Ratarstvo, Savjet

Niske temperature tijekom zime nisu nanijele nikakve štete obzirom je neposredno prije njihove pojave pao snijeg i zaštitio usjeve. Danas su repice dobrih sklopova, u fazi iznimno razvijene rozete i početka perioda intenzivnog porasta. U narednih 20-30 dana očekujemo iznimno povećanje organske tvari i izduživanje biljaka.

No isto tako vrijeme pred početak intenzivnog porasta (fenofaza u kojoj je uljana repica upravo sada) je  vrijeme kada se formiraju komponente budućih prinosa; broj postranih grana, broj komuški i broj zrna po komuški. Biljka će naime stvoriti onoliko začetaka ovih komponenti prinosa koliko trenutno ima na raspolaganju hranjiva u zoni korijena, posebno dušika. Veljača je bila iznad prosječno kišovita što je rezultiralo da se ionako male zalihe toga hranjiva premjeste u dublje slojeve tla nepristupačne trenutno razvijenom korijenu biljaka uljane repice. Isto tako oborine do sada nisu jednostavno dozvolile ulazak strojeva u njive tako da je izostala i vrlo važna prva prihrana uljane repice.

Stanje je danas takvo da imamo razvijene biljke koje pod hitno trebaju dušik.

Naime, uljana repica za prosječan prinos od 3,5 tona po hektaru ima potrebu za 240 kg dušika (N) od čega ipak žetvenim ostacima vraća nazad u tlo i do 130 kg a ostatak iznosi prinosom. Gnojidbu u suvremenoj poljoprivredi utvrđujemo kao razliku između potrebe biljaka za očekivani prinos i stanja hranjiva u tlu dobivenu analizom tla. U praksi kada govorimo o prihrani uljane repice onda generaliziramo kako uljana repica za postizanje prinosa od 3,5 t/ha treba 120-140 kg/ha, odnosno za očekivani prinos od 4-5 tona po hektaru 160-180 kg/ha dušika. Prvu prihranu obavljamo u pravilu pred kretanje vegetacije, u trećoj dekadi veljače, KAN-om u količini od 200-250 kg/ha, a drugu 2-3 tjedna nakon toga (s preporukom da ne zakasnimo) sa 150-200 kg/ha KAN-a. Na taj način stavljamo na raspolaganje biljkama dovoljne količine za stvaranje pretpostavki budućeg visokog prinosa.

Danas, nažalost nismo u mogućnosti na ovakav način preporučiti gnojidbu. S jedne strane imamo razvijene biljke koje obećavaju a s druge nismo u mogućnosti provesti gnojidbu na vrijeme. Svakim zakašnjelim danom utječemo na smanjenje prinosa. Stoga preporučam uzgajivačima uljane repice da pripreme rasipače gnojiva, pripreme KAN i u prvom momentu koje dozvoli vlažnost tla uđu u njive i obave prihranu, dakle iskoriste svaku mogućnost čim prije. Za prihranu treba koristiti dušično gnojivo KAN, ne UREU iz razloga što je dušik u urei u organskom obliku vezan i za transformaciju dušika u biljci pristupačan oblik potrebno je izvjesno vrijeme nakon primjene a vremena nemamo. Dušik u KAN-u je u nitratnom i amonijskom obliku i biljkama odmah pristupačan. Trebalo bi razmisliti i o mogućnost primjene sumpora i bora o kojima naši poljoprivrednici već imaju iskustva.

Ovakvi klimatski ekstremi (veljača s iznadprosječnim količinama oborina) obično za sobom nose i probleme sa neuobičajenom pojavom štetnika, u ovom slučaju repičinog sjajnika, stoga savjetujem proizvođačima da intenzivno počnu obilaziti svoje usjeve repice, servisiraju prskalice i budu pripravni za tretiranje ovoga štetnika koji u proljeće uvijek iznenadi svojom pojavom pa u pravilu zakasnimo dva tri dana sa tretiranjem kada štete već budu evidentne.

Mladen Konjević
Viši stručni savjetnik za ratarstvo