Obavijest, Vijest

 U Republici Hrvatskoj određena su ranjiva područja (Tablica 1.), na vodnom području rijeke Dunav i jadranskom vodnom području. Poljoprivredna gospodarstva s poljoprivrednim površinama i/ili objektima unutar područja proglašenih ranjivim područjima prema Odluci o određivanju ranjivih područja u Republici Hrvatskoj obavezna su primjenjivati mjere propisane ovim Programom, a za poljoprivredna gospodarstva čije su poljoprivredne površine i/ili objekti izvan ranjivih područja ove se mjere preporučuju. Međutim, u siječnju ove godine objavljen je Pravilnik o zaštiti poljoprivrednog zemljišta od onečišćenja (NN 9/14) prema kojem ograničenja o maksimalno dozvoljenim količinama primjene gnojovke na poljoprivrednom tlu do 60 m3/ha godišnje, a u izvanvegetacijskom razdoblju (listopad – travanj) do 30 m3/ha vrijede na čitavom području Republike Hrvatske. Prema istom Pravilniku, također na čitavom teritoriju Republike Hrvatske radi smanjivanja gubitaka dušika ispiranjem i isparavanjem zabranjuje se:

1. gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov u razdoblju od 15. studenoga do 15. veljače;
2. gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po površini bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama u razdoblju od 1. svibnja do 1. rujna.

Također, sukladno važećem Zakonu o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13) poljoprivredni proizvođači ne smiju koristiti gnojiva na sljedećim udaljenostima od vodotokova:

• na 20 m udaljenosti od vanjskog ruba korita jezera ili druge stajaće vode,
• na 3 m udaljenosti od vanjskog ruba korita vodotoka širine 5 m i više,
• na nagnutim terenima uz vodotokove s nagibom većim od 10% na udaljenosti manjoj od 10 m od vanjskog ruba korita vodotoka.

Cilj gnojidbe poljoprivrednih usjeva je postizanje stabilnog, visokog i ekonomski isplativog prinosa dobre kakvoće uz optimalnu opskrbu usjeva hranivima uz istodobno očuvanje ili popravljanje plodnosti tla. Prilikom odabira vrste, količine i oblika biljnih hranjiva, odluke o načinu i vremenu primjene gnojiva treba voditi računa o zaštiti okoliša.
 
U tijeku jedne kalendarske godine poljoprivredno gospodarstvo na ranjivom području može gnojiti poljoprivredne površine stajskim gnojem do najviše 210 kg/ha dušika (N) u prve 4 godine od dana stupanja na snagu Akcijskog programa (tijekom 2013, 2014, 2015. i 2016. godine), a nakon toga do najviše 170 kg/ha dušika (N) iz stajskog gnoja tijekom jedne kalendarske godine. Primjena stajskog gnoja provodi se na način da se gubici dušika smanje na najmanju moguću mjeru, vodeći računa o stadiju vegetacije, vremenskim razmacima primjene gnojiva, temperaturi i vlazi zraka, osunčanosti (vodi se računa o smanjenoj mogućnosti hlapljenja amonijaka, a tako i smanjenju gubitka dušika). Stajski gnoj treba jednakomjerno rasporediti po površini tla, a gnojovku prije primjene promiješati. Na nezasijanim površinama potrebno je stajski gnoj što prije unijeti u tlo.

U cilju smanjivanja gubitaka dušika ispiranjem i isparavanjem na ranjivim se područjima zabranjuje:

• gnojenje gnojnicom i gnojovkom na svim poljoprivrednim površinama bez obzira na pokrov u razdoblju od 15. studenoga do 15. veljače,
• gnojenje gnojnicom i gnojovkom raspodjelom po površini bez unošenja u tlo na svim poljoprivrednim površinama u razdoblju od 1. svibnja do 1. rujna.

Također je zabranjena primjena gnojiva:

• na tlu zasićenom vodom,
• na tlu prekrivenom snježnim prekrivačem,
• na zamrznutom tlu,
• na poplavljenom tlu,
• na nepoljoprivrednim zemljištima,
• na 20 m udaljenosti od vanjskog ruba korita jezera ili druge stajaće vode,
• na 3 m udaljenosti od vanjskog ruba korita vodotoka širine korita 5 metara ili više,
• na nagnutim terenima uz vodotokove, s nagibom većim od 10% na udaljenosti manjoj od 10 m od vanjskog ruba korita vodotoka,
• pomiješanog s otpadnim muljem,
• podrijetlom s poljoprivrednih gospodarstava na kojima su utvrđene bolesti s uzročnicima otpornim na uvjete u gnojišnoj jami.

