Ratarstvo, Savjet

Kasno posijani usjevi pšenice (studeni, pa čak i prosinac 2015.), kao i usjevi na terenima na kojima je stagnirala voda, ali i oni posijani na izuzetno laganim tlima i/ili zbijenim tlima narušenih vodo-zračnih odnosa, tek se sada nalaze u fazi busanja.

Pšenica loše kondicije – vanjski čimbenici
Foto: mr. sc. Tatjana Međimurec

Gladni i/ili izmučeni usjevi osjetljiviji su u odnosu na usjeve dobre kondicije. Poljoprivredni proizvođači često, radi nepoznavanja simptoma na biljkama koji su nastali kao posljedica djelovanja nepovoljnih okolišnih čimbenika, posežu za fungicidima kao jedinim rješenjem. Biljne bolesti su prisutne na usjevima, ali postoje znatne razlike među sortama, lokacijama i svim ranije navedenim vanjskim čimbenicima.

Usjevi posijani u optimalnom roku, uz preporučenu agrotehniku u fazi su vlatanja. Dakle, vrijeme je za drugu prihranu ozime pšenice. Kada je obaviti i s koliko dušičnih gnojiva ovisi o posijanoj sorti, pretkulturi (soja i ostale leguminozne vrste ostavljaju u tlu dušik za narednu kulturu), datumu sjetve i vremenskim uvjetima. Vrijeme druge prihrane određuje se isključivo ovisno o  stanju razvijenosti usjeva pšenice, odnosno kad se zametak klasa primjetno odvoji od čvora busanja (oko 2 cm). Količina čistog dušika može biti veća od 55 kg/ha jer više ne postoji opasnost polijeganja. Izuzetno topli prvi dani travnja, i prva količina oborina (tijekom 8. travnja) omogućit će brz rast i razvoj usjeva. Mjere njege: prihrana, zaštita od biljnih bolesti, suzbijanje korova u konačnici jako utječu na prinos i kvalitetu pšenice u žetvi.

Klas pšenice – formiran u vlatanju
Foto: mr. sc. Tatjana Međimurec

Korov je konkurent pšenici za hranu, vodu i svjetlost
Foto: mr. sc. Tatjana Međimurec

Topli dani tijekom ožujka i prvih dana travnja „izmamili su“ kukce koji u usjevima u potrati za hranom. Na usjevima strnih žitarica su primijećeni odrasli oblici leme. Na pojedinim parcelama na listovima strnih žitarica već su uočena i odložena jaja. Ovisno o temperaturama, pojavit će se ličinke. Na pojedinim lokacijama uočene se lisne uši. Pojavu biljnih bolesti i štetnika prate agronomi na terenu, a redovite preporuke kolega stručnjaka za zaštitu bilja o njihovom suzbijanju nalaze se u rubrici Preporuke.

Lisne uši na pšenici
Foto: mr. sc. Tatjana Međimurec

Simptomi bolesti na listovima pšenice
Foto: mr. sc. Tatjana Međimurec

Toplo tlo ponukalo je ratare i na sjetvu kukuruza, soje i suncokreta. O potrebi pomicanja ustaljenih rokova sjetve  svjedoči i aktivnost kukaca koji su u doba kad su se poljoprivrednom proizvodnjom bavili naši djedovi, bili aktivni u svibnju! Na fotografiji vidimo imago hrušta koji se hrani na cvijetu uljane repice (nije štetan).

Hrušt u cvijetu uljane repice
Foto: mr. sc. Tatjana Međimurec

Ratari, obiđite svoje usjeve! Pratite razvoj, poduzmite potrebne agrotehničke mjere u pravo vrijeme. Računica u žetvi bit će različita za svakog poljoprivrednog proizvođača. Iako je Hrvatska površinom mala, uvjeti za poljoprivrednu proizvodnju diljem „Lijepe naše“ značajno su različiti. Savjet potražite kod najbližeg terenskog agronoma.

mr. sc. Tatjana Međimurec
Viša koordinatorica za ratarstvo