Savjet, Stočarstvo

Uz opremu za grijanje, hlađenje, hranjenje i napajanje brojlera ventilacijska oprema predstavlja posebno bitan dio upravljanja kompletnim menađmentom farme za tov peradi.

I dok se u prošlosti koristila prirodna ventilacija koja je bila učinkovita samo u slučajevima male gustoće naseljenosti objekta i u slučajevima kada su vanjski uvjeti slični onima kakve želimo u objektu danas se koriste električni sustavi ventilacije koji koriste negativan pritisak (podtlak). U praksi to znači da ventilatori koji mogu biti smješteni na različitim dijelovima objekta izvlače zrak prema van stvarajući unutar farme vakuum (podtlak) pa zrak u takvim uvjetima ulazi u objekt kroz otvore koji su smješteni uzduž zida.

Takav način ventilacije koji koristi podtlak omogućuje jednakomjerni ulaz zraka u objekt kroz otvore stvarajući na taj način jednolike uvjete u svakom djelu farme.

Kod korištenja ventilacije negativnog pritiska vrlo je važna dobra zabrtvljenost objekta,kako zrak ne bi ulazio oko vrata, pukotina na zidovima i stvarao osjećaj neugode i hladnoće kod peradi .Test zatvorenosti objekta sastoji se u uključivanju jednog ventilatora promjera 122 cm dok su svi ulazi i vrata zabrtvljeni. U tom trenutku očita se podtlak u objektu koji bi trebao biti barem 37,5Kpa a u novim objektima i do 50 Pa.

NAČINI RADA VENTILACIJE NEGATIVNOG PRITISKA

1.Minimalna ventilacija

Ovaj način ventilacije radi pri većem statičkom pritisku (vakuumu), obično između 17,5 i 30 Pa, te radi uz pomoć mjerača vremena (tajmer). Koristi se u trenutku hladnijeg vremena i kada je perad mala te nije potrebno jače provjetravanje kako bi se postigli idealni temperaturno – vlažni uvjeti unutar objekta. Svrha minimalne ventilacije je da u objekt uđe dovoljna količina svježeg zraka te da se iz objekta izvuče amonijak i suvišna vlaga bez pothlađivanja pilića i pretjeranog utroška energije za grijanje farme. Kod ovog režima rada ventilacije posebno je bitno da hladni zrak ulazi dovoljno velikom brzinom u objekt, da se pomiješa sa toplim zrakom unutar objekta ali iznad jata peradi kako ne bi pao na same piliće i na taj ih način hladio. Ovaj način ventilacije koristi uglavnom dva do šest ventilatora promjera 91 cm smještenih ili na krovu ili na zidovima farme te ulaze zraka uzduž objekta koji se kompjutorski otvaraju i zatvaraju. Kod proračuna potrebnog protoka zraka broj i veličina otvora za ulaz zraka moraju biti usklađeni s kapacitetom korištenih ventilatora.

2.Tranzicijska ventilacija

Prijelaz rada s minimalne na tranzicijsku ventilaciju zapravo je prijelaz s ventilacije koja radi na mjerač vremena na onu kojom upravlja temperatura, bez obzira na postav ventilatora i ulaz zraka. To znači da svaki put kad se senzori temperature uključe minimalna ventilacija radi u tranzicijskom načinu rada. Kada potreba za odvođenjem veće količine topline zahtijeva veću brzinu izmjene zraka nego što to minimalna ventilacija može zadovoljiti, mogu se koristiti tunelski ventilatori koji će kroz ulaze na rubovima objekta unijeti veće količine zraka u objekt. Kao i kod minimalne ventilacije kapacitet ventilatora mora biti u ravnoteži s površinom otvora za ulaz zraka koji se automatski otvaraju i zatvaraju ovisno o statičkom pritisku.

2.Tunelska ventilacija

Osnovni princip i svrha tunelske ventilacije je pokretanje velike količine zraka iznad peradi ostvarujući pri tome maksimalno uklanjanje topline i efekt hlađenja vjetrom. Ovaj način ventilacije koristi se za toplog vremena i u toplijim područjima te tamo gdje se perad uzgaja do većih težina( 2-3 kg). Da bi se ostvario efekt hlađenja peradi tunelskom ventilacijom potrebna je strujanje zraka od barem 2,5m/s. Ovakav sustav ventilacije i brzina strujanja zraka može smanjiti osjećaj topline kod peradi za 5-7 °C. Sa tunelskom ventilacijom treba biti oprezan u smislu njezinog korištenja kod mlade peradi pa se tako ne preporučuje njezino uključivanje do 30 dana starosti kako se perad ne bi prehladila. Bitna je imati na umu da se „efektivna temperatura„ kod rada tunelske ventilacije može samo procijeniti a nikako ne očitati te je iskustvo samog uzgajivača i ponašanje peradi glavni indikator o korištenju tog tipa ventilacije. Kad se tunelska ventilacija primjenjuje kao jedini način rashlađivanja peradi efekt hlađenja se smanjuje pri temperaturama iznad 32 °C dok iznad 38 °C zrak grije perad umjesto da ih hladi.