Poljoprivredna gospodarstva s poljoprivrednim površinama unutar područja proglašenih ranjivim obavezna su svake proizvodne godine na najmanje jednoj četvrtini poljoprivrednih površina gospodarstva provoditi kontrolu plodnosti tla. Laboratoriji za analizu tla utvrđuju vrijednosti za sljedeće parametre:
– sadržaj ukupnog, nitratnog i amonijskog dušika (N),
– sadržaj fosfora (P2O5),
– sadržaj kalija (K2O),
– pH tla,
– sadržaj humusa u tlu.

Ukupna gnojidba dušikom na ranjivim područjima ne može biti viša od količina propisanih Akcijskim programom (Tablica 2.)

Tablica 2.: Granične vrijednosti unosa dušika u tlo, prema biljnim vrstama

Poljoprivredno gospodarstvo treba voditi evidenciju o korištenju gnojiva na poljoprivrednom gospodarstvu. Evidencija treba sadržavati sljedeće podatke: naziv gospodarstva, MIBPG, naziv i površinu Arkod parcele, poljoprivrednu kulturu, datum primjene, količinu i vrstu stajskog i/ili mineralnog gnojiva.

Stajski gnoj skladišti se na uređenim gnojištima: platoima za kruti stajski gnoj, gnojišnim jamama, lagunama, jamama za gnojnicu ili u drugim spremnicima. Spremnici moraju biti vodonepropusni, tako da ne dođe do izlijevanja, ispiranja ili otjecanja stajskog gnoja u okoliš, kao i onečišćenja podzemnih i površinskih voda. Tekući dio stajskog gnoja mora biti prikupljen u vodonepropusne gnojne jame iz kojih ne smije biti istjecanja u podzemne ili površinske vode. Spremnici moraju svojom veličinom zadovoljiti prikupljanje stajskog gnoja za šestomjesečno razdoblje. Veličina spremnika za stajski gnoj, ovisni o vrsti domaće životinje i obliku stajskog gnoja. (Tablica 3.)

Tablica 3.: Veličina spremnika za stajski gnoj prema vrsti domaće životinje i obliku stajskog gnoja, za šestomjesečno razdoblje prikupljanja, u m3

Prijelazno razdoblje za izgradnju odgovarajućih spremnika je:

• 4 godine za poljoprivredna gospodarstva s 1 ili manje UG,
• 2 godine za ostala poljoprivredna gospodarstva
• od dana pristupanja Republike Hrvatske Europskoj uniji.

Tablica 4.: Pripadajući iznos UG po pojedinoj vrsti domaće životinje

Ukoliko poljoprivredno gospodarstvo ne može zadovoljiti ograničenje u količini primijenjenog dušika iz stajskog gnoja (prvo četverogodišnje razdoblje 210 kg N/ha/godina) zbog nedovoljnih poljoprivrednih površina i/ili nema odgovarajući spremnik za šestomjesečno razdoblje, višak stajskog gnoja potrebno je zbrinuti:

• gnojidbom poljoprivrednih površina drugog vlasnika temeljem ugovora,
• preradom stajskog gnoja u bioplin, kompost, supstrat i drugo na gospodarstvu ili temeljem višegodišnjeg ugovora,
• zbrinjavanjem stajskog gnoja na druge načine.

U tom slučaju, poljoprivredno gospodarstvo mora posjedovati pismene dokaze o zbrinjavanju viška stajskog gnoja.

Tablica 5.: Najveća dozvoljena količina primjene stajskog gnoja na poljoprivrednoj površini

Podaci u tablicama, ograničenja i zabrane navedene u ovom tekstu, proizašla su iz potrebe očuvanja kakvoće vode i zaštite okoliša. U uvjetima poljoprivredne proizvodnje u Republici Hrvatskoj vrlo se rijetko u praksi prekoračuju navedene količine dušika (čistog hraniva po jedinici površine u količini 210 kg/ha).

Na kraju teksta o primjeni gnojiva sukladno s dobrom poljoprivrednom praksom nužno je istaknuti vrijednost stajskog gnoja u biljnoj proizvodnji i očuvanju proizvodne vrijednosti poljoprivrednog zemljišta. Stajski gnoj je nezamjenjiv izvor organske tvari tla, bitan je za održavanje i popravljanje plodnosti tla, izvor je mikrohraniva nužnih za ostvarenje stabilnih i visokih prinosa dobre kakvoće. Pravilnom primjenom i korištenjem stajskog gnoja neće se negativno utjecati na okoliš.

mr. sc. Tatjana Međimurec
rukovoditeljica Odsjeka