Savjet, Stočarstvo

Bolest Aujeszkoga poznata je još pod nazivom lažna bjesnoća ili zarazna bulbarna paraliza. Bolest Aujeszkoga akutna je virusna zarazna bolest mnogih domaćih i divljih životinja. Bolest karakteriziraju brzi tijek, živčani poremećaji i jaki svrbež u svih vrsta životinja, osim u svinja. Bolest se najčešće pojavljuje upravo u svinja, i to znakovima pobačaja bređih krmača i pomora male prasadi, dok je smrtnost u odraslih svinja mala, oko 5 %. Uzročnik bolesti je virus iz skupine herpes-virusa.

Izvori zaraze su bolesne životinje i njihove izlučevine – slina i nosni iscjedak. Budući da bolesne životinje ne mogu gutati slinu koja sadrži obilje virusa, slina se cijedi iz usta pa se njome vrlo lako zaraze druge životinje, naročito u stajama u kojima su smještene različite vrste stoke. Izvori bolesti su, nadalje, svinje kliconoše i štakori. Štakori su rezervoar infekcije, a viruse izlučuju mokraćom.

Bolest se širi ako bolesne životinje borave sa zdravima u istom prostoru, preko sline i nosnog iscjetka, kojima su zagađene hrana i voda. U zdravi uzgoj bolest se unosi dovođenjem svinja kliconoša, ali je mogu unijeti i štakori. Kod svinja se virus u pravilu prenosi peroralno ili respiratornim putem. Inficirane krmače izlučuju virus mlijekom, pa se odojci mogu zaraziti na taj način. Moguća je i intrauterina (transplacentarna) infekcija pa prasad brzo po porodu i ugine.

Za bolest Aujeszkoga karakteristično je što postoji dobna prijemljivost za nastanak bolesti. Naime, mlađe životinje lakše i češće obolijevaju, znakovi su u mladih životinja jači, a bolest je teža i naglija. Smrtnost kod mlade prasadi doseže 100 % tijekom prva 2 tjedna starosti. Od ove bolesti, osim svinja, obolijevaju još goveda, mesojedi (pas i mačka), ovce, koze, kopitari.

Simptomi – inkubacija traje 1 do 6, katkada 10 dana. Kod svinja tijek i težina bolesti ovise o dobi životinje. Prasad u dobi od 10 dana jako je osjetljiva na virus. Većinom oboli pod slikom akutne septikemije koju prati drhtanje mišića i potpun gubitak glasa. Kod starije prasadi od 11 dana do 4 mjeseca bolest počinje pospanošću, životinje se sakrivaju od svjetla zavlačenjem u stelju ili u tamne kutove. Ubrzo se javljaju živčani poremećaji, drhtanje mišića s grčevima, najprije pojedinih skupina mišića, kasnije cjelokupne muskulature. Prasad se zanosi u hodu i zauzima neuobičajene položaje u ležanju, pokatkad sjede poput psa i vrte se na mjestu ili u kretanju nalijeću na zapreke. Zbog paralize glasnica životinje se ne glasaju, zbog smetnji u gutanju iz usta im se cijedi pjenušavi iscjedak. Kod prasadi na sisi bolest može smrtno završiti za 12-36 sati. U skupinama svinja koje su prvi put došle u kontakt s virusom, smrtnost može iznositi 90-95 %, dok u uzgojima gdje se bolest pojavljuje povremeno, morbiditet i letalitet su niski (2,5 %). Kod svinja starijih od 4 mjeseca bolest je općenito blage prirode, a znakovi su kašalj, otežano disanje, iscjedak iz nosa, temperatura u granicama normale, ali može biti i povišena. Kod bređih krmača čest je pobačaj i prasenje mrtvih, debilnih i za život nesposobnih praščića. Kod tovljenika izražena je paraliza glasnica, zbog paralize stražnjeg kraja sjede poput psa, otežano dišu ispružene glave. Letalitet kod odraslih svinja je nizak, oko  5 %, a do uginuća dolazi većinom zbog sekundarnih bakterijskih infekcija. Svrbeža, karakterističnog za druge životinjske vrste, kod svinja obično nema.

Bolest Aujeszkoga može nanijeti velike gospodarske štete, uzrokujući znatan pomor prasadi. Osim te izravne štete u svinjogojstvima koja su trajno zaražena, štete nastaju i zbog zaostajanja u rastu starije prasadi i tovljenika. Bređe krmače pobacuju ili prase mrtve ili za život nesposobne praščiće. Kod ostalih životinjskih vrsta štete su izravne, jer sve oboljele životinje uginu.

Liječenje – liječenje bolesti se ne provodi.

Preventiva – potrebno je izvršiti dezinfekciju prostora u kojima su boravile bolesne svinje. Istodobno treba oko farmi i uzgajališta životinja uništavati štakore i miševe.