Ratarstvo, Savjet

Budući da je vrijeme radova za pripremu tla za šećernu repu, trebala bi se obratiti pozornost da se šećerna repa na istu površinu ne bi trebala sijati četiri do pet godina. Ponovljenom sjetvom na istu površinu moglo bi doći do jačeg napada štetnika i bolesti, što bi moglo znatno smanjiti prinos i kvalitetu navedene kulture.  Kao predusjev preporučuju se žitarice i leguminoze. Treba biti oprezan i s kukuruzom kao predusjevom, i to naročito zbog toga što mogu rezidualno djelovati herbicidi (triazini). Osim toga, i ostaci kukuruzne stabljike i korijenja otežavaju sjetvu preciznim sijačicama.

Za postizanje visokih prinosa i dobre kvalitete šećerna repa traži kvalitetnu osnovnu obradu tla, kao i pripremu za sjetvu. Osobina je repe da se razvija s cijelim razmjerno velikim korijenom u tlu. Da bi se razvoj i prodiranje glavnog korijena nesmetano mogao odvijati potrebno je biljci osigurati duboko i propusno tlo. Takvo tlo mora se osigurati pomoću osnovne obrade tla, koja se sastoji od obrade strništa od 12 – 15 cm, plitko oranje od 18 – 22 cm  i duboko oranje  35 – 40 cm uz dodatak mineralnih i organskih gnojiva , najkasnije do početka jačeg mraza.

Za pravilnu gnojidbu trebalo bi napraviti kemijsku analizu tla i prema opskrbljenosti tla hranivima obaviti gnojidbu. Na plodnim srednje teškim i teškim tlima ukupna količina kalija i fosfora dodaje se u jesen, a na manje plodnim i lakim tlima poželjno je ostaviti jednu trećinu fosfornih i kalijevih gnojiva za predsjetvenu gnojidbu. Međutim u praksi često se gnoji sa 500 – 600 kg NPK 6-18-36, što nije poželjno, jer se na nekim tlima pojedina hraniva dodaju u suvišku, dok drugih hraniva nema dovoljno. Na našim tlima najčešće su tla slabo opskrbljena kalijem, a dobro opskrbljena fosforom, pa prema tome i kalijeva gnojidba treba biti znatno viša od uobičajene ( oko 250 – 350 kg K₂ O kg /ha ).