Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

U usjevima koji još nisu u stadiju svilanja i metličanja, kukuruzna zlatica se intenzivno hrani listovima pa čak progriza mekano vršno lišće kukuruza u nastojanju da dođe do metlice i polena. Jasno vidljive štete na listovima kukuruza zabrinule su brojne proizvođače te mnogi od njih razmišljaju o suzbijanju kornjaša kukuruzne zlatice primjenom insekticida.

Odrasle zlatice se od početka srpnja hrane na biljkama kukuruza te su zbog njihove velike brojnosti vidljive štete na listovima i svili kukuruza. Smatra se da više od 20 kukuruznih zlatica po klipu može napraviti značajnu štetu i umanjiti prinos, osobito kada je svila pojedena prije oplodnje. No nikako ne smijemo zaboraviti da glavnu štetu čine ličinke zlatice na korijenu kukuruza koje su u Podravini znale umanjiti prinos i za više od 50%. Ličinke se hrane korijenom kukuruza, a kukuruz zbog oštećenog korijena gubi čvrsti oslonac te se uslijed vjetra ili težine klipa ruši na tlo. Kasnije se biljke nastoje ispraviti pa u polju nailazimo na tzv. guščji vrat, jedan od simptoma napada kukuruzne zlatice. Nažalost, korijen kukuruza je već oštećen!

Kukuruzna zlatica tijekom ljeta odlaže jaja u tlo na parcelama kukuruza na kojima se hrani. Jaja prezimljuju u tlu, a narednog proljeća će se iz njih razviti ličinke koje oštećuju korijen kukuruza. Pod težinom klipa ili zbog jakog vjetra dolazi do povijanja stabljike ili potpunog polijeganja kukuruza, a prinos može biti prepolovljen.

Najvažnija mjera kojom nastojimo izbjeći štetu je plodored. Poljoprivrednici koji su sada uočili velik broj zlatica u polju kukuruza, naredne godine na toj parceli ne smiju ponovno posijati kukuruz. Očito je da su klimatski uvjeti pogodovali razvoju štetnika te se on značajno namnožio, ali i monokultura kukuruza je u velikoj mjeri doprinijela nastaloj situaciji. I dok na klimatske prilike ne možemo utjecati, na plodored možemo i moramo.  Iako je kukuruzna zlatica na području sjeverozapadne Hrvatske prisutna već skoro dvadeset godina, pojedini proizvođači još uvijek ne poznaju njen životni ciklus, a i samoj zlatici pridaju premalo važnosti. Ona je važan ekonomski štetnik kukuruza i o njoj treba razmišljati već prilikom odabira parcele za sjetvu kukuruza.

Postavlja se pitanje imali smisla sada suzbijati kukuruznu zlaticu primjenom insekticida.

U Hrvatskoj postoje insekticidi registrirani za suzbijanje odraslih zlatica. Većina ih je iz skupine sintetskih piretroida (Decis 100 EC, Deca 25 EC, Scatto, Rotor super), jedan je na bazi acetamiprida (Mospilan 20 SG) te pripravak Ampligo (kombinacija klorantraniliprola i lambda-cihalotrina). No, kako traktorskim prskalicama učinkovito obaviti prskanje s obzirom na visinu biljaka kukuruza? Bilo je primjera da su pojedinci ručnim prskalicama nastojali tretirati kukuruznu zlaticu, a to je izuzetno opasno za primjenitelja sredstva za zaštitu bilja jer lako može doći do trovanja!

Osim toga, zbog vrlo visoke temperature zraka, a maksimalni će se iznosi u narednim danima penjati i do 37 °C, djelotvornost insekticida na bazi sintetskih piretroida vrlo kratko traje te će i učinkovitost na kukuruznu zlaticu biti smanjena. Vjerojatno će već dan ili dva nakon provedene zaštite u usjev doletjeti nove kukuruzne zlatice kao da suzbijanje nismo ni obavili.

Nije na odmet još jednom ponoviti da je kukuruzna zlatica važan ekonomski štetnik kukuruza i da o njoj treba razmišljati već prilikom odabira parcele za sjetvu kukuruza.

mr. sc. Željkica Oštrkapa-Međurečan
E-mail: Zeljkica.Ostrkapa.Medjurecan@savjetodavna.hr