Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Sjetva pšenice i ječma roda 2008. pred vratima je. Što iz nužde, što iz hira, uvijek ima onih koji u sjetvu kreću nešto ranije. Bez obzira na to, svakako valja podsjetiti na nezapamćenu pojavu zaraze pšenice virusima. Viroze prenose lisne uši, a njih će biti ponovo.

Problem virusa u ozimim strninama tipičan je za ozime ječmove, prvenstveno zasijane u prvim i ranim rokovima sjetve i u uvjetima kada početak vegetacije prate stabilne klimatske prilike, povoljne za rast i razvoj. Na ječmu se simptomi manifestiraju žućenjem listova, slabijim ili nikakvim porastom tijekom proljeća. Listovi su podložniji zarazi s drugim uzročnicima bolesti, a ovisno o jačini zaraze ali i uvjetima ishranjenosti biljke, neke niti ne prijeđu u generativnu fazu razvoja. Ako prijeđu, zbog sterilnosti cvjetova, klasovi mogu biti i potpuno prazni. Na kraju je to ogroman gubitak prinosa, još više kvalitete, ali i nepovratnoga vremena. 

Rekoh, sve je to tipično za ozimi ječam, a pšenica se u tome kontekstu vrlo malo spominje. Međutim na pšenicama zasijanim prošle jeseni i nije bilo tako. Takav intenzitet i pojavu zaraze pšenice virusima ne pamte niti najstariji agronomi, a zaraza nije zaobišla niti jedan proizvodni kutak ove krušarice širom lijepe naše. Atipični su bili i simptomi u odnosu na opisane simptome na ječmu. Na zaraženim biljkama pšenice simptomi su se mogli uočiti puno kasnije. Biljke su normalno rasle i tek kada su klasale primijećene su prve naznake zaraze. Tipični dokaz takva stanja žućenje je vrhova listova, prvenstveno zastavičara, a rubovi su lista (žutoga dijela) bili neodređene crvenkaste boje. Klasovi su se također normalno razvijajli, ali na kraju su poprimili potpuno atipičan izgled. U kasnijem razvoju zaražene biljke, iako iste visine, vrlo su se lako mogle uočiti i prepoznati. One su bez obzira na zaštitu od drugih uzročnika bolesti vrlo brzo propale.

U takvim klasovima bilo je vrlo malo zrna, a bila su sitna, tamna, smežurana i neadekvatna za bilo kakvu upotrebu. Većina je u procesu žetve otišla s vjetrom, a ono što je ostalo samo je povećalo udio primjese.

Važno je naglasiti da je intenzitet zaraze virusima bio najizraženiji u usjevima vrlo rane sjetve, opadao je što je sjetva bila kasnija. Nameće se zaključak da je zaraza nastala upravo u početku vegetacije, a stabilne klimatske prilike i nadprosječno visoke temperature tijekom cijele jeseni, pogodovale su i razvoju lisnih uši.

Da je opasnost ove jeseni puno veća negoli je bila prošle, i da će populacije lisnih uši puno više prenositi virus, pokazuje ovogodišnja proizvodnja jare zobi. Radi blage zime, ne samo da je veliki broj lisnih uši ostao živ nego su se, u povoljnim uvjetima čak i dalje razmnožavale te su kasnije, gotovo potpuno zarazile zob. Tako je proizvodnja zobi zaražene virusima ove godine apsolutno podbacila.

Ovisno o uvjetima koji će manje ili više pogodovati letu lisnih uši, koje su vektori virusa, svakako valja upozoriti na prisutnost ovoga problema da proizvodnja pšenice ne bi podbacila puno više nego se očekuje.

Borba protiv virusa i lisnih uši može ići u tri smjera:

• kasnija sjetva, no ona ipak ne mora biti potpuno pouzdana, a ujedno može biti i riskantna u agrotehničkim rokovima,
• zaštita sjemena insekticidom, a ona se još ne provodi i
• zaštita usjeva insekticidima/aficidima kontaktnim ili sistemičnim ovisno o situaciji, za sada je najpouzdanije rješenje.

Vodite računa da će, pšenicu ili ječam za rane rokove sjetve, zasigurno trebati tretirati insekticidima. Ipak valja pričekati sjetvu kada će se taj problem moći točnije i kvalitetnije dijagnosticirati.

Pregledi i kontrole trebat će biti učestaliji, i nije na odmet pripremiti aficide, adekvatne insekticide za lisne uši koji ih brzo i efikasno mogu suzbiti.