Ratarstvo, Vijest

Ovisno o svim  navedenim razlikama obzirom na uvjete proizvodnje, neki su poljoprivredni proizvođači već izvršili prvu prihranu ozimih ratarskih kultura. Oni koji to iz bilo kojih razloga nisu mogli učiniti, u narednim danima trebaju prihraniti svoje usjeve.

Uljana repica ne zna plivati

U proizvodnji uljane repice prihrana predstavlja jednu od najvažnijih agrotehničkih mjera. Prihrana se može obaviti odjednom ili u dva navrata. Veći dio dušika treba dati u prvoj prihrani, a manji u drugoj. Većina proizvođača obavlja samo jednu prihranu i to neposredno nakon zime, pred početak vegetacije. Dvokratna prihrana ima prednosti pred jednokratnom na laganijim pjeskovitim tlima, ukoliko nakon prve prihrane padnu obilnije ili dugotrajnije oborine pa se dušična gnojiva zbog toga isperu u dublje slojeve tla.

Najbolji oblik dušika za prihranu jest KAN (27% N) u kome je polovica dušika u nitratnom obliku (djeluju brzo), polovica u amonijskom obliku (djeluje nešto sporije).

Uobičajeno je da se prva prihrana usjeva uljane repice obavi u drugoj ili trećoj dekadi veljače, a druga (ukoliko se obavlja), u fazi pupanja, odnosno pred početak intenzivnog porasta. Uljana repica je najranija ozimina. U jesenskom periodu (rujan, listopad) uljana repica potroši 60-70 kg dušika, međutim ujesen ne treba usjevu dati više od 30 kg/ha dušika jer ga biljka halapljivo troši.

U proljeće, u vrlo kratkom periodu (otprilike 3-4 tjedna) uljana repica ima vrlo brz rast i razvoj i formira ogromnu masu suhe tvari. Tlo se tada tek zagrijava, mikrobiološki procesi u tlu tek započinju, a tako je i s mineralizacijom organskog dušika. Zato “samo dušik iz vreće” može zadovoljiti ovako velike potrebe usjeva. U ovom kratkom periodu intenzivnog rasta uljana repica ima potrebe za 100 kg/ha dušika da bi se postigao prinos 3000 kg/ha ili više. Ovisno o stanju usjeva, prihranu treba obaviti sa 150-250 kg/ha KAN-a, a u drugoj 150-200 kg/ha KAN-a. U praksi kod proizvođača koji imaju mogućnost primjene tekućeg dušičnog gnojiva, dobri se rezultati postižu primjenom UAN-a. Prilikom određivanja doze gnojidbe treba imati na umu da u 100 litara UAN-a ima oko 40 kg dušika u tri oblika (amidni, amonijski i nitratni dušik). U prvoj prihrani koristi se 100-150 l/ha UAN-a, a u drugoj 100 l/ha.

Ozima pšenica – povlačenje suvišne vode

Količina i vrijeme primjene dušičnih gnojiva u prihrani pšenice ovise o posijanoj sorti pšenice. Kod sorata niže sjetvene norme, gdje se sije mali broj klijavih zrna po jedinici površine vrlo je važno dovoljno rano izvršiti prvu prihranu dušičnim gnojivima jer je karakteristika tih sorata da iz jedne posijane sjemenke formiraju dvije plodne vlati (klasa). Rano u proljeće, prije kretanja vegetacije takvim je sortama nužno osigurati 50-60 kg N/ha (185-220 kg/ha KAN-a), zatim u stadiju pojave prvog do drugog koljenca 30-40 kg /ha (110-150 kg/ha KAN-a), a u klasanju, do cvatnje 10-30 kg N/ha (35-110 kg/ha KAN-a). Posljednjom prihranom postiže se povećanje sadržaja bjelančevina u zrnu i povećava pekarska kvaliteta. U praksi se često  izostavlja. Rana proljetna prihrana vrlo je važna.  Ovisno o sorti, prva prihrana iznosi 150-200 kg KAN-a/ha (40-55 kg N/ha), a druga 150 kg KAN-a/ha. Neke sorte trebaju manje dušika i mora se paziti da se prekomjernom količinom ne izazove polijeganje. Općenito, gnojidba (ne samo prihrana) mora biti u skladu s plodnošću tla i planiranim prinosom. U našim proizvodnim uvjetima vrlo mali broj poljoprivrednih proizvođača raspolaže točnim podacima o opskrbljenosti parcela hranjivima. Često se korištenje mineralnih gnojiva svodi isključivo na NPK formulaciju 15 : 15 : 15. Međutim, to nije dovoljno. U osnovnoj gnojidbi zaorati 100 kg/ha UREA-e (ukoliko je pretkultura kukuruz) i 300 kg/ha N:P:K formulacije 7:20:30, a u predsjetvenoj gnojidbi 200 kg/ha N:P:K formulacije 15:15:15. To ukupno u čistim hranjivima iznosi: 97 kg N/ha, 90 kg P₂O₅/ha i 120 kg K₂O/ha. Kroz prihrane dodaje se 90-100 kg N/ha. Pšenica za prinos 6 tona/ha treba: 150-160 kg N/ha, 80-100 kg P₂O₅/ha i 100-120 kg K₂O/ha. Iz prethodno opisane gnojidbe, vidi se da su podmirene sve potrebe za ostvarenje visokog prinosa.

Kod prihrane ječma treba voditi računa o tome da je ječam daleko osjetljiviji na polijeganje u odnosu na pšenicu, pa za razliku od pšenice u prvoj prihrani ne smije se prihraniti ječam s više od 40-50 kg/ha čistog dušika (150-180 kg/ha KAN-a), a u drugoj prihrani, početkom vlatanja, 20-30 kg/ha (75-110 kg/ha KAN-a). I kod ječma se sorte međusobno razlikuju u odnosu na potrebama za dušikom.

Preporučene količine gnojiva u ovom tekstu odnose se na konvencionalnu proizvodnju. Proizvođači koji su upisani u Upisnik integriranih proizvođača i/ili su na  područjima ranjivima na nitrate, a koja su određena sukladno Odluci o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj obavezni su se pridržavati ograničenja propisanih Tehnološkim uputama za integriranu proizvodnju ratarskih kultura i/ili Akcijskim programom zaštite voda od onečišćenja uzrokovanog nitratima poljoprivrednog podrijetla u kojem su objavljene granične vrijednosti unosa dušika u tlo, prema biljnim vrstama.

Prihrana ovisi o kondiciji svakog pojedinog usjeva nakon zime, vremenskim prilikama i do sada primijenjenoj agrotehnici. Na mnogim se područjima zbog zadržavanja suvišne vode nije mogla obaviti prva prihrana. Također, velik dio ozimih ratarskih kultura jesenas je posijan uz potpun izostanak osnovne i predsjetvene gnojidbe. Izostanak gnojidbe samo se manjim dijelom mogao nadoknaditi gnojidbom tijekom toplih zimskih dana kada su neki poljoprivredni proizvođači primijenili mineralno gnojivo po površini ozimih usjeva. Uloga osnovne gnojidbe jest unošenje biljnih hranjiva u dublje slojeve tla, čime se potiče razvoj korijena na veću dubinu gdje ima više vlage i u sušnijim periodima. Zadaća predsjetvene gnojidbe jest da biljke na početku razvoja imaju dovoljno pristupačnih hranjiva. Na siromašnim tlima posljedice izostanka osnovne i predsjetvene gnojidbe osjetit će se u žetvi.

Radi tople zime i dovoljno vlage, ozimi usjevi uglavnom su bujniji nego u prosječnim godinama. Ukoliko jesenas nije izvršeno suzbijanje korova, vrijeme je da poljoprivrednici pregledaju zakorovljenost svojih usjeva i odaberu herbicid koji će biti učinkovit na korove koji su prisutni na oranici. Također treba kontrolirati pojavu biljnih bolesti i štetnika.

mr. sc. Tatjana Međimurec
rukovoditeljica Odsjeka