Program ruralnog razvoja RH 2014. - 2020. - Ekonomska veličina poljoprivrednog gospodarstva (EVPG)

STANDARDNI EKONOMSKI REZULTAT POLJOPRIVREDNIKA
(engl. Standard Output - SO)


 

Što je standardni ekonomski rezultat?


Standardni ekonomski rezultat (engl. Standard Output – SO) predstavlja jediničnu novčanu vrijednost proizvodnje poljoprivrednog proizvoda izraženu u proizvođačkim cijenama na vratima gospodarstva koja uključuje prodaju, potrošnju na gospodarstvu, potrošnju u kućanstvu, promjene u zalihama glavnih proizvoda i nusproizvoda biljne i stočarske proizvodnje. Glavni je poljoprivredni proizvod obično onaj sa najvećom vrijednošću, a ostali su sekundarni.
SO isključuje izravna plaćanja, porez na dodanu vrijednost i ostale poreze.
Cijena na vratima gospodarstva je cijena proizvoda bez umanjivanja za troškove transporta i trženja. Ako se u određenom području (regiji) proizvod ne može prodati a da nije zapakiran, tada cijena na gospodarstvu mora uključivati i cijenu ambalaže (pakiranja).
U biljnoj proizvodnji SO se odnosi na jedan hektar, a u stočarskoj proizvodnji se odnosi na grlo stoke, 100 kljunova peradi ili pčelinju zajednicu.



U kojim vrijednostima se izražava SO?


SO se izražava se u nacionalnoj valuti i u eurima. U državama članicama koje ne sudjeluju u ekonomskoj i monetarnoj uniji, SO se pretvara u EUR primjenom srednjih tečaja za referentno razdoblje koje objavljuje Europska komisija (Eurostat).



Tko izračunava SO?


Nadležna tijela, institucije ili ustanove države članice odgovorna su za prikupljanje osnovnih podataka potrebnih za izračun SO-a, za izračun SO-a biljne i stočarske proizvodnje od značaja za državu članicu na nacionalnoj i regionalnoj razini, te pretvorbu u EUR.
Izračun SO-a temelji se na točno utvrđenoj metodologiji za referentno razdoblje od pet godina. Izračunate vrijednosti SO-a verificiraju nadležna tijela države članice, te ih dostavljaju Europskoj komisiji (Eurostat) na usvajanje. Eurostat objavljuje službene vrijednosti SO-a za države članice koji se odnose na točno određeno referentno razdoblje.



Koje je referentno razdoblje za izračun SO?


SO odgovara proizvodnji tijekom razdoblja od 12 mjeseci (kalendarska godina ili godina poljoprivredne proizvodnje). Za proizvode biljne i stočarske proizvodnje za koje je razdoblje proizvodnje kraće ili dulje od 12 mjeseci, SO odgovara uzgoju ili proizvodnji tijekom razdoblja od 12 mjeseci.
SO koeficijenti poljoprivredne proizvodnje u RH izračunati su za referentno razdoblje od 2008. do 2012. godine nazivaju se SO 2010, te su izračunati na dvije razine: nacionalnoj razini (NUTS1) i na razini statističkih regija Kontinentalna RH i Jadranska RH (NUTS2).



Za koje se proizvode izračunava SO?


Proizvodi biljne i stočarske proizvodnje za koje se izračunava SO određeni su sadržajem Istraživanja o strukturi poljoprivrednih gospodarstava (engl. Farm Structure Survey - FSS).
Kod izračuna SO, prerada poljoprivrednih proizvoda ne uzima se u obzir, čak ni kada se radi o usko povezanim proizvodnjama (npr. prerada mlijeka u sir, maslac ili vrhnje).
Kad izračuna SO-a za voćarsku i povrćarsku proizvodnju, uzima se ponderirani prosjek onih SO-a koji su od značaja za pojedinu državu članicu.
Kod stočarske proizvodnje u izračun SO ulaze glavni proizvodi kao što su meso, mlijeko i jaja, te nusproizvodi poput teladi i vune. Stajski gnoj ne ulazi u izračun SO.



Za koje proizvode biljne proizvodnje su izračunati SO-i?


