Savjet, Stočarstvo

Za stelju se mogu koristiti razni materijali poput slame, sijena loše kvalitete, sjeckane kukuruzovine, piljevine, drvenih strugotina, pijeska i slično. Za dobru se prostirku traži da bude što dulje suha i da ima mogućnost brzog vezivanja vlage. Poželjno je da se prostirka prilagođava konturama životinje za vrijeme ležanja. Higijenski gledano, prostirka bi trebala sadržavati što manje mikroorganizama, posebno bakterija. Za vrijeme ležanja bakterije iz prostirke prodiru kroz vrh sise u sisni kanal gdje mogu prouzročiti upale. Što je materijal  za prostirku usitnjeniji, to će sadržavati veći broj bakterija, osobito kod povećane vlage. Piljevina hrasta i bora sadrži tvari antibakterijskog djelovanja. Za prostirku je bolje koristiti piljevinu mekog drveta (borovina, jelovina, vrba, topola) u odnosu na piljevinu tvrdog drveta (hrast, bukva) koja može prouzročiti ozljede. Stelji se može dodavati usitnjeni kalcijev karbonat (vapno) finoće mljevenja ispod 0,09 mm. Vapno ima veliku sposobnost vezanja vlage. Miješanjem vapnenastih materijala sa steljom podiže se pH – vrijednost prostirke i na taj način usporava razvoj bakterija. Da bi uspješno spriječili razvoj bakterija, pH-vrijednost se mora podići iznad 10.

Slama je najprihvatljiviji materijal za prostirku.

Od svih materijala, kao „klasični“ materijal za prostirku, najprihvatljivija je slama. Slama odlično upija vlagu i čuva toplinu ispod ležećih životinja. Jedan kilogram slame može upiti 3 – 4 kg vlage. Prema ispitivanjima „Beloruskog naučnog instituta stočarstva“, kilogram usitnjene slame može upiti oko 3,98 kg vode, kilogram prešane slame oko 3,23 kg vode a slama u rasutom stanju može apsorbirati oko 2,2 kg vode po kilogramu. Slama ozimih žitarica ima veću moć upijanja od slame jarih žitarica. Osim vode, slama ima svojstvo upijanja emisionih štetnih plinova, poput amonijaka i sumporovodika.

Tablica: Sposobnost upijanja vlage pojedinih vrsta stelje u odnosu na % vlastite mase

Tablica: Prosječna specifična težina pojedinih materijala za stelju

Optimalno je po kravi dnevno trošiti  8 – 10 kg slame

Što je prostirka deblja, toplina ležaja se duže čuva. Na dubljoj stelji produktivnost je veća. Optimalno je zimi omogućiti 8 kg slame po grlu dnevno.

Potrebne dnevne količine slame po grlu s obzirom na sistem držanja. (Izvor: Kostengünstige Ställe, Ländlisches Fortbildungsinstitut)

Ivan Jukić, dipl. ing. agr.
viši stručni savjetnik