Ratarstvo, Savjet

Žetva ječma je završila, a žetva pšenice je u tijeku. Ječam uglavnom skladištimo na gospodarstvu za potrebe ishrane vlastite stoke. Stoga je vrijeme da pripremimo skladišta, kako bismo spriječili gubitke nastale u skladištu. Naime, žetvom i spremanjem uroda u silose i skladišta nije završila briga poljoprivrednika. Štetočinje u seoskom gospodarstvima, u objektima za skladištenje mogu prouzročiti gubitke kvalitete i kvantitete uskladištene robe, uglavnom žitarica.

Uskladištene proizvode napadaju: brojne vrste kukaca, nekoliko vrsta grinja, glodari i ptice. Najznačajniji od svih su kukci. Neke vrste mogu oštećivati neoštećeno zrnje, to su primarne štetočinje, dok druge vrste oštećuju već ranije oštećeno zrnje od primarnih štetočinja ili mehaničkih oštećenja (npr. lom zrna pri kombajniranju). To su sekundarne štetočinje. Najviše šteta pričinjavaju žižci (primarni štetnici). Uskladištene proizvode oštećuje i više vrsta gusjenica moljaca. Njihovu prisutnost prepoznat ćemo po finoj pređi na oštećenom zrnu.Naši proizvođači sigurno su primjetili takva oštećenja na klipu kukuruza dok se suši u koševima. To je kukac sitotroga čije se gusjenice ubušuju u zrno i izgrizaju ga iznutra.

Kako čuvati uskladištene žitarice? Prije svega, preventivnim mjerama, odnosno sprječavanjem pojave štetočinja. Prije unošenja žita u skladište trebamo:

1. Isprazniti skladište, iznijeti ostatke prošlogodišnje žetve, naročito ukoliko su i najmanje zaraženi štetočinjama. Stare zalihe robe moramo smjestiti u dvojenu prostoriju od one u kojoj ćemo čuvati novu robu. Zatim moramo dobro očistiti skladište, ne samo površno, već i sve pukotine i šupljine. Njih prije unosa novog uroda trebamo zatvoriti prozorskim kitom, gipsom ili dr. materijalom. Zidovi skladišta moraju biti glatki (ravno ožbukani do visine uskladištene robe, obojani uljanom bojom ili nekom glatkom masom), pod pometen, a zidovi i strop bez paučine.

2. Skladište mora biti građevinski ispravno. Ne smije biti oštećenja, otvora kroz koje mogu ući glodari i ptice (prozori i vrata trebaju dobro prijanjati uz okvire, na prozorima moraju biti čitava stakla, treba postaviti mreže na prozore koji se otvaraju…)

3. Spriječiti vlaženje podova (ulazak vode ispod vrata, visoke podzemne vode), vlaženje zidova (dobra izolacija), vlaženje zbog prokišnjavanja (ispravan krov) jer vlaga pogoduje razvoju gljiva koje oštećuju uskladištene proizvode.

4. Sve površine objekta gdje ćemo skladištiti žito treba poprskati jednim od za tu namjenu registriranih insekticida (npr. Actellic, Reldan ili Kofumin) kako bi barem u prvo vrijeme insekti koji dođu na tu površinu bili uništeni. Ovaj se postupak naziva vlažna dezinsekcija. Moramo ga obaviti dok je skladište prazno, a ako ga nismo mogli isprazniti, tada uskladištenu  robu moramo prekriti, tj. moramo spriječiti da insekticidi kojima tretiramo zidove i druge površine skladišta dođu u kontakt s namirnicama. Prilikom primjene insekticida treba se pridržavati upute.

Prilikom samog spremanja žitarica u skladište trebamo:

1. Pregledati žitarice da ne bi već bili prisutni kukci
2. Ukoliko pronađemo kukce, suzbiti ih odgovarajućim insekticidom (npr: Actelic, K-Obiol, Kofumin, Protect-it). Protect-it  djeluje na fizikalnoj, a ne kemijskoj bazi. Nikakve namirnice ne smiju se izravno tretirati insekticidima, jedino zrnje žitaricai to u objektima koji raspolažu transporterom zbog ravnomjernosti tretiranja. Prilikom primjene svakog preparata treba se pridržavati upute i paziti na karencu

Kad naš urod spremimo u skladište, redovito moramo pratiti temperaturu i vlagu u skladištu jer porast temperature ubrzava razvoj kukaca, a povećana vlaga uz visoke temperature, pogoduje razvoju grinja i gljivica. Za suhog vremena moramo provjetravati skladište. Zrnje žitarica trebalo bi čuvati na temperaturi ispod 20^oC, a zrno bi trebalo sadržavati najviše 13% vlage.

Tatjana Međimurec, dipl. ing. agr.