  1. Ratarski usjevi
    pšenica, kukuruz u zrnu, ječam, raž, zob, šećerna repa, krumpir, ostale žitarice (kukuruz kokičar, pravi pir, tritikale, proso, sirak, heljda, kvinoa, amarant, šćir, čija)
  2. Industrijsko bilje
    duhan, uljana repica, suncokret ,soja, ostale uljarice (tikva uljarica, konoplja, šafranika, podlanak, lanik, sezam), ostalo industrijsko bilje (cikorija, lan, hmelj, ricinus, gorušica, mak)
  3. Ljekovito, začinsko i aromatično bilje
    kamilica, lavanda, smilje, menta, kadulja, ružmarin, kapari, lovor, bosiljak, kopar, anis, origano, korijandar,  mažuran, estragon, miloduh, stolisnik, divlji komorač, timijan,sljez, stevija, melisa-matičnjak, neven, buhač, gavez, kopriva, pelin, ehinacea, boražina
  4. Krmno bilje
    lucerna i djetelina (facelija, esparzeta), trave i djetelinsko-travne smjese (sudanska trava, smjesa leguminoza i žitarica), livade i pašnjaci (krški pašnjak), kukuruz za silažu, krmno korijenje i kupusnjače (stočna repa, stočna koraba, krmna repica, stočni kelj, rauola), stočni grašak,  grah i ostale mahunarke (grahorica, lupina, stočni bob, smiljkita, grahor satrica), ostalo krnmo bilje (stočni sirak
  5. Povrće, dinje, lubenice, jagode
    na otvorenom za industrijsku preradu, na otvorenom u plastičnim tunelima, u zaštićenim prostorima
    rajčica, paprika, krastavac, luk, češnjak, luk kozjak, luk vlasac, poriluk, kukuruz šećerac, kupus, kelj, špinat, blitva, kelj pupčar, brokula, cvjetača, tikvice, buča, bundeva, cikla, koraba, pastrnjak, grah, grašak, bob, slanutak, patlidžan, mrkva, peršin, celer, postrna repa, hren, salata, radič, endivija, rikula, matovilac, leća, rotkvica, bijela i crna rotkva, loboda, bijeli korijen, batat, bamija, čičoka, artičoka, rabarbara, šparoga, jagoda, dinja, lubenica, kiwano
  6. Cvijeće i ukrasno bilje
    na otvorenom, u plastičnim tunelima, u zaštićenim prostorima
  7. Sjeme i sadni materijal
  8. Matični nasadi (rasadnici)
    vinova loza, voćne vrste, ukrasno bilje
  9. Voćarstvo
    jezgričasto voće (jabuka, kruška, dunja, mušmula, oskoruša, divlja ruža-šipak), koštičavo voće (marelica, šljiva, breskva, nektarina, trešnja, višnja, žižula), bobičasto voće (malina, kupina, ribizl, borovnica, aronija, ogrozd, brusnica, smokva, goji, tayberry, drijenak, glog, trnina, dud, bazga, haskap), lupinasto voće (orah, lješnjak, kesten, badem, rogač, šipak), agrumi (mandarina, limun, naranča, grejp, kumkvat, kivi, feijoa)
  10. Vinogradarstvo
    grožđe za kvalitetna vina (sa ZOI), grožđe za ostala vina (bez ZOI), stolno grožđe
  11. Maslinarstvo
    masline za proizvodnju ulja, stolne masline


Za koje proizvode stočarske proizvodnje su izračunati SO-i?


  1. Govedarstvo
    telad starosti do 1 godine, junad starosti od 1 do 2 godine, junice starosti od 1 do 2 godine, junad starija od 2 godine (uključujući bikove), junice starije od 2 godine, mliječne krave, ostala goveda (krave u sustavu krava - tele)
  2. Svinjogojstvo
    prasad (do 20 kg žive vage), rasplodne krmače (teže od 50 kg), svinje za tov (teže od 20 kg), ostale svinje (teže od 20 kg)
  3. Ovčarstvo
    rasplodne ovce i ostale ovce (uklj. janjad i raspl. mužjake)
  4. Kozarstvo
    rasplodne koze i ostale koze (uklj. jariće i raspl. mužjake)
  5. Peradarstvo
    pilići u tovu (brojleri), kokoši (kokoši nesilice, mlade kokoši koje još nisu pronjele (pilenke), iznešene kokoši), ostala perad (purani, patke, guske, rasplodni mužjaci)
  6. Pčelarstvo (pčelinje zajednice)
  7. Kopitari
    konji i magarci (osim ponija)


Što je ukupni SO poljoprivrednog gospodarstva?


Ukupni SO ili ekonomska veličina poljoprivrednog gospodarstva je zbroj vrijednosti svih proizvoda biljne i stočarske proizvodnje dobiven množenjem SO-a svake pojedine proizvodnje zastupljene na poljoprivrednom gospodarstvu s odgovarajućim brojem jedinica proizvodnje.



Koja je osnovna svrha SO-a?


