu teškim teljenjima.

Testiranje bikova na težinu teljenja uzgajivačima pruža dragocjene informacije. U osnovi se razlikuju  četiri stupnja težine teljenja: laka, normalna, teška (carski rez) i s mrtvo rođenom teladi (embriotomija).

Primjer relativnih uzgojnih vrijednosti za lakoću teljenja. Prema pateralnoj komponenti Kp (lakoća teljenja direktno po ocu): bik s lakim teljenjima (lijevo) uzgojne vrijednosti 129 (99%) i bik s teškim teljenjima uzgojne vrijednosti 78 (98%) (desno).  Materalna komponenta Km (govori s kakvom se lakoćom tele plotkinje potomci promatranog bika), dugoročno gledajući, važnija je od pateralne.

Ivan Jukić, dipl. ing. agr.
viši stručni savjetnik (stočarstvo)

Pripremi za ispis