Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Kraj kolovoza i početak rujan optimalno je vrijeme za sjetvu uljane repice. Iako je uljana repica kultura gustog sklopa i u idealnim uvjetima za nicanje ne bi trebalo koristiti herbicide jer ona vrlo brzo svojim lisnom masom prekrije površinu tla i tako onemogući razoj korova. U praksi su vrlo rijetko idealni uvjeti za klijanje i nicanje uljane repice pa često zbog rjeđeg sklopa ima problema sa korovima. Oni su osobito u početnim fazama razvoja kulture veliki konkurenti za vodu, hranjiva, svijetlost i životni prostor.

U usjevima uljane repice u tijeku ili nakon njenog nicanja obično se pojavljuju ljetni jednogodišnji korovi (loboda, ščir, dvornici, koštan, muhar i dr.). Ovi se korovi mogu javiti u velikom broju te na taj način znatno utjecati na početni razvoj uljane repice koja uslijed borbe za opstanak ostaje slabija i time podložnija zimskom izmrzavanju. Ova ljetna skupina korova nestaje iza prvih mrazeva jer izmrzne pa ih je potrebno suzbijati ako se jave u velikom broju.

Opasniju skupinu predstavljaju jesenski korovi koji niču tijekom jeseni i prezime u mlađim stadijima razvoja, a njihovo nicanje može se nastaviti i u proljeće.

Od jednogodišnjih širokolisnih korova u uljanoj repici najčešće nalazimo: mrtvu koprivu, mišjakinju, čestoslavicu, pastirsku torbicu (veliki konkurenti za hranjiva), kamilicu, jarmen i broćiku koji ometaju žetvu i povisuju sadržaj vlage i nečistoća u uljanoj repici dok je divlju repica i gorušicu zbog sličnosti sa samom kulturom vrlo teško suzbiti herbicidima, a njihovo sjeme pomiješano sa sjemenom repice umanjuje kvalitetu ulja.

Od jednogodišnjih uskolisnih korova u repici možemo naći: paulj, ljuljeve, rosulju te samonikli ječam i pšenicu koji su najčešće pretkulture repici.Ova skupina korova također je konkurent za životne uvjete uljanoj repici.

Suzbijanje korova kod bilo koje vrste bilja zahtjeva poznavanje zakorovljenosti table, svojstva tla (teška ili laka) kako bi se mogao napraviti pravilan odabir herbicida. Važno je zanati da će zemljišna primjena herbicida biti znatno umanjena ako izostanu oborine nakon njihove primjene i što je najvažnije da gotovo nama herbicida koji je u stanju suzbiti sve korovne vrste u jednoj kulturi nego je najčešće potrebna primjena njihovih kombinacija.

U repici kod jesenske primjene možemo koristiti herbicide u tri roka:

• prije sjetve uz inkorporaciju,
• nakon sjetve, a prije nicanja i
• nakon nicanja repice i korova.

Prije sjetve uz plitko unošenje u tlo (5 – 8 cm) moguće je primijeniti herbicide na osnovi trifluralina (Treflan EC, Triflurex 48 EC, Lanos EC, Tref EC i dr) ili napropamida (Devrinol 45 FL, Razza). Ove herbicide potrebno je unijeti u tlo jer se pod utjecajem sunčeve svjetlosti vrlo brzo razgrađuju, također ih je zbog proširenja spektra moguće i miješati.

Nakon sjetve, a prije nicanja repice moguće je koristiti herbicide iz slijedećih skupina metozaklora (Butisan S), klomazona (Orion ili Clon 480 EC), dimetaklora (Teridox 500 EC) alaklora (Lasso Microtech, Bravo MC, Lasso EC, Alaklor EC 48). Zbog bolje učinkovitosti najbolje je rabiti kombinacije ovih herbicida prema uputi proizvođača.

Nakon nicanja repice i korova mogu se primijeniti korektivni herbicidi i to za suzbijanje nekih širokolisnih i uskolisnih korova no o toj skupini ćemo pisati nakon sjetve repice.

Potrebno je još napomenuti da kod kupnje sjemena obratite pozornost na to da li je sjeme tretirano insekticidom (Chinook FS 200). Tretirano sjeme zaštićeno je od blažeg napada ose listarice, crvenoglavog repičinog buhača. Kod sjetve netretiranog sjemena proizvođači trebaju više pozornosti posvetiti obilasku parcela i pregledu usjeva na prisutnost ovih štetnika.