Savjet, Stočarstvo

U organizaciji Ministarstva poljoprivrede i TAIEX-a, a na inicijativu Udruge uzgajivača crne slavonske svinje Slavonije, Baranje i Zapadnog Srijema „ Fajferica“ u Zagrebu je 14.10.2013. godine održana jednodnevna radionica o primjeni biosigurnosnih mjera u svinjogojskoj proizvodnji.

Radionicu je vodio dr. sc. Vladimir Margeta. Gosti predavači bili su uvaženi stručnjaci iz domene veterine Marco Sensi i Pasqale Simonetti iz Italije, Gottfrid Schoder iz Austrije, Magdalena Jacobson iz Švedske i Balazs Toth iz Velike Britanije. Edukaciji su prisustvovali uzgajivači autohtonih pasmina, veterinari i agronomi iz MP, HPA i PSS.

U provođenju  biosigurnosnih  mjera  veoma  je važno proizvesti  zdravstveno ispravnu i kvalitetnu hranu, a za što su prvenstveno odgovorni proizvođač, koji moraju voditi evidenciju o hrani od polja do stola, uvažavajući analizu rizika i dobrobiti životinja unutar zajednice. Pridržavajući se zakona o dobrobiti životinja proizvod  mora biti siguran, a on započinje  na našim farmama. Konstatacija je da bolji životni uvjeti daju bolji prihod, dok patogeni, bakterije, virusi i paraziti utječu na negativni prihod poljoprivrednika. Uz sve to treba voditi brigu da nam na farmu ne stignu respiratorni problemi te klasična svinjska kuga, afrička svinjska kuga, koja može doći zrakom, pticama, glodavcima, muhama, komarcima, a može se prenijeti i dolaskom samih radnika i veterinara. Treba voditi brigu i o stelji, opremi, vodi i hrani.

Biosigurnosne  mjere naše su životno osiguranje, a zavise o rizicima i prevenciji

Rizici ovise o lokaciji farme, blizini prometnica i drugih farmi, klimi, nekontroliranom kretanju posjetitelja, hrani. Korištenje napoja u hranidbi svinja je zabranjeno.

Prevencija  je bolja od liječenja. Biološka  sigurnost ovisi o gustoći svinja u okolišu te kvaliteti samih objekata na farmi. Što je farma izoliranija to je sigurnija. Važno je imati kvalitetno ograđenu farmu. Prevencija zaraza  svinjskom kugom ide unutar  300 metara. Važna je  kontrola nad pticama i glodavcima, upravljanje zakržljalim svinjama i izdvajanje u obore za liječenje. Mora se poštivati propisano zbrinjavanje lešina i dezinfekcija kamiona koji prevoze lešine.

Za uzgoj i držanje svinja na otvorenom važna mjera je  rotacija unutar objekata (vezano uz  patogene viruse), „sve unutra, sve van“, sa obavezom 5 dana odmora objekta. Obaveza je bilježiti sve podatke na farmi tjedno, a i provoditi HACCAP mjere.

Iskustva iz Austrije o uzgoju svinja na otvorenom

U Austriji je 2011.g. bilo 2,87 mil. svinja sa godišnjem smanjenjem od 3%,  260.000 krmača, 5.800 nerastova na 28.000 gospodarstava. Farme u prosjeku imaju 40-60 svinja, 200-400 tovljenika, 50% u zatvorenom sustavu i 7 % organski uzgoj. Zdravstveni sustav organiziran je na modernom sustavu upravljanja bolestima sa elektroničkim umrežavanjem. Vlasnik  ima veliku odgovornost u zaštiti svinja na gospodarstvu. Kako u Austriji postoje 9 lokalnih komora, na farmi se od 1-4 puta godišnje vrši kontrolni pregleda od strane veterinara. Farmer plaća po posjetu inspekciju (npr. za 17 svinja na farmi 3 puta godišnje  260 Eura). Edukacija je obavezna za sve uzgajivače 4 sata u 4 godine, a za veterinare 30 sati. Promoviraju se dijagnostičke mjera i certifikacija farmi slobodnih od bolesti. Vlasnici su odgovorni za provedbu mjera vezano uz progresivni atrofički rinitis, ekto i endo parazite, PRS-a, vrbanac i dr. Važno je provoditi unutarnje biosigurnosne mjere i držati se optimalnih uvjeta klime. Objekti  trebaju biti čisti, dezinficirani, a najbolja dezinfekcija sprovodi se kada ide sve unutra – sve van. Poštuje se izdvajanje bolesnih životinja, kontrola glodavaca i muha. Nastoji se rano otkriti bolesne životine. Primjenjuje se karantena 5-6 tjedana. Prevencija je bolja i jeftinija od liječenja.

