Ratarstvo, Savjet

U Međimurskoj županiji na većini lokaliteta u 2013. godini palo je preko 1100 mm/m², dok je u 2014. godini zabilježeno oko 1300 mm/m². Višegodišnji prosjek padalina u Međimurskoj županiji iznosi nešto manje od 800 mm/m². Zbroj padalina u 2013. i 2014. godini čini praktički sumu prosječnih padalina u tri godine. Stoga su poljoprivredne površine zasićene vodom čije posljedice možemo primijetiti na većini ozimih ratarskih kultura.

Zbog povećane količine padalina dolazi do većeg ispiranja hraniva u dublje slojeve tla, a kako naše ozime ratarske kulture trenutno imaju slabo razvijen korjenov sustav u površinskom sloju tla nisu u mogućnosti korištenja hraniva iz dubljih slojeva tla.

Na usjevima ozimog ječma i pšenice možemo primijetiti pojavu žućenja listova, dok zbog povećane količine padalina i dugog zadržavanja vode na nekim dijelovima parcele i potpuno propadanje usjeva. Na usjevima ozime pšenice i uljane repice vidljiva je pojava ljubičaste boje na listovima koja je karakteristična za usjeve koji rastu na kiselim tlima na kojima je fosfor blokiran i biljke ga ne mogu usvojiti. Ova pojava također je i posljedica golomrazice s niskim temperaturama koja je u jednom dijelu oštetila ozime usjeve koji su u slabijoj kondiciji ušli u zimski period.

Uljana repica 16.02.2015.

Usjevi ozime pšenice nakon nicanja rastu relativno sporo i do ulaska u zimu obično oblikuju 3-4 lista te su stoga u tom periodu potrebe za dušikom relativno male. Potrebe za dušikom za jesenski rast pšenica dobiva na dobro opskrbljenim tlima, gnojenim stajskim gnojem iz zaliha dušika u tlu, dok je na manje rodnim tlima potrebno kroz osnovnu gnojidbu dodati određenu količinu dušika.

Ozimi hibridni  ječam 16.02.2015.

Ozima pšenica 16.02.2015.

Ozima pšenica 16.02.2015.

Prihranu pšenice dušikom potrebno je dobro isplanirati jer prevelike količine dušika dovode do povećane osjetljivosti usjeva na bolesti i polijeganja usjeva, dok premale količine dušika smanjuju prinose i kvalitetu zrna. Kolike su potrebne količine dušika za prihranu pšenice odlučujemo na osnovi stanja i gustoće usjeva i na osnovi zaliha u tlu (saznajemo je iz provedene analize tla).

U proljetnom periodu rasta i razvoja pšenice dušik je element koji ima utjecaj na visinu prinosa ove kulture, ali i njenu kvalitetu

I prihrana           II prihrana                                III prihrana   

Prva prihrana ne smije se obaviti prerano, ona utječe na formiranje vlati, odnosno broj vlati/m² , u to vrijeme dolazi do segmentiranja budućeg klasa. Druga prihrana obavlja se u vrijeme vlatanja jer se tada pšenica nalazi u etapi razvoja kada se zameću  klasići te se s ovom prihranom ne smije  kasniti.

Za dobru kvalitetu zrna vrlo je značajna treća prihrana koju obavljamo od početka klasanja do cvatnje pšenice. Ovom prihranom produžujemo vrijeme nalijevanja zrna, povećavamo težinu zrna i postotak proteina u zrnu.

Brz porast nadzemnih dijelova biljke započinje kad se minimalna temperatura ustali iznad 5°C. Tada dolazi do povećanja volumena stanica, ali na račun rezervi hraniva i usvajanja vode. Ovo je najbolji trenutak prihrane za koju nije preporuka koristiti UREU ili UAN već treba koristiti nitratna ili amonijsko-nitratna dušična gnojiva.

Količine čistog N koje ćemo primijeniti u prvoj prihrani ovise o stanju usjeva nakon zime, količinama dušika u tlu i vremenskim uvjetima tijekom zime. Ukoliko su usjevi rijetki (manje od 400 biljaka/m²) ili su u slaboj kondiciji treba ih čim prije prihraniti i time potaknuti na rast.

U prvoj prihrani, ovisno o stanju usjeva i količinama dušika u tlu obično dodajemo 40-60 kg N/ha, odnosno 150-200 kg KAN-a/ha, dok u drugoj 30-50 kg N/ha, odnosno 100-150 kg KAN-a.

Proizvođači koji se bave ratarskom proizvodnjom, a upisani su u upisnik proizvođača u integriranoj proizvodnji moraju se pridržavati  tehnoloških uputa u kojima je propisano da se u jednom obroku može dodati maksimalno 60 kg mineralnog N/ha, dok razmak između dviju primjena mora biti minimalno 30 dana. Maksimalne količine N gnojiva  koje proizvođači u integriranoj proizvodnji smiju primijeniti godišnje iznosi 170 kg N/ha.

U skladu s I Akcijskim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla poljoprivredni proizvođači na ranjivim područjima moraju poštivati odredbe ovog programa prema kojem granične vrijednosti unosa N za pšenicu iznose 180 kg/ha.

Princip kod prihrane ostalih ozimih žitarica je isti samo se količine N koje se primjenjuju kod prihrana razlikuju, kao i broj provedenih prihrana (ječam dvije, pivski ječam jedna prihrana itd.)

Za uljanu repicu bitno je naglasiti da je ona vrlo „halapljiva“ kultura i vrlo brzo usvaja sva dodana hraniva. Većina usjeva uljane repice posijana je lanjske godine izvan svih agrotehničkih rokova zbog vrlo kišnog mjeseca rujna. Veliki problem predstavljao je i napad štetnika (crvenoglavog buhača i repičine ose listarice) jer od prošle godine sjeme repice nije bilo tretirano insekticidima.

Zbog trenutnog stanja usjeva ozimih ratarskih kultura poljoprivredni proizvođači trebali bi čim se temperature ustale, ali vodeći računa o stanju parcele (da tlo nije previše zasićeno vodom) pristupiti prvoj prihrani.

Suzana Pajić, dipl. ing. agr.
viša stručna savjetnica