Savjet, Stočarstvo

Pokazalo se da ovce i koze relativno dobro podnose visoke temperature. Ostrižene ovce podnose temperaturu i do 30°C u hladu, a do 22°C na suncu. Navedene temperature daleko su ispod ljetnih, te od optimalnih koje se kreću od 22 – 26° u hladu za ostrižene ovce. Ove godine temperature su dosezale i vrijednosti iznad 40°C u hladu i premašivale su višegodišnje prosjeke, a u kombinaciji s relativnom vlažnošću zraka, temperaturno – humidni indeks dosezao je vrijednosti koje spadaju u područje visokog stresa. Kako stočari ovog područja drže ovce i koze u vrlo ekstenzivnim uvjetima, iznimno visoke dnevne i noćne temperature zadavale su probleme stočarima.

Ranojutarnje napasivanje stada zbog vrućina je moralo biti skraćeno, a utjecaj visokih temperatura smanjio je ješnost stoke. Škrta i usahla trava nije bila dostatna za zadovoljenje hranidbenih potreba životinja, koje su se vraćale s paše uglavnom gladne u svoje nastambe.

Nastambe u koje se životinje smještaju uglavnom su improvizirani objekti nedovoljno dobri da osiguraju kvalitetan smještaj. Najčešće su to preniski objekti bez dovoljno svijetlih otvora kojima bi se moglo osigurati mogućnost prozračivanja, s nedovoljnom kvadraturom podne površine za pojedino grlo.

U takvim uvjetima razvijaju se štetni plinovi, uglavnom amonijak, pa se javlja poremećeno disanje, životinje nevoljko uzimaju ponuđenu im hranu i uglavnom neveselo leže. Voda se uglavnom daje iz kanti pa dolazi do prolijevanja dijela vode i vlaženja stelje čime se stvaraju uvjeti za razvoj bolesti ili je  voda dijelom zagađena izmetom pa je stoka nerado pije.

Posljedice ovakvih temperaturnih uvjeta očituju se u nedovoljnom prirastu mladih grla, gubitku težine kod starijih grla, a povećani broj uginuća je vrlo česta pojava. Osim u direktnim gubitcima u brojnom stanju, zatim u rastu i razvoju mladih životinja, gubitci se očituju u kašnjenju pripusta za rasplodne životinje te nedovoljnoj plodnosti s pojavom većeg broja jalovih ovaca i koza. Kod grla koja su ostavljena za tov, neuhranjenost i koščatost životinja odaje nedostatak hrane a time i slabog prirasta, te ih je onda vrlo teško prodati ovdašnjim mesarima i za njih dobiti dobru cijenu.

U takvim stresnim uvjetima za ublažavanje stanja  nužno bi bilo osigurati:

• zaštitu od direktnog utjecaja sunca (nadstrešnica)
• stalno provjetravanje objekta otvaranjem svih dostupnih otvora
• mogućnost boravka životinja u ispustu  uz stalnu dostupnost svježe vode (najbolje automatske pojilice)
• onemogućiti prolijevanje vode po stelji čime se povećava razvoj mikroorganizama i temperaturno – humidnog indexa
• u hranidbu uvesti svježu zelenu travu, kvalitetno sijeno po volji uz dodatak smjese za nadohranu
• mineralne soli za lizanje trebale bi biti stalno na raspolaganju životinjama.

Žarko Lovrinov, dipl. ing. agr.
stručni suradnik