Ratarstvo, Savjet, Zaštita bilja

Nakon žetve strnih žitarica i uljane repice idealno je vrijeme za čišćenje parcela od problematičnih višegodišnjih korova dubokog korijena kao što su osjak i slak.

(Osjak i Slak)

Kao i korova koji se razmnožavaju, ne samo sjemenom nego i vegetativnim načinom (podzemnim stabljikama) kao što su npr. pirika i divlji sirak.

(podzemni dio pirike i siraka)

Osim toga na strništima imamo i jaku pojavu jednogodišnjih korova koji se razmnažaju sjemenom (svrakonj, koštan, ambrozija, mračnjak, loboda i dr). Takovi korovi imaju moć velike produkcije sjemena. Njihovim uništavanjem prije osjemenjivanja smanjujemo rezervu sjemena za slijedeću vegetaciju.

(Ambrozija)

Ukoliko su neki od ovih korova bili prisutni u usjevu strnih žitarica, sada ih možemo suzbiti na slijedeći način:

1. ukloniti slamu sa strništa,
2. strnište ne obrađivati niti paliti,
3. ostaviti da se korov razvije do 20-40 cm visine,
4. poprskati strnište jednim od totalnih herbicida.

Brojni su herbicidi za ovu namjenu na raspolaganju našim poljodjelcima. Iz grupe translokacijskih neselektivnih herbicida nabrojit ću samo neke: Cidokor, Herbocor, Herkules, Clinic, Total, Boom effect itd, svi sa aktivnom tvari glifosat, te preparat Touch-down sa djelatnom tvari sulfosat koji je u biljci nešto perzistenzniji. Još je jedan neselektivni herbicid dobro poznat našim poljodjelcima, a to je Basta 15, aktivne tvari glufosinat, ali je to kontaktni herbicid umjerene sistemičnosti (samo prema vrhu biljke) i uobičajeno se koristi za desikaciju krumpira, uljane repice, soje, suncokreta. Za desikaciju se koristi i Reglon Forte na bazi djelatne tvari dikvat. Ovaj totalni herbicid djeluje i na vilinu kosicu.

Translokacijski herbicidi su herbicidi koji se upijaju u biljku putem njenih zelenih biljnih dijelova i translociraju po biljci (putuju u ostale biljne dijelove uključujući i korijen). Budući da samo usvajanje i translokacija traju 24-48 sati, to i vizualne efekte primjene možemo očekivati tek za 3-10 dana nakon prskanja, ovisno o vrsti korova, kad korov počne žutjeti i venuti.

Prskati treba kad su korovi u punom porastu. Pirika i zubača su najosjetljivije u vrijeme cvatnje, divlji sirak u fazi metličanja, a divlja kupina kad ima formirane bobice.

(Divlja kupina)

Korovi se prilikom prskanja trebaju dobro orositi, ali ne previše da se kapi preparata ne bi slijevale s listova korova jer time gubimo na djelotvornosti preparata.

Prskati treba za vrijeme toplog, sunčanog vremena, no voditi računa da temperature ne budu previsoke kako ne bi došlo do zatvaranja puči. U uvjetima visokih temperatura voštana prevlaka na listu je jača te je teže usvajanje herbicida. Osim toga, potrebno je napomenuti da kod onih parcela koje su u blizini poljskih puteva za suhog vremena na listu korova može biti dosta prašine što može umanjiti efekat djelovanja totalnih herbicida. Na takovim tablama trebalo bi tretiranje provesti nakon kiše kada se list osuši. Totalne herbicide moguće je koristiti do karaj ljeta i početkom  jeseni jer kod hladnijeg vremena imamo slabije  kolanje biljnih sokova kroz biljke, tada je i učinak herbicida manji). Ove herbicide treba koristiti za mirna vremena  bez vjetra jer su oni neselektivni, tj. suzbijaju i uništavaju svaku biljku sa kojom preparat dođe u kontakt. Nakon prskanja bar 4-5 sati ne smije padati kiša. Do potpunog sušenja korova, ovisno o vrsti korova dolazi 2-8 tjedana nakon prskanja. Da bismo postigli potpun željeni učinak u suzbijanju korova, tretiranu parcelu ne bismo trebali obrađivati puna 3 tjedna nakon prskanja.

Proizvođači se trebaju pridržavati preporučenih doza i načina primjene. Doze su veće za višegodišnje korove. Osim o vrsti korova, fazi razvoja korova pri prskanju, učinak ovih herbicida jako ovisi i o utrošku vode koju trošimo prilikom prskanja. Najbolji učinak ovih herbicida je kod potrošnje vode od 100-200 litara po hektaru, a da bi postigli tu količinu vode potreban je pravilan odabir dizna kao i određivanje potrebne brzine vožnje traktora. Pri takvom utrošku manje doze herbicida imaju dobar učinak (1,5-2 l/ha pri suzbijanju jednogodišnjih korova i 2-6 l/ha pri suzbijanju višegodišnjih korova ovisno o vrsti korova). Pri utrošku vode u količini 200, pa do čak 600 l/ha ove doze znatno se povećavaju da bismo postigli zadovoljavajući čime se povećavaju  troškovi, a   umanjuje ekološki efekt.

Često je pitanje isplati li se prskati pojedinu parcelu totalnim herbicidom. Pri odluci će najznačajniju ulogu imati kulturna vrsta koju planiramo posijati na toj parceli, ali i korovi koji su zastupljeni na toj parceli, i njihova brojnost. Pri provođenju ove mjere moramo biti svjesni da ćemo uspjeti suzbiti samo one korove koji su u vrijeme prskanja nikli, a svi oni koji će iznići naknadno, ostat će neoštećeni.