Savjet, Stočarstvo

Bolest plavog jezika je virusna, akutna, nekontagiozna, sezonska zarazna bolest ovaca, koza, goveda i divljih preživača, a prenose je insekti. Klinička slika bolesti najjače je izražena kod ovaca, dok kod goveda i koza najčešće nastaje skrivena infekcija bez vidljivih kliničkih simptoma. Od bolesti plavog jezika ljudi ne obolijevaju. Bolest se suzbija jer nanosi velike ekonomske štete stočarskoj proizvodnji koje se očituju uginućima, gubitkom tjelesne težine, smanjenom proizvodnjom.

Uzročnik bolesti plavog jezika je virus. Izvori zaraze su bolesne životinje i one koje su preboljele bolest, jer izlučivanje uzročnika bolesti traje i do 30 dana nakon kliničkog ozdravljenja. Bolest prenose sitni komarci iz roda Culicoides. Bolest se češće javlja u vlažno godišnje doba kada su uvjeti za razmnožavanje komaraca kao prijenosnika bolesti najpovoljniji.

Natečeni jezik – poprima plavkastu boju i ne stane u usnu šupljinu

Upaljeni krunski rub papka

Klinički znakovi bolesti – inkubacija traje do 7 dana. U akutnom tijeku prvi znak bolesti je jako povišena temperatura (41 do 42 ^oC) koja prosječno traje 6-7 dana, a može trajati i od 2 do 11 dana. Visoka temperatura katkad može biti vrlo blaga ili posve izostane, iako životinja ima ostale tipične simptome. Drugog ili trećeg dana povišene temperature zacrveni se sluznica nosa i usta, ovca pojačano slini, a od mljackanja se stvara pjena. Na početku bolesti iz nosa se cijedi prozirna tekućina, koja se kasnije zamuti, postaje gnojna, a može sadržavati i krv. Kada se taj iscjedak iz nosa sasuši nastaje krasta. U težim slučajevima jezik otekne, viri iz usta i tamnoplave je boje, po čemu je bolest i dobila ime (eng. blue tongue – plavi jezik). Po sluznici usta nalaze se rane koje krvare, pa slina može biti crvenkasta. Iz usta se osjeća neugodan zadah. U bolesne ovce može se javiti pojačano suzenje, zažarenost očnih sluznica, otok kapaka. Životinja je snuždena, ne jede, zbog naslaga krasta u nosu otežano diše. Može se javiti i krvavi proljev što je loš prognostički znak. Kad bolest dosegne vrhunac, ili pri kraju bolesti javljaju se promjene na papcima, kruna postaje crvena, a papak topao i bolan, pa se ovca zbog toga neradi kreće, većinom leži ili stoji zgrbljenih leđa, ili pokušava hodati na koljenima. U tijeku bolesti javljaju se otekline po licu i na čeljusti, koje se mogu proširiti i na vrat. Vuna slabije raste i otpada u pramenovima. Često se javlja paraliza jednjaka zbog čega ovca pri pokušaju pijenja povraća vodu, može se zagrcnuti, te dobije tešku upalu pluća od koje ugiba. Bolesna ovca slabi, mršavi. Smrtnost od bolesti iznosi 2-30 %.

Liječenje – budući se radi o virusnoj bolesti lijeka nema.

Preventiva – preventivno cijepljenje ugroženih životinja je primarna preventivna mjera, pri čemu se cjepivo daje ovcama starijim od 3 mjeseca otprilike 4 tjedna prije kišne sezone. Bitna je preventivna mjera, kada se bolest već pojavi da se sve bolesne životinje neškodljivo uklone i da se provede temeljita dezinfekcija nastambe. Važna preventivna mjera je zabrana uvoza sjemena ovnova iz zemalja gdje se pojavljuje bolest plavog jezika. Važna preventivna mjera je i držanje životinja u štali kako bi se spriječio kontakt životinje i prijenosnika bolesti (komaraca). Potrebno je provoditi mjere kojima bi se razvoj ličinki komaraca sveo na najmanju moguću mjeru, kao npr. ukloniti vodu iz svih predmeta u dvorištima, zatrpati mjesta na kojima bi se mogla zadržavati kišnica itd.

Korištena literatura:

Virusne bolesti životinja (S. Cvetnić)

Preventiva i kontrola bolesti plavog jezika (Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, 2002.g.)