Vladimir Margeta osvrnuo se na status držanja svinja na otvorenom uz primjenu biosigurnonih mjera. Iskustva u RH baziraju se na vrlo dugoj tradiciji držanja svinja na otvorenom (Turopoljska i Fajferica) uz dobru otpornost na bolesti. 1995.g. U RH je bilo 400.000 svinja, a 2013. godine ima ih ispod 100.000. Vrlo vruća ljeta i ekstremno hladne zime, daju nam mogućnost odabira uzgoja, koji idu u oba smjera ( zatvorenim i otvorenim sustavima).

Magdalena Jacobson iz Švedske, veterinarka i predavač na veterinarskom  sveučilištu dala je kratki osvrt na svinjogojsku proizvodnju. Proizvode ukupno 2,8 mil. svinja godišnje. Imaju udruženje KRAV koje se bavi  ekološkim uzgojem. Prvo su krenuli sa povrćem, a zatim sa ekološkim uzgojem svinja na 24 gospodarstva sa ukupno 31.260 tovljenika. U integriranoj proizvodnji obaveza je 4-mjesečnog držanja svinja na otvorenom sa pristupom ispustima. Svake 4 godine vrši se rotacija na pašnjacima. Uzgoj se vrši u oborima od betona na otvorenom, odjeljci su odvojeni strujom, 50% hrane treba proizvesti na farmi (soja se kupuje). Slijedivost se bilježi prvenstveno koliko se hrane potroši. Imaju automatske hranilice na otvorenom, u prasilištu borave 14 dana, zatim idu u zajedničke boksove sa suhom steljom sa dovoljno dnevnog svjetla i gdje se drže do 7 tjedana sa krmačama na sisi, zatim krmače odvajaju, a prasad ostaje u istom ambijentu. Karantena 3 tjedna. Poželjna  je kupovina sa certificiranih farmi. Remontira se 20% krmača godišnje, ako se počinje sa novim stadom onda je remont do 40%. Primjenjuje se lokalna anestezija prilikom kastracije. Odsijecanje zubi i nošenje brnjica nije dopušteno. U hranu treba dodavati selen jer ga u prirodi nema. Nije dopuštena profilaksa.

Gottfrid Schoder iz Austrije dodao je da  se manje od 0,5% svinja  drži  na otvorenom na 100-200 farmi  i  to za osobne potrebe. Ispusti moraju biti betonirani i zaštićeni od sunca i kiše. Smjernice držanja svinja po 1 ha / 6 krmača / 14 tovljenika / 74 praseta, dvostruke ograde uz ogradu pod naponom, sa suhom steljom, poželjno kaljužanje, dovoljno vode na suhim pašnjacima, a kada se objekt očisti 5 dana mora biti prazan. 

Pasqule Simonetti  iz Italije veterinar jei radi u Ministarstvu zdravlja. Naglasio je da farmeri i veterinari rade u istom smjeru. Ključ uspjeha je rana detekcija i spremnost na brzi odgovor, koji se odnosi na Direktiva 2008/71 EC, a procesi ispitivanja idu u nacionalnu bazu podatak. Nadzor – oko koje pažljivo gleda. Pasivno promatranje, vlasnici krda moraju dojavljivati promjene veterinarima, a aktivan program provode svi ljudi veterinarske struke i u službi veterine.

