Ugar – kako ga održavati?

Ugar – kako ga održavati?

Program izravnih plaćanja za razdoblje od 2015. do 2020. godine donosi mnoge novosti.

Jedna od novosti jest da se za potrebe provedbe zelene prakse kao ekološki značajna površina smatra i zemljište na ugaru. Pitanja koja često upućuju poljoprivredni proizvođači  odnose se na agrotehničke mjere koje je dopušteno provoditi na zemljištu navedenom kao ugar u Zahtjevu za plaćanja. Definicija ugara sukladno važećim propisima jest: „Zemljište na ugaru je obradivo zemljište na kojem se ne provodi poljoprivredna proizvodnja, a u slučaju neodržavanja smatra se nepoljoprivrednim zemljištem.“ Za potrebe ekološki značajnih površina (EZP), zemljište na ugaru treba biti u mirovanju tijekom razdoblja od 15. veljače do 15. kolovoza godine u kojoj se podnosi jedinstveni zahtjev. To podrazumijeva da se u navedenom razdoblju ne provodi sjetva ni sadnja na površini deklariranoj kao ugar. Površina na ugaru ne smije zarasti u šikaru i korove, a može se održavati košnjom. Na površinama pod ugarom koje su ekološki značajne površine ne smiju se primjenjivati zaštitna sredstva. Dakle, ugar je obradivo zemljište na kojem se ne proizvodi poljoprivredna kultura niti vrši ispaša, ali koje se održava u stanju pogodnom za ispašu ili obradu, te se može kositi. Iznikli biljni pokrov može se mulchirati, tanjurati, plitko preorati, pokositi… no ne smije se suzbijati herbicidima.

Ugar održavan košnjom
 
Ugar održavan obradom tla

 

Ukoliko je parcela ostavljena na ugaru iz razloga što se na njoj nisu mogle provesti agrotehničke mjere u optimalnom roku, ovaj period kad na njoj nema poljoprivredne proizvodnje, može se iskoristiti za mjere popravka tla i provođenje kalcizacije, humizacije, meliorativnih zahvata (npr. podrivanje) ukoliko za to ima potrebe. Nakon ugara mogu se sijati ozime kulture, ali treba voditi računa o vremenu mirovanja, a to je od 15. veljače do 15. kolovoza godine u kojoj se podnosi jedinstveni zahtjev.

Cilj ovog teksta jest upozoriti na negativne posljedice neodržavanja parcela koje su „zaboravljene“, a u Zahtjevu za potporu prijavljene su kao ugar. Ukoliko se dopusti zarastanje oranice u korov i korov se osjemeni, širi se ne samo na toj, nego i na oranice u blizini. Neodržavana parcela izvor je štetnika (na neobrađivanoj oranici nesmetano se razmnožavaju kukci, glodari,…). Osim toga, korovi su domaćini brojnih biljnih bolesti. Fotografije prikazuju zaraslu parcelu u korove (mračnjak, osjak i divlji sirak).

Mračnjak

 

Osjak

 

Divlji sirak

 

Tijekom brojnih predavanja „savjetodavci“ su tumačili Dobre poljoprivredne i okolišne uvjete (engleska kratica GAEC = Good agricultural and environmental conditions) i Obavezne zahtjeve za upravljanje (engleska kratica SMR  = Statutory management requirements). Na žalost, u praksi vidimo da ima proizvođača koji o tome ne vode računa.

mr. sc. Tatjana Međimurec
Savjetodavna služba

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Savjetodavna služba
Savska cesta 41
(PT Zagrepčanka - Anex)
10000 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr