Utjecaj primjene fungicida dimoksistrobin + boskalid na sadržaj klorofila u listu, prinos i komponen

3. ožujka 2014.0

Mladen Konjević1, Milan Pospišil2, Ana Pospišil2

1Poljoprivredna savjetodavna služba, Ulica Zrinjskih 1, 35400 Nova Gradiška, Hrvatska (e-mail: Mladen.Konjevic@savjetodavna.hr)

2Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Hrvatska

Sažetak

U cilju utvrđivanja utjecaja fungicidnog pripravka Pictor (dimoksistrobin 200 g L-1 + boskalid 200 g L-1) na sadržaj klorofila u listu, prinos i komponente prinosa uljane repice, postavljeni su poljski pokusi na području Nove Gradiške tijekom tri godine (2011.-2013.). U sve tri godine istraživanja primjena Pictora u količini od 0,5 L ha-1 pred cvatnju uljane repice (BBCH 55) značajno je povećala sadržaj klorofila u listu, prinos sjemena, broj postranih grana po biljci, broj komuški na postranim granama i ukupan broj komuški po biljci. Sadržaj klorofila u listu signifikantno se smanjivao s vremenom uzimanja uzoraka od 14. svibnja (BBCH 67) do 4. lipnja (BBCH 72), osobito na donjim listovima kod netretiranih biljaka.

Ključne riječi: uljana repica, dimoksistrobin, boskalid, sadržaj klorofila, prinos

Uvod

Uljana repica je vodeća uljarica u umjereno kontinentalnom pojasu sjeverne hemisfere. U Hrvatskoj, uljana repica je relativno malo zastupljena u strukturi biljne proizvodnje (samo sa 17 563 ha ili 1,97 % od ukupno zasijanih površina oranica i vrtova), a karakterizira je veliko variranje površina, prosječnih prinosa i ukupne proizvodnje iz godine u godinu. Sadašnja tehnologija proizvodnje uljane repice podrazumjeva primjenu fungicida i regulatora rasta koji su ponekad formulirani zajedno s fungicidom (metkonazol i tebukonazol).

U BASF-u su posljednjih godina stvoreni fungicidi iz skupine strobilurina koji uz fungicidno djelovanje imaju pozitivni fiziološki utjecaj na biljke. U dosadašnjim istraživanjima potvrđen je utjecaj strobilurina na aktivaciju enzima nitrat reduktaze zaduženog za redukciju nitrata u nitrite (Kohle i sur., 2002.), na fitohormone i antioksidativne enzime (Grossman i Retzlaf, 1997.). Biljke tretirane strobilurinima pokazuju povećanje biomase i produženi „zeleni efekt“ lista zahvaljujući u najvećoj mjeri odgađanju starenja i stoga održavaju fotosintetski aktivnu površinu tijekom dužeg razdoblja (Kohle i sur., 2002.). U literaturi je malo dokaza o utjecaju primjene pripravka Pictor na sadržaj klorofila u listu te prinos i komponente prinosa uljane repice u poljskim uvjetima. Stoga je i cilj ovoga istraživanja bio utvrditi utjecaj fungicidnog pripravka Pictor na sadržaj klorofila u listu, prinos sjemena i komponente prinosa uljane repice.

Materijal i metode

Istraživanje je provedeno kroz makropokuse postavljene na aluvijalno duboko oglejenom tlu na području Nove Gradiške (45o13′ SGŠ, 17o25′ IGD) tijekom 2011.-2013. godine. U istraživanju je bila primjena fungicidnog pripravka Pictor SC (dimoksistrobin 200 g L-1 + boskalid 200 g L-1) u usporedbi s netretiranom kontrolom. Dimoksistrobin + boskalid (pripravak Pictor) je sistemično-kontaktni fungicid namijenjen suzbijanju uzročnika koncentrične pjegavosti (Alternaria sp.), bijele truleži (Sclerotinia sclerotiorum (Lib.) De Bary) i suhe truleži stabljike (Phoma lingam (Tode ex Schw.)) u uljanoj repici. Dimoksistrobin pripada skupini strobilurina, a boskalid skupini piridin karboksamida, ali ima isto djelovanje kao i strobilurini (Ijaz i Honermeier, 2012.). Tretiranje Pictorom u količini od 0,5 L ha-1, uz utrošak 400 L ha-1 vode obavljeno je traktorskom prskalicom pred cvatnju (BBCH 55), tj. 11. 4. 2011., 16. 4. 2012. i 15. 4. 2013. godine. Pokus je postavljen po split-split-plot dizajnu u četiri ponavljanja (Gomez i Gomez, 1984.). Površina osnovne parcele iznosila je 360 m-2, a obračunske parcele 100 m-2. U pokusu je primjenjena uobičajena agrotehnika za uljanu repicu. U sjetvi je korišten hibrid NK Petrol. Mjerenje relativnog sadržaja klorofila u listu, odnosno potencijala fotosintetske aktivnosti lista uljane repice obavljeno je uređajem Spad 502 Plus Clorophyll Meter (Konica Minolta) na istih 12 biljaka sa svake parcele i to na donjim, srednjim i gornjim listovima. Mjerenja su obavljena u 4 faze rasta i razvoja uljane repice i to: BBCH 67, BBCH 69, BBCH 71 i BBCH 72. Prinos sjemena preračunat je na 9 % vlage i 2 % nečistoća. Komponente prinosa utvrđene su na prosječnim uzorcima od 12 biljaka sa svake osnovne parcele. Rezultati istraživanja statistički su obrađeni analizom varijance (Mstat-C program, 1990.). Prosječne vrijednosti utvrđenih podataka testirane su primjenom F-testa i LSD testa na razini p=0,05.

Rezultati i rasprava

Analizom varijance, u sve tri godine istraživanja utvrđene su značajne razlike u sadržaju klorofila u listu između tretirane i netretirane varijante, položaju listova na stabljici i vremenu uzimanja uzoraka (faza rasta i razvoja). U sve tri godine istraživanja utvrđene su i signifikantne razlike u prinosu sjemena, broju postranih grana po biljci, broju komuški na postranim granama i ukupnom broju komuški po biljci između tretirane i netretirane varijante.

Tablica 1. Utjecaj primjene Pictora na sadržaj klorofila u listu izražen u SPAD jedinicama*, 2011. godine

Tretiranje
Položaj lista
Vrijeme uzimanja uzoraka
 
na stabljici
14. 5.
21. 5.
28. 5.
4. 6.
Kontrola
Gornji
52,6
48,9
40,5
30,8
 
Srednji
54,6
50,1
38,5
25,2
 
Donji
39,0
31,9
15,7
1,7
Tretirano
Gornji
55,7
50,0
46,7
37,9
 
Srednji
57,9
52,5
45,8
38,3
 
Donji
52,1
42,8
37,0
14,7
Prosjek
Kontrola
35,8 b
 
 
 
Tretiranje
Tretirano
44,3 a
 
 
 
Prosjek
Gornji
45,4 a
 
 
 
Položaj lista
Srednji
45,3 a
 
 
 
 
Donji
29,3 b
 
 
 
Prosjek
14. 5.
52,0 a
 
 
 
Vrijeme
21. 5.
46,0 b
 
 
 
uzimanja
28. 5.
37,3 c
 
 
 
uzoraka
 4. 6.
24,7 d
 
 
 

* – prema uputstvu proizvođača uređaja vrijednosti iznad 50 manje su precizne

U 2011. godini primjenom Pictora povećan je sadržaj klorofila u listu za 8,5 SPAD jedinica u odnosu na netretiranu kontrolu (tablica 1.). Signifikantno najmanji sadržaj klorofila u listu utvrđen je na donjim listovima. Sadržaj klorofila u listu značajno se smanjivao od 52,0 do 24,7 SPAD jedinice ovisno o vremenu uzimanja uzoraka, tj. od 14. svibnja (BBCH 67) do 4. lipnja (BBCH 72). Primjenom Pictora povećan je prinos sjemena za 0,246 t ha-1 ili 5,76 % u odnosu na netretiranu kontrolu te broj postranih grana po biljci, broj komuški na postranim granama i ukupan broj komuški po biljci (tablica 2.).

 Tablica 2. Utjecaj primjene Pictora na prinos i komponente prinosa uljane repice, 2011. godine

Tretiranje
Prinos sjemena
(t ha-1)
Broj postranih grana po biljci
Broj komuški na glavnoj osi stabljike po biljci
Broj komuški na postranim granama po biljci
Ukupan broj komuški po biljci
Kontrola
4,270 b
6,4 b
52,8
114,7 b
167,5 b
Tretirano
4,516 a
7,0 a
53,7
131,9 a
185,6 a

U 2012. godini na biljkama tretiranim Piktorom povećan je sadržaj klorofila u listu za 7,2 SPAD jedinice u odnosu na kontrolu (tablica 3.). Značajno najmanji sadržaj klorofila u listu izmjeren je na donjim listovima. Sadržaj klorofila u listu signifikantno je opadao s vremenom uzimanja uzoraka, odnosno s približavanjem zriobe, osobito na netretiranim biljkama. Primjenom Pictora značajno je povećan prinos sjemena (za 0,417 t ha-1 ili 14,75 %) u odnosu na kontrolu, što je rezultat povećanja broja postranih grana po biljci, broja komuški na postranim granama i ukupnog broja komuški po biljci (tablica 4.).

Tablica 3. Utjecaj primjene Pictora na sadržaj klorofila u listu izražen u SPAD jedinicama*, 2012. godine

 

Tretiranje
Položaj lista
Vrijeme uzimanja uzoraka
 
na stabljici
14. 5.
24. 5.
28. 5.
4. 6.
Kontrola
Gornji
53,6
49,0
39,4
28,9
 
Srednji
54,9
50,9
44,5
24,2
 
Donji
41,8
34,9
22,4
4,7
Tretirano
Gornji
56,3
53,6
47,3
38,9
 
Srednji
56,4
53,3
44,3
36,8
 
Donji
51,8
46,1
35,0
15,6
Prosjek
Kontrola
37,4 b
 
 
 
Tretiranje
Tretirano
44,6 a
 
 
 
Prosjek
Gornji
45,9 a
 
 
 
Položaj lista
Srednji
45,6 a
 
 
 
 
Donji
31,5 b
 
 
 
Prosjek
14. 5.
52,5 a
 
 
 
Vrijeme
24. 5.
47,9 b
 
 
 
uzimanja
28. 5.
38,8 c
 
 
 
uzoraka
 4. 6.
24,8 d
 
 
 

* – prema uputstvu proizvođača uređaja vrijednosti iznad 50 manje su precizne

Tablica 4. Utjecaj primjene Pictora na prinos i komponente prinosa uljane repice, 2012. godine

Tretiranje
Prinos sjemena
(t ha-1)
Broj postranih grana po biljci
Broj komuški na glavnoj osi stabljike po biljci
Broj komuški na postranim granama po biljci
Ukupan broj komuški po biljci
Kontrola
2,827 b
8,6 b
43,1 b
117,5 b
160,7 b
Tretirano
3,244 a
10,5 a
47,3 a
159,2 a
204,7 a

U 2013. godini primjenom fungicidnog pripravka Pictor povećan je sadržaj klorofila u listu za 9,8 SPAD jedinica u odnosu na kontrolu (tablica 5.). Najveći sadržaj klorofila u listu utvrđen je na gornjim listovima, značajno manji na srednjim, a najmanji na donjim. I u ovoj godini sadržaj klorofila u listu značajno je opadao s vremenom uzimanja uzoraka, odnosno s kasnijim fazama rasta i razvoja biljaka. Na netretiranoj kontroli, u zadnjem uzimanju uzoraka (BBCH 72) utvrđena je vrijednost sadržaja klorofila u listu 0 (otpao list). Primjenom Pictora povećan je prinos sjemena za 0,356 t ha-1 ili 11,07 % u odnosu na kontrolu (tablica 6.). Povećanje prinosa povezano je sa značajno većim brojem postranih grana po biljci, brojem komuški na postranim granama, odnosno većim ukupnim brojem komuški po biljci na tretiranim biljkama.