Ankica Labrović iz Ministarstva poljoprivrede RH odjela za veterinarstvo osvrnula se na važnost:

1. Registracije barem i jedne svine,
2. Broja posjednika-veterinarski pregled gospodarstva,
3. Biosigurnost korištenje lijekova, hrane,
4. Registar svinja na gospodarstvu, biosigurnosne mjere, svinje na otvorenom treba držati u kontroliranim uvjetima, svako uginuće svinja treba dojaviti i ono je besplatno.

Magdalena Jacobson iz Švedske kaže da nazimad treba biti bar 3 tjedna u karanteni, a uzorkovanje  je prije odlaska iz karantene. Posjetiteljima nije dozvoljen ulaz na farmu bez čistog para čizama i odjeće te obaveznog vođenje evidencije o ulazu ljudi na farmu kao i vodoinstalatera, električara, veterinara i dr.

Pasquale Simonetti kao odgovor na držanje svinja na otvorenom kaže dasvinje u slobodnom uzgoju  mogu utjecati na primarnu zarazu. Stoga zarazu održavamo u kućnim uzgojima na malim gospodarstvima. Provodi se Nacionalni plan za hitna stanja gdje je sustav naknada uzgajateljima brz i pošten. Treba surađivati sa susjednim zemljama i ne uništiti proizvodnju. Važnost je i da zapovjedne linije budu  kratke.

Balash Toth iz Velike Britanije započinje svoje predavanje sa tezom: UZGOJ JE PROFESIJA NADE.

Najveći proizvođači svinja na otvorenom nalaze se u Velikoj Britaniji, sa 40 % vrhunskog proizvoda dobre kvalitete. Stručnjak treba ovladati osnovama i biti objektivan. Za sve nam treba povjerenje i pomoć svinjogojske organizacije. Treba  voditi i čuvati evidenciju. Zbog toga je važan partnerski odnos, koji nam služi kod procjena rizika na bolesti. Organizacija ADAS bavi se istraživanjem na usjevima, bilju i stoci, dok Vlada radi na međunarodnim rizicima. Veterinari provode savjete i o biosigurnosti. Jedinstveni zakon o životinjama vezan je uz dobrobit životinja, javno zdravstvo i vladu. AHVLA je regionalna organizacija prioriteta. VENDU je poveznica između vlade i svinjogojske industrije, a Defra je vijeće za zdravlje životinja i dobrobiti životinja. Važno je napomenuti da treba spriječiti ubijanja svinja, odnosno  zadržavanje svinja ako su sigurnosne mjere zadovoljavajuće.

Budući da smo članica EU i za nas važe slijedeći propisi o Biosigurnosnim mjerama u svinjogojstvu. Za biosigurnost odgovoran je uzgajivač. Uzgajivači trebaju voditi Registar svinja na gospodarstvu i to kronološki. Moraju čuvati svu evidenciju najmanje 3 godine od napuštanja i posljednje svinje sa gospodarstva, bilježiti liječenja životinja, svako sumnjivo stanje trebaju dojaviti veterinaru. Uvođenjem novih životinja u stada omogućiti karantenu u zasebnom (odvojenom) objektu. Ne dozvoliti pristup stranim ljudima na farmu. Voditi brigu o dezinfekciji kako ljudi tako opreme i vozila. Hrana treba biti primjereno uskladištena i nabavljena iz sigurnih i kontroliranih uvjeta proizvodnje. Osigurati redovitu dezinfekciju i deratizaciju na gospodarstvu. Održavati ograde i objekte u dobrom stanju primjereno svinjogojskoj proizvodnji.

I na kraju svaka zemlja može urediti kako će kontrolirati biosigurnosne mjere. Na nama je da se kao organizirani  uzgajivači zajedno sa strukom, veterinarima i Vladom  odredimo što su nam ciljevi i prioriteti.