Izračun SO-a poljoprivrednog gospodarstva jedan od kriterija za primjenu Jedinstvene tipologije poljoprivrednih gospodarstava Unije za koju države članice EU prikupljaju određene podatke i dostavljaju EUROSTAT-u.
Tipologija, odnosno klasifikacija poljoprivrednih gospodarstava koristi se kod provedbe FSS-a i Sustava poljoprivrednih knjigovodstvenih podataka (engl. Farm Accountancy Data Network – FADN), radi utvrđivanja strukture poljoprivrednih gospodarstava i određivanja ukupne vrijednosti poljoprivredne proizvodnje prema tipovima i ekonomskoj veličini poljoprivrednika, odnosno radi utvrđivanja dohodovnog položaja poljoprivrednika na temelju statističkog uzorka.
Obzirom na značaj SO-a, isti je moguće primijeniti za izračun ekonomske veličine kao kriterija za odabir i praćenje budućih korisnika mjera iz Programa ruralnog razvoja RH za razdoblje 2014.-2020.



Što je tipologija poljoprivrednih gospodarstava?


U Europskoj uniji postoji veliki broj različitih proizvodnih struktura i sustava proizvodnje. Kako bi se omogućila analiza ekonomskih rezultata poslovanja po različitim oblicima proizvodnje ustanovljena je odgovarajuća klasifikacija poljoprivrednih gospodarstva po tipu proizvodnje i ekonomskoj veličini.
Tipologija poljoprivrednih gospodarstva Unije jedinstveno je razvrstavanje gospodarstva u EU na temelju tipa poljoprivredne proizvodnje i ekonomske veličine. Određivanje ova dva elementa temelji se na SO-u. Nadalje, poljoprivredna gospodarstva mogu biti razvrstana na osnovu važnosti ostalih dohodovnih aktivnosti na gospodarstvu. Tipologija je zamišljena tako da je homogene grupe poljoprivrednih gospodarstava moguće povezati na manjoj ili većoj razini agregacije.



Koji su posebni slučajevi kod izračuna ekonomske veličine poljoprivrednih gospodarstava?


Za izračun SO-a za proizvode biljne i stočarske proizvodnje i za izračun vrijednosti proizvodnje poljoprivrednika utvrđena su sljedeća posebna pravila:

  1. proizvodi povrtnjaka obično su namijenjeni za vlastitu potrošnju članova gospodarstva, a ne za prodaju, njihov SO jednak je nuli.
  2. stoka je klasificirana po starosnim kategorijama, pa ekonomski rezultat odgovara vrijednosti rasta životinje tijekom vremena provedenog u kategoriji, te odgovara razlici između vrijednosti životinje kad izlazi iz kategorije i njezine vrijednosti u trenutku ulaska u kategoriju (to je ujedno i vrijednost zamjene).
  3. SO koji se odnose na telad starosti do godinu dana uzimaju se u obzir pri izračunu ukupne vrijednosti proizvodnje gospodarstva samo ako je na gospodarstvu broj teladi starosti do godinu dana veći od broja mliječnih krava i ostalih goveda. U obzir se uzima vrijednost SO-a za onaj broj teladi starosti do jedne godine koliko ih je više u odnosu na broj mliječnih krava i ostalih goveda.
  4. SO koji se odnose na ostale ovce uzimaju se u obzir pri izračunu ukupne vrijednosti proizvodnje gospodarstva samo ako na gospodarstvu nema rasplodnih ovaca. SO koji se odnose na ostale koze uzimaju se u obzir samo ako na gospodarstvu nema rasplodnih koza.
  5. SO koji se odnose na prasad uzimaju se u obzir samo pri izračunu ukupne vrijednosti proizvodnje gospodarstva samo ako na gospodarstvu nema rasplodnih krmača.
  6. SO koji se odnose na prasad uzimaju se u obzir samo pri izračunu ukupne vrijednosti proizvodnje gospodarstva samo ako na gospodarstvu nema rasplodnih krmača.
  7. SO za krmno bilje: ako na gospodarstvu nema stoke koja pase (npr. kopitara, goveda, ovaca ili koza), smatra se da je krmno bilje (korjenasti usjevi za krmu i kupusnjače za krmu, krmno bilje koje se žanje zeleno, prirodne livade i trajni pašnjaci) namijenjeno za prodaju i dio je proizvodnje oraničnih usjeva. Ako je na gospodarstvu prisutna stoka koja pase, smatra se da je krmno bilje namijenjeno ishrani stoke i dio je standardnog ekonomskog rezultata stoke koja pase i krmnog bilja.

Na usluzi poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu

Kontakti

Savjetodavna služba
Savska cesta 41
(PT Zagrepčanka - Anex)
10000 Zagreb, Hrvatska
Tel.: +385 (0)1 4882 700
Telefax: +385 (0)1 4882 701
savjetodavna@savjetodavna.hr
www.savjetodavna.hr