Tablica 5. Utjecaj primjene Pictora na sadržaj klorofila u listu izražen u SPAD jedinicama*, 2013. godine 

Tretiranje
Položaj lista
Vrijeme uzimanja uzoraka
 
na stabljici
14. 5.
21. 5.
28. 5.
5. 6.
Kontrola
Gornji
47,9
43,8
36,0
2,8
 
Srednji
45,7
40,4
27,7
0,7
 
Donji
40,0
32,0
16,5
0,0
Tretirano
Gornji
51,8
46,0
39,5
33,7
 
Srednji
51,3
46,4
40,5
36,1
 
Donji
42,5
32,0
22,8
9,2
Prosjek
Kontrola
27,8 b
 
 
 
Tretiranje
Tretirano
37,6 a
 
 
 
Prosjek
Gornji
37,7 a
 
 
 
Položaj lista
Srednji
36,1 b
 
 
 
 
Donji
24,4 c
 
 
 
Prosjek
14. 5.
46,5 a
 
 
 
Vrijeme
21. 5.
40,1 b
 
 
 
uzimanja
28. 5.
30,5 c
 
 
 
uzoraka
 5. 6.
13,7 d
 
 
 

* – prema uputstvu proizvođača uređaja vrijednosti iznad 50 manje su precizne

U istraživanjima Ijaza i Honermeiera (2012.) primjena strobilurina (Ortiva i Cantus Gold) u kombinaciji s triazolom i regulatorom rasta ostvarila je najbolju zaštitu protiv Sclerotinie kao i maksimalan prinos sjemena uljane repice u odnosu na sve druge tretmane. Prisutnost azoxystrobina (Ortiva) povećala je sadržaj klorofila i različite komponente prinosa. Smatra se da strobilurini odgađaju starenje, djelujući preko redukcije proizvodnje etilena (Wu i Tiedemann, 2001.).

Tablica 6. Utjecaj primjene Pictora na prinos i komponente prinosa uljane repice, 2013. godine

Tretiranje
Prinos sjemena
(t ha-1)
Broj postranih grana po biljci
Broj komuški na glavnoj osi stabljike po biljci
Broj komuški na postranim granama po biljci
Ukupan broj komuški po biljci
Kontrola
3,213 b
8,7 b
38,6 a
195,8 b
237,9 b
Tretirano
3,569 a
10,3 a
37,8 b
271,7 a
309,5 a

Zaključak

Tretiranje fungicidnim pripravkom Pictor (dimoksistrobin + boskalid) imalo je pozitivan utjecaj na produktivnost uljane repice kroz povećanje sadržaja klorofila u listu, broja postranih grana, broja komuški na postranim granama i ukupnog broja komuški po biljci.

Literatura

  • Gomez K. A., Gomez A. A. (1984). Statistical procedures for agricultural research. John Wiley & sons, New York
  • Grossmann K., Retzlaff G. (1997). Bioregulatory effects of the fungicidal strobilurin kresoxim-methyl in wheat. Pesticide Science 50: 11-20
  • Ijaz M., Honermeier B. (2012). Effect of triazole and strobilurin fungicides on seed yield formation and grain quality of winter rapeseed (Brasica napus L.). Field Crops Research 130: 80-86.
  • Kohle H., Grossmann K., Jabs T., Gerhard M. (2002). Physiological effect of the strobilurin fungicide F 500 on plants. BASF AG, Agricultural center, Global research biology agricultural products, Germany
  • Mstat-C. (1990). Microcomputer statistical program. Michigan State University.
  • Wu Y. X., Tiedemann A. V. (2001). Physiological effects of azoxystrobin and epoxiconazole on senescence and the oxidative status of wheat. Pesticide Biochemistry and Physiology 71: 1-10

Influence of dimoxystrobin + boscalid application on the leaf chlorophyll content, yield and yield components of rapeseed

Abstract

To determine the influence of the fungicide preparation Pictor (dimoxystrobin 200 g L-1 + boscalid 200 g L-1) on the leaf chlorophyll content, yield and yield components of rapeseed, field trials were set up in the area of Nova Gradiška for three years (2011-2013). In all the three trial years, application of 0.5 L ha-1 of Pictor prior to rapeseed flowering (BBCH 55) caused a significant increase in the leaf chlorophyll content, seed yield, number of lateral branches per plant, number of pods on lateral branches and total number of pods per plant. The leaf chlorophyll content decreased significantly with sampling time from 14 May (BBCH 67) to 4 June (BBCH 72), especially in lower leaves of untreated plants.

 

Keywords: rapeseed, dimoxystrobin, boscalid, chlorophyll content, yield

Pripremi za ispis